Istočno Sarajevo- obmanjivanje javnosti neutemeljenim istraživanjima

Kandidati na izborima imaju zadatak na najbolji mogući način predstaviti se građanima, prije svega sa programom rada i aktivnostima koje namjeravaju realizovati ukoliko dobiju povjerenje birača. Ovo je sasvim normalna stvar u svim evropskim i proevropskim državama, mada u Bosni i Hercegovini kandidati ne biraju sredstva i načine obmane javnosti da dođu na vlast, i to im još uvijek “prolazi”, što pokazuje da se o društvenom progresu, čak ni 25 godina nakon rata, ne može govoriti. Ovaj sistem kao dominantne i poželjne vrijednosti nameće kriminal, korupciju, lažne diplome, nepotizam i sve ono u našem narodu poznato kao “snašao se”.

Da se ništa ne mijenja godinama pokazuju i primjeri jeftinih obmana javnosti. Ako neko misli da smo prevazišli skupljanje glasova asfaltiranjem 500m seoskog puta, svečanim otvaranjem svega i svačega, od kontejnera do seoskog mostića, igrališta, sadnjom voćki i kreiranjem lažnih anketa, e pa nismo. Još smo na tom nivou, a budući da takve stvari prolaze kod birača, još dugo ćemo ostati taoci banalnih, i za mozak ispirajućih “predizbornih aktivnosti”.

U Istočnom Sarajevu su se u zadnjih mjesec dana u medijima pojavile dvije ankete, odnosno rezultati istraživanja javnog mnjenja. Ono što je najinteresantnije jeste da se nigdje ne navode podaci agencije koja je radila istraživanje, za čije potrebe, i ostali relevantni podaci koji bi ove ankete učinili validnim.

U jednom slučaju navodi se da je “istraživanje radila renomirana agencija za istraživanje javnog mnjenja“. (Koja je to agencija nećemo saznati).

Zanimljivo je i to da se rezultati ne podudaraju, pa na osnovu jedne ankete vlast u Istočnom Sarajevu nakon izbora većinski će biti u rukama SNSD-a i koalicionih partnera, a na osnovu druge, kandidati SDS-a i PDP-a imaju najveće šanse da osvoje mjesta načelnika Pala i gradonačelnika Istočnog Sarajeva. 

S druge strane, mediji su se utrkivali da objave rezultate (zavisno od predviđanja) bez ikakve provjere informacija, a građani postali žrtve medijskog manipulisanja.

 Ili se imena agencija koje su “radile” istraživanje ne navode, da ne bi kao u slučaju Banjaluke, kada su pojedini mediji među kojima i javni servis RTRS i ATV prenijeli vijest da je agencija IPSOS radila istraživanje po kome “Igor Radojičić ima prednost u odnosu na Draška Stanivukovića u trci za gradonačelnika Banjaluke“, a kada se saberu dati postoci umjesto 100% ispadne 102%, bili demantovani!

Imajući u vidu da podaci navedeni u članku apsolutno ne odgovaraju podacima niiti iz jednog našeg istraživanja, ljubazno vas molimo da u najkraćem mogućem roku objavite demanti ovih informacija. Takođe vas molimo da precizno navedete izvor podataka koje ste objavili kao podatke naše agencije“, pisalo je u saopštenju beogradske agencije Ipsos.

Ili, još nakaradniji primjer, jednog kotorvaroškog portala, koji je objavio istraživanje lažne agencije o rejtingu političkih partija u Kotor Varošu. Agencija koja stoji iza istraživanja ’’GSM communications’’ zapravo je servis mobilnih telefona iz Velike Britanije, a bilo kakve druge agencija pod ovim imenom nema, ne samo u Republici Srpskoj, nego i u BiH i regionu.

’’Mi smo servis za otključavanje mobilnih telefona sa sjedištem u Glazgovu sa više od 10 godina iskustva. Nudimo uslugu za popravak širokog spektra predmeta, uključujući mobilne telefone, tablete, prenosnike, radne površine, konzole, kao i prodaju najnovije dodatne opreme za telefon’’, navede iz ’’GSM communications’’.

Igranje sa anketama, statističkim podacima pa i stavovima građana itekako je neprihvatljiva stvar. Osim toga, pitanje je koliki je stvarni uticaj ovako plasiranih anketa na stavove birača?

Da bi rezultati imali uticaja istraživanja javnoga mnjenja moraju biti tačna, zasnovana na reprezentativnom uzorku i nepristrano interpretirana , a metode i tehnike predizbornih istraživanja se trebaju provjeravati.

Činjenica je da novi mediji imaju sve veću ulogu u izborima. Oni su potencijalno sve veći izvor manipulacije, jer korisnici ne znaju razlikovati pravilno provedena istraživanja javnoga mnjenja na reprezentativnom uzorku od internetskih anketa čiji uzorak nije poznat ili nije pouzdan.

Dakle, sve i da su ankete validne, na osnovu dosadašnjih analiza opšteprihvaćeno uvjerenje da predizborna istraživanja utiču na biračko ponašanje je neutemeljeno. Uticaj predizbornih anketa na biračko ponašanje ostaje hipotetskog karaktera.

Sve u svemu, hljeba i igara, zašto se mučiti oko ovih metodoloških istraživanja i statisičkih obrada podataka kada postoje lakše metode obmanjivanja javnosti i kupovine glasova.

Autor: Sanja Vasković

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *