Korona i paljanski privrednici – isti problemi, iste nade

Piše: Nikola Vuksanović/Direkt portal

Stručnjaci su sve više zabrinuti za globalnu ekonomiju, čiji je nagli pad nastupio usljed pandemije virusa COVID-19. Razvoj većine privrednih grana je u potpunosti obustavljen, dok privrednike strah od vladajućih sputava da o tome javno govore.

Broj privrednika koji je za “Direkt” želio da govori o ovoj temi je neznatan. Kontaktirali smo sa velikim brojem vlasnika malih i veliki preduzeća, ali nisu bili zainteresovani za razgovor. Oni koji su pristali na razgovor, za sada nisu otpuštali svoje radnike.

Direktor hotela „Jet Set“ iz Pala Dejan Golijanin, kaže da apsolutno sve informacije i predviđene mjere saznaje isključivo iz medija.

„Niko iz Vlade RS nas nije kontaktirao u vezi sa strategijom oporavka. Samo smo na početku ove krize dobili upit putem mejla od Ministarstva turizma sa pitanjem koliko imamo otkazanih rezervacija. U našoj firmi nije bilo otpuštanja radnika“, rekao je Golijanin.

Menadžment restorana „Kumbara“ ističe da se posljedice još uvijek ne mogu sagledati na pravi način, s obzirom na to da se kraj pandemije još uvijek ne nazire.

Vlasnik reklamnog centra iz Istočnog Sarajeva se takođe odazvao pozivu „Direkta“.

„Država je usvojila plan gdje poslodavcima plaća doprinose za radnike, za mart mjesec, na šta smo aplicirali. Za mjesec april je predviđeno da uz doprinose isplate i plate pa ćemo i na to aplicirati“, tvrdi ovaj privrednik.

Teška situacija vlada i u frizerskoj branši, jer su svi saloni odavno zatvoreni. Mali privrednici u ovoj branši nemaju ni marke prihoda, a neki su zalihe novca već potrošili. Istovremeno, troškovi kirije i režija im nesmetano teku.

„Na svu sreću, bar kolege u mom okruženju nisu otpuštali radnike. Trudimo se da ostanemo pozitivni i svakako da očekujemo pomoć od Vlade RS, kao i normalizaciju ove situacije“, kazala je vlasnica Frizerskog salona „Boba“.

No, nisu svi imali ovakvu sreću. Poznato je da je veliki broj radnika, posebno kada je u pitanju ugostiteljska struka dobio otkaz. Rezovi nisu zaobišli ni mediji, te je i veliki broj novinara ostao bez posla.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić je sa nekolicinom stručnjaka uradio analizu mikroekonomskih i makroekonomskih posljedica. Očekuje se porast broja nezaposlenih na 96.767.

Prema analizi, bosanskohercegovačke kompanije osjećaju efekte pandemije COVID-19 od januara kao rezultat smanjenja uvoza iz Kine. Italijanska kriza ih je dodatno pojačala, jer Italija, zajedno s Njemačkom, predstavlja najvažnije trgovačke partnere za BiH. Makroekonomske simulacije u analizi pokazuju da će se BiH suočiti sa padom BDP-a u 2020. godini u rasponu od 3,97% do 9,53%. Najgori scenario predviđa do kraja godine porast broja nezaposlenih na 96.767.

Šta mjere podrazumijevaju?

Primjenom mjera navedenih u analizi prvobitno bi bilo moguće smanjiti taj broj na 33.284 nezaposlenih. Analiza naglašava trenutna negativna makroekonomska kretanja u BiH (nestabilnost penzijskih sistema, usporavanje ekonomije na 2,8% u 2019. godini, migracijski trendovi s procjenom 50.000 ljudi godišnje odlazi iz BiH) što zemlju čini vrlo ranjivom na trenutnu krizu. Mjere uključuju prvo i najvažnije odlaganje i privremeno smanjenje poreznih i drugih obaveza koje je nametnula država, osiguranje duga i aktivnu saradnju s međunarodnim financijskim institucijama.

“Izmjene Zakona o PDV-u, kao najvažnijem porezu u zemlji, su ključne za ekonomiju. Na entitetskom nivou moraju se uspostaviti stabilizacijski i garancijski fondovi. Entiteti bi trebalo da pokrivaju doprinose za penzije i osiguranje od nezaposlenosti kompanija do kraja krize”, ističe se u ekonomskoj analizi.

Nužno je što prije omogućiti normalno funkcioniranje ekonomije i ukinuti mjere kontrole tržišnih cijena. Entiteti bi trebalo da uspostave „koronske obveznice“ kao primarni izvor finansiranja predloženih mjera. Jako je važno da nezavisnost Centralne banke BiH i funkcionisanje institucije valutnog odbora ne smiju biti ugroženi.

“Sva komunikacija mora biti transparentna s jasnim i nedvosmislenim informacijama, potrebnom dozom povjerenja i optimizma. Mediji su važan segment slobodnog društva i stoga im treba omogućiti pristup glavnim kanalima komunikacije navedene Vlade“, stoji u analizi.

Mala preduzeća igraju ključnu ulogu

Nakon pandemije mnoge će se stvari promijeniti, ali ista pravila tržišta nastaviće se primjenjivati uz samo malo izmijenjene opšte uslove. To znači da najbolje šanse za preživljavanje imaju oni koji usvoje i održe odnos sa potrošačima i drugim dionicima. Zato domaće kompanije sada moraju preuzeti inicijativu i krizu pretvoriti u šansu.

„Važno je naglasiti da je pomoć firmama neophodna i da su mala preduzeća koja zapošljavaju veliki broj radnika zapravo nosioci privredne aktivnosti u ovoj zemlji. Iz tog razloga se prvo treba pomoći privredi i radnica, a ne ići na stabilizaciju budžeta“, smatra Faruk Hadžić.

Ostaje se nadati da će nadležni bar dijelom usvojiti prijedloge ekonomskih analitičara, te da će štete pandemije COVID-19 u BiH biti minimalne.