Ni 1% teritorije Republike Srpske nije zaštićeno, hoće li Višegrad dobiti prve procente zaštićenog područja

Najbolja zaštita prirodnih dobara od investitorskih apetita osim zakona i otpora lokalne zajednice je i proglašenje zaštićenih područja. U Republici Srpskoj je trenutno pod zaštitom samo 0,9% teritorije, tj. 22.153,48 ha.

Piše: Slađan Tomić

Foto: Spin info

U Republici Srpskoj zaštićeno je 15 prirodnih dobara: četiri rezervata prirode, dva nacionalna parka, osam spomenika prirode i jedno područje za upravljanje resursima, navodi se u Prostornom planu Republike Srpske do 2025.

Planom se predviđa i proglašenje prvih procenata zaštite u Višegradu u kojem, i pored značajnih prirodnih bogatstva, pod zaštitom nije ni milimetar prirode. Najprije je planirano da bude proglašen Park-Prirode “Dobrun-Rzav”, ali će na kraju stepen zaštite ovog područja biti manji zbog zagađenosti Rzava, što sprečava kategorizaciju Parka prirode.

„Mi nećemo dobiti Park prirode nego će spasti na neko manje zaštićeno područje, ali mi smo spasili rijeku od MHE tako da ćemo vidjeti šta se u narednom periodu tu može uraditi. Imamo sastanke i sa predstavnicima opštine Čajetina i opštine Višegrad jer je opštepoznato da na Zlatiboru postoji kolektor voda, ali nikada nije pušten u funkciju što jasno pokazuju analize kvalitete vode Crnog Rzava“, kaže za SPIN Info Dejan Furtula iz Udruženja “Eko centar”.

Podsjećamo, prvi projekti za izgradnju mini hidroelektrana u Višegradu izrađeni su još 2006. Grupa aktivista tada je započela borbu protiv devastacije prirode koja i danas traje. Nakon što su 2020. u Službenom glasniku otkrili da se pojavile dvije nove koncesije za izgradnju mHE, što bi bilo ukupno sedam ili osam mHE na rijeci Rzav, preko udruženja “Eko centar” uspjeli su sačuvati rijeku od devastacije, izgradnje mHE, ali i uraditi dodatne korake na zaštiti Rzava – jednog od simbola Višegrada.

Inače Rzav, pritoka Drine, formiraju dvije rijeke Crni Rzav i Bijeli Rzav. Prva rijeka se kontaminira na Zlatiboru, dok je Bijeli Rzav veoma čist. Zbog svega će se stepen zaštićenosti smanjiti, ali će dovesti do zabrane gradnje mini hidroelektrana

„Dobili smo odobrenje od Ministarstva za prostorno uređenje i ekologiju Republike Srpske za multidisciplinarna istraživanja rijeke Rzav i područja Dobrun-Rzav koje je predviđeno prostornim planom Vlade Republike Srpske za Park prirode do 2025. godine. Mi smo do sada uradili nekih 7-8 naučnih istraživanja i sljedeće godine ćemo sva ta istraživanja koja smo radili sa fakultetima i stručnim institucijama predati Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS koji će uraditi studiju zaštite i upravljanja tim područjem, tako da smo mi sada definitivno zaštitili rijeku Rzav i Višegradu donijeli prve procente zaštićenog područja“, kaže Furtula.

Umjesto zaštite šumskih područja, nadležni sugerišu eksploataciju

Prostornim planom predviđeno je da se pod zaštitu stavi i Pančićeva omorika, koja je u Srbiji pod zaštitom, ali je to teško očekivati, jer su u vlasti oni koji u prirodi ne vide neophodnost za život već priliku za zaradu.

„Imali smo sastanak nedavno kada smo radili na jednom projektu za zaštitu Pančićeve omorike koja je balkanski relikt. Poznato je da Višegrad ima dva najveća staništa Pančičeve omorike na Balkanu. Ono što je meni zaparalo uši je da su predstavnici Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede sugerisali da na tom budućem zaštićenom području Dobrun-Rzav postoji kvalitetna šuma koju bi trebalo eksploatisati. Nekako sam dobio tad utisak da oni žele da smanje to područje“, kaže Furtula.

Ministarstvo bi već da smanjuje prostor zaštite iako još nije ni određeno kolika površina će biti pod zaštitom.

„Tako da je meni to kao aktivisti uvijek smetalo. Svi u svijetu pokušavaju da zaštite što više prirode da imamo neku zdravu životnu sredinu i da je čuvamo i da se borimo, a ja sam to nekako shvatio da treba malo i radi nekih ekonomskih benefita. U redu je da postoji i eksploatacija šume i u zaštićenim područjima po nekim drugim kriterijima i osnovama, ali meni je malo to zaparalo uši, jer neko pokušava da smanji to područje, a znajući da Višegrad nema nijedno zaštićeno područje”, kaže Furtula i dodaje da će u narednom periodu zajedno sa Zavodom i Ministarstvom obići pomenute lokacije.

Uvjeren je da će Višegrad do 2025. dobiti prve procente zaštićenog područja.

„Biće zaštićen cijeli tok rijeke Rzav  – 18km, biće zaštićeno područje oko jednog od najstarijih manastira u BiH Dobrun i najstarija džamija u BiH – Careva džamija. To područje će biti zaštićeno kao i stari grad Dobrun iz 14. vijeka. Tu postoje kule, ostaci nekih kula i to će područje da se kreće prema Vardištu prema granici sa Srbijom. Nama je uvijek bila želja da to preraste u Park prirode, ali najveća smetnja svemu tome predstavlja nedostatak kvaliteta vode“, pojašnjava Furtula.

Upitan šta su najveće prepreke u zaštiti prirodnih područja u Višegradu odgovara da su to nedostaci finansijskih sredstava, ali i nerazumijevanje vlasti.

 „Nedostatak razumijevanja i opštine Višegrad i ministarstva, jer uvijek se nađu neke stvari koje su bitnije od prirode. Uvijek je ta ekonomska isplativost bilo čega prva tema. U posljednjih par godina mogli smo primijetiti da se čitav svijet okrenuo zaštiti prirode i boravku u prirodi“, upozorava Furtula.

Vlast ne može garantovati zaštitu

Dobijanje statusa zaštićenog područja, nažalost ne znači da će to područje i biti zaštićeno. U Prostornom planu Republike Srpske naveden je spisak stvari koji otežavaju ili sprečavaju zaštitu poput nesprovođenja i nepoznavanja važećih propisa od strane stanovništva i lokalne samouprave, stručnih ustanova i institucija, prekomjernog korišćenja prirodnih resursa u okviru zaštićenih područja…

„Neimenovanje upravljača i nepostojanje Planova upravljanja za većinu zaštićenih područja, slabu pokrivenost planskom i urbanističkom dokumentacijom, mali procenat prirodnih dobara stavljenih pod zaštitu, nepridržavanje ustanovljenih mjera i režima zaštite u zaštićenim područjima, mijenjanje uslova staništa i uništavanje prirodnih eko-sistema usljed različitih oblika antropogenog uticaja“, sve su to problemi u zaštiti prirode koji se navode u Prostornom planu.

Uprkos svemu, aktivisti iz Višegrada nastavljaju borbu za očuvanje prirodnih dobara, koje vlasti nemilice ekspolatišu.