Aktivisti traže brisanje planova za istraživanje i iskopavanje kritičnih minerala iz prostornog plana Tuzlanskog kantona
S regionalnog okupljanja aktivista Saveza Odbranimo r(ij)eke Balkana, održanog u Tuzli 7. i 8. augusta, aktivisti i pokreti koji se bore protiv rudarenja kritičnih minerala poslali su jasnu i nedvosmislenu poruku da će zajedno, solidarno i beskompromisno braniti vodu, šumu, zemlju i život, navodi se u saopštenju aktivista poslanom medijima.
Rudarenje kritičnih sirovina na Balkanu pokušaj je da se zbog pohlepe velikih rudarskih korporacija žrtvuje za ‘zelenu tranziciju’ Evrope i svijeta. Aktivisti se odlučno odupiru toj ideji. Kažu da BiH, ali ni zemlje u okruženju, neće biti rudarska kolonija ni Istoka ni Zapada. Svaka tranzicija mora biti pravedna i prema rudarima, seljacima, mladima i svima koji žive u ovom regionu.
“Danas zajedno iz Tuzle poručujemo da su zahtjevi za brisanje dijelova Nacrta prostornog plana Tuzlanskog kantona, koji se odnose na istraživanje i eksploataciju kritičnih mineralnih sirovina crvena linija preko koje nema pregovora, i to ne govorimo samo u naše ime već i u ime naroda. Tražimo brisanje svih i najmanjih mogućnosti za istraživanje i eksploataciju litija, bora, kobalta, bakra i drugih kritičnih sirovina jer ove aktivnosti nose razorne posljedice po vodna dobra, tlo, šume i zdravlje ljudi, što nam pokazuju primjeri ovakvih i sličnih rudnika širom svijeta”, rekao je Adi Selman iz Karton revolucije iz Bosne i Hercegovine.

Okupljenim aktivistima važno je da se regionalna borba jača, pa su se ujedno Savezu pridružili novi pokreti iz svih krajeva BiH: Karton revolucija, Mladi za Kupres, Čuvari Majevice, Čuvari Ozrena, Ekološko udruženje Eko Put i Prijedor se budi. Savez koji djeluje na vrijednostima zajedništva i otpora koji prevazilazi sve podjele broji preko 40 lokalnih pokreta širom regije koji se bore za očuvanje vode i plodne zemlje u regionu.
Iva Marković iz Prava na vodu/Polekol organizacije je poručila: “Kad god nam se čini da smo sami u ekološkoj borbi protiv belosvetskih investitora, znajte da je ceo region i ceo ovaj narod i priroda Balkana napadnuta po istom principu. Zato je najbolji odgovor solidarnost i zajedništvo, ne samo u rečima, nego kao danas u Tuzli, u delima i prisustvu. Ovo jedinstvo sad mnogo znači svim lokalnim akterima koji su tu, ali njegova snaga će se tek pokazati u zajedničkoj budućnosti.”
Dok vlasti, u ime naroda a bez konsultacije s istim, planiraju “razvojne strategije”, građani širom regije svjedoče pohlepnoj eksploataciji prirode, redukcijama vode, požarima, sušama, klizištima. Borba za čistu vodu, vazduh i plodnu zemlju nije ideološko pitanje, to je pitanje života.
“Naša borba ne poznaje granice koje su političke elite iscrtale, ako se planira kopati u Loparama, Doboju, Kaknju, Varešu, u Loznici, na Homolju, u Čeliću, ili Srebreniku, patit će isti čovjek – radnik, poljoprivrednik, žena, dijete, penzioner. Patit će naša priroda, naše rijeke, naše zdravlje. Zato mi to nikada nećemo dopustiti”, poručila je sa ovog skupa Andrijana Pekić Tešanović iz Čuvara Majevice.

Institucije koje bi nas trebale štititi sve češće pokazuju da otvoreno rade u interesu onih koji žele uništiti zemlju, naše zdravlje i budućnost.
“Naša borba je časna i neumoljiva. Ovdje niko ne odustaje! Granice nas ne dijele jer nas ova borba spaja. Naša poruka je jasna, nećete kopati! Stati nećemo dok posljednji pedalj zemlje, rijeke i šume ne bude oslobođen od interesa stranih rudarskih kompanija i domaćih poslušnika koji su spremni prodati budućnost radi ličnog profita”, Ivan Bjelić iz pokreta Marš sa Drine iz Srbije.
Azra Berbić iz Fondacije ACT kaže da potencijal za razvoj vide upravo u zaštiti prirode.
„Ovo nije samo borba ljudi iz Bosne i Hercegovine i Srbije, ovo je zajednička borba svih onih koji žele ostati na svojoj zemlji i živjeti dostojanstveno. Priroda ne poznaje granice, ali zna prepoznati nasilje, a rudarenje kritičnih minerala jeste nasilje nad zemljom i nad čovjekom. Borba da sačuvamo naše zavičaje, šume, rijeke i oranice je borba za budućnost„, zaključuje Berbić.
