Hoće li biti izgrađen kamenolom u Kutima u Mostaru- aktivisti tvrde da trpe pritiske investitora

Mještani mostarskog naselja Kuti od 2021. godine vode borbu protiv izgradnje kamenoloma pored njihovih kuća. Iako su se mještani izjasnili da ne žele kamenolom u svom komšiluku, koji će znatno narušiti kvalitet njihovog života, izgradnja istog nije obustavljena. U čijem interesu vlasti rade, investitora ili građana?

Piše: Valentina Galović

Mostarska firma “HP Investing” koja je miniranjem kamenoloma u mostarskoj Bijeloj nedavno izazvala pravu ekološku katastrofu nikada nije dobila vodnu dozvolu koja je potrebna za rad, istražili su novinari Hercegovine info. Ostaje nejasno da li će iko preuzeti odgovornost za ovaj slučaj i da li osvijesti mostarke vlasti i nadležne institucije tokom izdavanja potrebnih saglasnosti za planirani kamenolom u Kutima.

Nakon podnošenja tužbe od strane mještana naselja Kuti Kantonalnom sudu u Sarajevu protiv ekološke dozvole koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Kantonalni sud krajem 2022. godine  presudio je u korist mještana i poništio ekološku dozvolu za izgradnju kamenoloma Zakulja, ali je investitoru odobrio obnavljanje postupka.

Nakon izrečene presude, udruženje Eko aktivisti Kuti se obratilo ministarstvu, te su zatražili da se preispita sva izdata dokumentacija vezana za ovaj slučaj i da se  ponište sve relevantne dozvole izdate na zahtjev društva „Majdan Kuti“ d.o.o. Mostar.

Zanimljivo je to da je upravo Federalno ministarstvo izdalo preporuku Federalnoj upravi civilne zaštite da deminiranje Kamenoloma Kuti stavi kao prioritet, što je Uprava i učinila. Uz to se potencirao značaj postojanja kamenoloma na ovoj lokaciji u trenutku kada se priprema izgradnja autoputa u neposrednoj blizini. U skladu sa tim može se zaključiti da je već isplanirano da će se, između ostalog, s ovog kamenoloma eksploatisati kamen u svrhu izgradnje ovog dijela autoputa. Sve to osporava nenadležnost koju je ministarstvo proglasilo u ovom slučaju.

U međuvremenu, radovi nisu bili zaustavljeni.

O borbi protiv izgradnje kamenoloma za SPIN Info pričali su članovi udruženja Eko aktivisti Kuti iz Mostara.

„Mi se borimo protiv otvaranja kamenoloma pored naših kuća od osmog mjeseca 2021. godine“, objašnjavaju iz udruženja i dodaju da su često pozivali inspekciju i policiju da bi prekinuli nelegalne radove, te da su u jednom momentu morali fizički da zaustavljaju radove.

Početkom 2024. godine održana je Javna rasprava o otvaranju kamenoloma na kojoj su predstavljeni rezultati Studije o procjeni uticaja na okoliš i izdavanja ekološke dozvole za projekat otvaranja pogona za eksploataciju i preradu kamena.

Studiju je radio Institut Kemal Kapetanović iz Zenice, a prema njihovim rezultatima, tvrde kako je uticaj na okoliš nizak, odnosno zanemarljiv. Profesor Ševket Goletić je ispred Instituta na javnoj raspravi pojasnio da je dva puta šetao naseljem i na osnovu toga njegovog zapažanja i drugih dostupnih dokumenata uradili su studiju, pojašnjavaju nam mještani koji su prisustvovali raspravi.

Nalazi Studije su pokazali da je lokacija kamenoloma usklađena sa prostornim planom i da se na tom prostoru može vršiti eksploatacija. Studija potvrđuje da se područje eksploatacinog polja nalazi izvan urbanog područja, sa čime se mještani ne slažu. Kako kažu, pristupni put do kamenoloma ne postoji, te je u planu korišćenje puteva koju su u vlasništvu mještana.

Tokom javne rasprave nekoliko članova ispred udruženja Eko aktivista Kuti, održalo je svoju prezentaciju, sve u svrhu predstavljanja šta za mještane znači izgradnja kamenoloma i koliko bi njegova izgradnja narušila kvalitet života. Međutim,izlaganje aktivista shvaćeno je kao osporavanje stručnosti onih koji su bili zaduženi za izradu studije.

„Jedan od najvećih apsurda jeste da je vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona 2015. godine izdala koncesiju za kamenolom „Zukulja“ koji se nalazi u minskom polju iako smo ih više puta mi mještani i udruženje upoznavali sa tim da su tu mine da će neko poginuti da se koncesija raskine vlada to nije učinila, uz to sam kamenolom nema pristupni put pa oni hoće da koriste puteve koji su u privatnom vlasništvu nas mjestana“, navode iz udruženja.

Aktivisti tvrde da trpe ogromne pritiske od strane  investitora

Kako kažu, uz verbalne prijetnje, susretali su se sa tužbama od strane investitora, gdje je protiv dvije osobe iz udruženja podnijeta tužba.

„To je strašno koliki se pritisak vrši na običnog čovjeka samo da bi svoj mir predao u ruke nekog investitora“, navodi jedan od aktivista. 

Kako navode ispred udruženja Eko aktivista Kuti, bez uključenja građana i Javne rasprave zahtjev za otvaranje kamenoloma se ne može ispraviti ni dokumentacija dopuniti. Mještani su svojim potpisima jasno izjavili da neće dati saglasnost za izgradnju kamenoloma, te nema opravdanog razloga da Gradsko vijeće ne postupi po usmenom zaključku o brisanju kamenoloma iz prostornog plana. Napominjemo da je Gradsko vijeće grada Mostara krajem 2022. godine donijelo zaključak kojim se obvezuje da će odmah po završetku sudskog spora u vezi kamenoloma Kuti, ako bude donesen u korist udruženja Kuti, pokrenuti proceduru skidanja majdana Kuti iz Prostornog plana Grada Mostara.

Bez obzira na pritiske i tužbe, mještani ostaju istrajni u ideji da zaustave narušavanje životne sredine sebe i svojih porodica .

„ Ne mislimo odustati od naše borbe“, jasno poručuju.