Botovska je kora hljeba teška

Piše: Sanja Vasković

Fenomen takozvanih “botova” i te kako je postao značajan u današnjem političkom diskursu koji je zahvaljujući napretku tehnologije i primatu internet i društvenih mreža u odnosu na tradicionalne medije polako se preselio u virtuelni prostor.

Sve više se politički protivnici “prepucavaju” komentarima na društvenim mrežama, a koliko je to umjesto zabave i razmjene mišljenja u našoj lokalnoj politici postalo značajno i obavezujuće govori to da se “sve prati”, pa su društvene mreže idealne za nekakve špijune i uhode koji prate ko kome komentariše, lajkuje, dijeli da bi zaključili koga podržava, i na kraju krajeva, za koga će glasati. Jedno opšte stanje haosa svijesti nacije! 

Da bi se povećala podrška nekoj politici ili političkom kandidatu ili pak da bi se diskreditovao politički protivnik sve više je lažnih profila na društvenim mrežama. Neki nastaju iz straha da se sopstvenim imenom i rezimenom kritikuje određena politika, posebno u manjim lokalnim sredinama, i veže se za ljude koji su zaposleni u određenim državnim institucijama ili slično ( što je san svakog prosječnog mladog čovjeka u RS), drugi ipak imaju sveti partijski zadatak da pod lažnim imenom ili imenima donesu boljitak partiji.

I umjesto da se politika posmatra kao oblast upravljanja za dobro svih nas, i da se vode konstruktivni dijalozi i rasprave da bi se unaprijedila, kod nas je svedena na sopstvenu korist i preferira da ne posjedujete nikakve osobine ljudskosti da biste “uspjeli u tom poslu”. Politika je biznis kojim se bavite da biste obezbijedili zakonski okvir za svoje “poslove” povećali moć i uticaj, a nikako da biste služili glasačima koji su vas izabrali, a koje ste u najvećem broju kupili, ucijenili, ili slično. ALiI, ti isti glasači dovedeni do ruba egzistencije pristali su da budu kupljeni, ucjenjeni i da svoju i budućost svoje djece lako prodaju, a još i da kao papagaji na internetu pišu hvalospjeve o tim istim, naručene komentare koje im je neko iz stranke rekao da napišu, pa vrte dvije tri prosto-proširene rečenice ubijeđeni da su danas uradili nešto korisno, dok njihovi mentori, u većini slučajeva, sa onim koje papagali blate, sarađuju.

U političkom smislu, botovi ili trolovi su plaćenici, operativci koji zbog novca izazivaju politička prepucavanja na društvenim mrežama, i usmjeravaju političku debatu objašnjava sociolog Vedran Francuz.

Trol je u skandinavskoj mitologiji biće koje je ružno i sklono sitnim, zlim i podlim radnjama. U eri interneta oni najčešće imaju jasnu agendu koju slijede i svjesno objavljuju sadržaje u skladu sa društveno-političkom temom koja je u tom trenutku aktuelna. U kontekstu društvenih mreža, njihova osnovna funkcija je zapravo da namjerno proizvode sukobe, da vrijeđaju druge korisnike, da šire lažne vijesti, govor mržnje, izazivaju paniku, da obesmišljavaju zdravu diskusiju, i konačno da kontaminiraju onlajn javni prostor- kaže za SPIN Info Francuz.

Botovanje je sociološki fenomen na društvenim mrežama u kojem anonimni zastupnici određene politike, ideologije, kompanije, zavaravaju javno mnjenje, zapravo je zloupotreba i nedemokratska tekovina.

Botovanje je proces u koji je uključena armija vojnika koja svojim komentarima na društvenim mrežama zavarava javno mnjenje, jer im je naređeno da svojim komentarima stvore utisak da je cijeli svijet opredjeljen i da podržava njegovo mišljenje, koje ustvari nije lično, nego ciljano. Stranke uveliko koriste taj vid propagande. U pitanju je sistemska manipulacija i obmanjivanje javnosti i stranke ne treba da daju pare za to. Na djelu je amoralna pojava, koja je toliko intenzivna da treba što prije da se preboli- jasan je stav sociologa Vedrana Francuza.

Na ove prljave internet igre smo već navikli, ali sve veći broj političara zaista uzima za relevantno ono što lažni profili pišu i o čemu diskutuju, pa se čak i nađu uvrijeđeni. Tako je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić nedavno osvrćući se na svoj rad i sve ono što je tokom dosadašnjih mandata radio, osvrćući se na podršku, odnosno kritiku građana, između ostalog, dodao : „Kada se umorim ili ljudi odluče da je od mene dosta onda ću i otići. O tome neće odlučivati plaćeni mediji, lažni profili koji će pokušati da uprljaju i ove moje misli podijeljene sa vama, kao ni razni šumski i drumski razbojnici obučeni u odijela.“

Postavlja se pitanje zašto jedan ozbiljan gradonačelnik govori o tome, i kako ima vremena baviti se lažnim profilima?

Naravno, ovo nije jedini primjer, ali je skorašnji stoga smo ga prikazali. Osim što političari drže konce u svojim rukama i upravljaju svakom oblašću društvenog života, sloboda govora je danas toliko unižena da na svom ličnom profilu ne smijete javno iznijeti određeni stav, a da ne budete meta analize botova, stranačkih poslušnika koji će na sve načine pokušati da vas “primire“ ili prevedu na njihovu stranu.

U ovom ucjenjenom društvu pisati i misliti svojom glavom zaista je najveća moguća nagrada i dostignuće.

( Bot je skraćeni naziv za softverskog robota, odnosno inteligentnog softverskog agenta, koji često uključuju i elemente vještačke inteligencije. Bot, kao i drugi roboti, ima ulogu da zamijeni rad čovjeka, ali u ovom slučaju u virtuelnom svijetu. Bot može da krstari samostalno internetom, pravi lažne korisničke naloge, šalje imejl poruke, koristi čet, moderiše sadržaj nekog sajta, izvrši hakerski napad na neki sajt i još mnogo toga sve u zavisnosti čemu je namijenjen odnosno kako je programiran. Sve više današnjih sajtova koriste zaštitu od nepoželjnih (stranih) botova ali koriste i svoje botove kako bi uređivali ili moderisali sadržaj. Izvor- wikipedia)

Autor: Sanja Vasković