22/02/2024

Dodikova teorija relativiteta: Za klevetu u zatvor, za kriminal i korupciju na funkciju

Šta će biti ako se preko zakona ućutka ono malo medija koji su ostali dosljedni sebi i istini? Da li to znači da će zavladati jednoumlje i diktatura? Kakvo ćemo to društvo onda postati?

 

Piše: Bojana Vinčić/Impuls

 

Naznake diktature

 

Milorad Dodik, kao predsjednik SNSD-a, zatražio je od Vlade RS, odnosno od Ministarstva pravde RS, da pripremi nove i izvrši izmjene postojećih zakona, te da ih prilagodi evropskim konvencijama. Radi se o Zakonu o sprečavanju širenja lažnih vijesti, Zakonu o sprečavanju jezika mržnje, Zakonu o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona s uvođenjem klevete i uvrede u krivični zakon, kao krivičnog djela, te proširenju krivičnih djela protiv ustavnog poretka.

 

Prije svega, postavlja se pitanje može li predsjednik jedne političke stranke predložiti promjene zakona u Republici Srpskoj?

 

Čini se da može. Tviter-nalog Milorada Dodika postao je svojevrsni servis informisanja i mijenjanja zakona, jer sve što tamo osvane vrlo brzo ulazi u institucije i provodi se u djelo.

 

Sada Dodik traži, između ostalog, uvođenje krivične odgovornosti za klevetu. Jezik mržnje do sada je sankcionisan kao verbalni delikt, dok je kleveta tretirana kao građanska odgovornost prema Zakonu o zaštiti od klevete, a za širenje neistina i povredu ugleda su predviđene novčane kazne. Iz medijskog i nevladinog sektora smatraju da je ovo direktan udar na nezavisne medije i kritičko iznošenje stavova.

 

Šta kaže Ustav?

 

Međutim, prema Ustavu Republike Srpske i Poslovniku Narodne skupštine, pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju isključivo narodni poslanici, predsjednik RS, vlada i najmanje 3 000 birača, ali ne i predsjednik stranke.

 

To su velika nepoštovanja ustava i poslovnika Narodne skupštine. Prema standardima ljudskih prava, preporuka je da kleveta bude samo građanski sankcionisana, a ne putem krivičnih zakonika. Ono što je meni najstrašnije je to da donošenje takvih izmjena krivičnog zakonika u ovom slučaju može da ide nauštrb mnogih medija koji se mogu ućutkati krivičnim sankcijama ili čak zatvorskim kaznama za novinare, jer ne znamo kako su oni zamislili da izgleda ta odredba u Krivičnom zakoniku RS. Tu su takođe neke stvari koje su vezane i za izazivanje mržnje, odnosno govor mržnje za koje je rečeno da će biti donesen zakon. Malo je dvolično da ljudi koji najviše koriste govor mržnje sada govore da treba donijeti zakon, kojim bi se on sankcionisao. Mi u krivičnom zakoniku imamo taj zakon i ne znam zašto tužilaštvo ne pokreće postupke protiv osoba koje šire mržnju“, kaže Dejan Lučka iz Centra za ljudska prava, Banjaluka.

 

 

Lučka smatra da Brisel, na neki način, podržava izmjene zakona i da je ovo možda neki dogovor s predstavnicima Evropske unije.

 

„Mislim da je gospodinu Dodiku ostavljena Republika Srpska, FBiH će biti podijeljena između SDP i SDA, Čoviću Hercegovina i čini se da EU želi da ovakva bude BiH i mislim da neće biti nekih većih reakacija i pitanja u vezi s ovom inicijativom“, ističe Lučka.

 

Udar na slobodu medija

 

Medijski sektor je ogorčen na najave izmjena zakona. Kažu da je posebno problematičan dio izmjena koji se odnosi na klevetu, jer je kriminalizovanje klevete i vraćanje tog krivičnog djela u krivični zakonik opasnost za sve one koji nisu istomišljenici vlasti.

 

Lažne vijesti i narušavanje ugleda i nepridržavanja kodeksa čine mediji koji su pod kontrolom ove vlasti i oni to lako mogu presjeći, jer imaju viber grupu sa urednicima tih medija i sa jednom porukom se može s tim prestati. Njima su cilj objektivni i mali broj preostalih nezavisnih medija koji pišu i kritikuju ovu vlast, kako njih ućutkati, očigledno im sporo ide podizanjem tužbi za klevetu i nisu dovoljno efikasni“, ističe Siniša Vukelić, novinar i urednik portala Capital.ba.

