HOĆE LI VLAST KONAČNO REAGOVATI: Da li je HE Ulog odgovorna za pomor stotina hiljada riba i rakova?

Stručnjaci navode da ovo nije izolovan incident, te da je pomor ribe već zabilježen tokom izgradnje hidroelektrane Ulog 2023. godine, dok je prvo punjenje akumulacije 2024. izazvalo uzbunu zbog pogoršanja kvaliteta vode.

Piše: Branka Mrkić/Žurnal

Nizvodno od novoizgrađene hidroelektrane Ulog kod Kalinovika 12. septembra ribolovci su zabilježili sedam kilometara rijeke ispunjene mrtvim ribama. Nakon ove ekološke katastrofe 192 naučnika iz cijele Evrope uputila su pismo bh. vlastima u kojem traže preispitivanje rada HE Ulog i istragu o pomoru ribe. Do danas se vlasti nisu javno osvrnule na ovo pismo niti navele da će nešto poduzeti.

U pismu navode da dokazi ukazuju na to da je pomor ribe izazvan radom hidroelektrane, do čega je došlo najvjerovatnije ispuštanjem kiseonikom osiromašene vode bogate sumporvodonikom iz dubokih slojeva akumulacije.

Kako navode iz Centra za životnu sredinu, ovu tvrdnju zasnivaju na činjenici da su očevici prijavili jak miris pokvarenih jaja, ribe koje gube dah i plivaju uz površinu, rakove koji pokušavaju da pobjegnu na obalu, i pocrnjelu vodu nizvodno – sve znake toksičnih uslova nedostatka kiseonika.

– Posljedice su katastrofalne – uništen je veliki broj ribljih vrsta, uključujući i ugroženu mekousnu pastrmku (Salmo obtusirostris), kao i populacije veoma ugroženog bjelonogog raka.

U pismu se navodi da ovo nije izolovan incident, te da je pomor ribe već zabilježen tokom izgradnje hidroelektrane Ulog 2023. godine, dok je prvo punjenje akumulacije 2024. izazvalo uzbunu zbog pogoršanja kvaliteta vode. Naučnici ističu da je Studija uticaja na životnu sredinu propustila da pravilno procijeni ove rizike, te u pismu hitno zahtevaju njenu reviziju i ažuriranje – prenosi Centar.

Ključne preporuke stručnjaka uključuju hitnu i nezavisnu istragu o pomoru ribe, praćenje hemijskog sastava vode u akumulaciji i nizvodno, uzimanje uzoraka ribe za patološku analizu, ponovno razmatranje ekoloških rizika hidroelektrane Ulog, uključujući uticaj na ugrožene vrste poput mekousne pastrmke i glavatice te razmatranje tehničkih mjera ublažavanja štete.

Naglašavaju da će se slične katastrofe gotovo sigurno ponavljati, ukoliko se hitno ne promijeni način upravljanja hidroelektranom. Operatera pozivaju na odgovornost a nadležne da ponovo ispitaju ekološke dozvole projekta i Studiju uticaja na životnu sredinu.

Uginule ribe i rakovi nalazili su se duž cijelog pojasa rijeke, a pretpostavlja se da se radi o stotinama hiljada komada. Uzeti su uzorci uginule ribe radi analize kako bi se utvrdio tačan uzrok pomora.

Nakon probnog punjenja, u septembru prošle godine, Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) upozorila je da je, iako nije puštena u komercijalni pogon, HE, čija je planirana zapremina 6,44 miliona m3 vode, već napravila ogromnu ekološku štetu, s obzirom na to da je, u procesu izgradnje, dolazilo do višednevnih zamućenja Neretve nizvodno. Zamućenje je za posljedicu imalo pomor riba, rakova i ostalih riječnih organizama.

– Sigurnosni rizik izgradnje lučne brane visine 53 metra na trusnom i nestabilnom kalinovičkom tlu i više je nego prisutan. Štaviše, u akademskim krugovima HE „Ulog“ označena je kao ekološka bomba koja ozbiljno prijeti Konjicu, Jablanicu, Mostaru i ostalim naseljima nizvodno. Vremena za konkretnu reakciju je sve manje, a možemo je očekivati jedino od Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine, koje se uključilo u slučaj i od entitetskih resornih ministarstava zatražilo dostavljanje relevantne dokumentacije o ovom projektu, nakon čega će odlučiti o poduzimanju određenih koraka, navode u ACT.

Ranije smo pisali da je investitor, kompanija ET u vlasništvu Vuka Hamovića, trgovca strujom. Nedavno je završena i izgradnja solarne elektrane u Bileći u vlasništvu EFT-a, instalirane snage 60 MW, za što je koncesiju dobila od Vlade RS-a.

Profesor Muriz Spahić je svojevremeno uputio otvoreno pismo premijeru FBiH Nerminu Nikšiću, još u njegovom prethodnom mandatu, ali bez rezultata:
– Pismo upozorava na neslućene posljedice koje mogu nastati u budućim vremenima u kojima sve više dolaze do izražaja elementarne nepogode uvjetovane klimatskim promjenama. Molim vas da učinite sve što je iz vaše nadležnosti da u zakonskim okvirima tražite od entiteta RS da obustavi radnje na uništavanju rijeke Neretve i njenog sliva – rekao je tada profesor Spahić za Žurnal.

Okolinska dozvola za HE Ulog obnovljena je u maju 2021. godine, a rješenje o tome federalnim institucijama dostavljeno je na zahtjev Udruženja Zeleni Neretva Konjic, koje je pratilo cijeli proces i upozoravalo institucije i javnost na ono što slijedi.
Sa tim informacijama upoznato je i Međuentitetsko tijelo za zaštitu životne sredine, koje je u svom izvještaju za 2021. uredno zabilježilo da je razmatralo informacije u vezi sa Ulogom. Ali, bez konkretnih poteza… U ovo tijelo imenovano je osam osoba od kojih su četiri bile iz federalnih institucija – dvije iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, jedna iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH i jedna iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Odavno aktivisti upozroavaju na potencijalnu štetu od izgradenj ove HE.

Posebno je problematična Velja strana, koja predstavlja jednu od najnestabilnijih padina u BiH, koja je podložna urušavanju, klizanju i spiranju. U kombinaciji sa jačim zemljotresom i vodenom akumulacijom može da izazove katastrofalnu situaciju nizvodno, prvenstveno u Konjicu i ostalim naseljenim mjestima – navsli su davno u Fondaciji Atelje za društvene promjene.

U samo dvije godine naučnih istraživanja gornjeg toka Neretve pronađeno je više od 1.300 životinjskih vrsta i otkrivena nova vrsta za nauku.
Žurnal je upozorio kako je Federalno ministarstvo turizma uništilo važne dokumente u vezi sa HE Ulog.