 

 

Nebrojeno puta je pokazano da su odluke Milorada Dodika ili izvršnog komiteta SNSD-a nerijetko bile ispred republičkih institucija. Zato se postavlja pitanje da li Dodik na taj način uzurpira ustavom zagarantovana ovlašćenja predsjednika i premijera Srpske. Vukelić dodaje da je očigledno cilj podstaći autocenzuru u medijima.

 

Ovdje se radi o pokušaju sprečavanja novinara da istražuju i pišu i pokušaju kontrolisanja svih sfera života kao što već kontroliše SNSD i Milorad Dodik. Oni zapravo ne žele da zaštite građane nego establišment na vlasti i da na taj način spriječe bilo kakvu kritiku i pisanje o njihovim poslovima, koje rade za stranačke i lične interese“, ističe Vukelić.

 

Ni nevladin sektor nije izostavljen iz novih izmjena zakona, jer se već godinama pokušavaju donijeti zakoni o ograničavanju rada nevladinih organizacija. Čini se da se ide u smjeru uvođenja apsolutne cenzure u RS i kontrole svake kritike, kažu u nevladinom sektoru.

 

S druge strane, vidimo da nema apsolutno nikakve odgovornosti za javnu riječ izgovorenu od strane nosilaca javnih funkcija i da se može i prijetiti i pozivati na linč bez ikakvih posljedica. Ovdje je cilj, ukoliko se bude išlo s tim da se uvede kontrola nad kompletnim civilnim društvom, uključujući i medije, nevladine organizacije i pojedinca, da se ozvaniči diktatura, koja u RS na ovaj ili onaj način već postoji“, smatra Ivana Korajlić iz Transparency International BiH.

 

 

Medijska zajednica osuđuje ovakav način nametanja zakona kojem je očigledno cilj zatvarati neistomišljenike i spriječiti svaku slobodu govora i misli. Ovo nije samo opasnost za novinare i medijsku zajednicu nego i za sve građane u RS koji drugačije misle ili iznose svoje mišljenje na društvenim mrežama, jer vrlo lako mogu doći na udar ovog zakona pa čak završiti u zatvoru.

 

„Ako se usvoji taj zakon, treba zaboraviti na slobodu medija. Tu nema nikakvih izgovora, jer ako će ova vlast ovakva, koja već ima takav odnos prema novinarima, odnosno neprijateljski, odlučivati šta je kažnjivo, a šta nije, a ona to može jer Milorad Dodik ima većinu, onda možemo zaboraviti na slobodu medija“, smatra Aleksandar Trifunović, novinar i urednik portala „Buka“.

 

 

Dodik = institucije?

 

Više puta se pokazalo da su odluke Milorada Dodika ili izvršnog komiteta SNSD-a bile ispred republičkih institucija. Zato se postavlja pitanje da li Dodik na taj način uzurpira ustavom zagarantovana ovlašćenja predstavnika institucija izvršne i zakonodavne vlasti.

 

To vodi u jedan politički gangsterizam. To je ponašanje političkog razbojnika, jer on sad želi sankcionisati medije i pooštravati propise u odnosu na novinare i medije i želi apsolutnu kontrolu. Ja procjenjujem da će on u ovom mandatu izgubiti kompas i da će ići u obračun sa svojim neistomišljenicima, jer se dokopao i ovog mandata. Šta on poručuje svojim pristašama, da novinare koji ga kritikuju ili govore protiv njega i otkrivaju afere sutra na ulici, šta? Šamaraju, razbijaju, šta?“ ističe Domagoj Margetić, novinar.

 

 

Naši sagovornici kažu da ostaje nejasno da li će se kažnjavanje širenja lažnih vijesti odnositi i na javne emitere i koje će kazne biti propisane. Da li će se Zakon o sprečavanju govora mržnje ili klevete odnositi i na predstavnike vladajuće koalicije u Srpskoj ili će se, kao i sve dosad, primjenjivati selektivno, odnosno kako vladajućima odgovara.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *