“Pravo na pravdu” u Istočnom Sarajevu: Ubrzati rad na predmetima korupcije

Predstavnici pravosudnih institucija, organizacija civilnog društva, medija, aktivisti i građani u okviru debate “Pravo na pravdu” u Istočnom Sarajevu razgovarali su o transparentnosti rada pravosuđa i drugim lokalnim temama sa akcentom na nelegalnu izgradnju na ovom području, ali i o posljedicama nedavno usvojenog zakon kojim se kriminalizuje kleveta u Republici Srpskoj. Debata “Pravo na pravdu” održava se u organizaciji Evropske unije.

Poražavajući su podaci da su u prošloj godini u Istočnom Sarajevu od osam prijava za korupciju, uzete u razmatranje samo dvije, od čega nije bila nijedna osuđujuća presuda. U analizi koju je uradio Transparency international navodi se da polovina pravosudnih institucija u BiH ne dostavlja informacije građanima. Transparentnost prema medijima Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo takođe je, prema indeksu rada pravosuđa, na niskom nivou. S druge strane, sekretar Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo Neven Kramer tvrdi da ova institucija ulaže maksimalne napore na povećanju transparentnosti rada.

“Okružno javno tužilaštvo Istočno Sarajevo već dugi niz godina radi na transparentnosti tako da možemo i danas konstatovati zašto smo prisutni na ovom događaju. Bitna je činjenica da kažemo da smo mi svi u službi građana, konkretno građana područja koje pokriva Okružno javno tužilaštvo Istočno Sarajevo i imamo obavezu, kako zakonsku tako i moralnu, da se odazovemo na sve moguće događaje koji će poboljšati naš rad, a time i povjerenje građana u pravosudne institucije u Istočnom Sarajevu”, kaže Kramer.

Da je povjerenje u pravosudne institucije u ovom gradu, ali i u čitavoj BiH jedan od gorućih problema i razlog zbog čega građani ne prijavljuju korupciju, istakla je i urednica našeg portala Sanja Vasković, koja je na panelu ujedno govorila i o problemima nelegalne izgradnje na području Grada Istočno Sarajevo.

“Posebno je problematična nelegalna izgradnja na području Jahorine. Čak je i predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina tvrdio da se na ovoj planini vrši ekocid i niko ništa nije uradio”, rekla je Vaskovićeva i podsjetila na čestu praksu lokalnih skupština da naknadno usvajanju izmjene regulacionih planova, nakon što su pojedini građevinski objekti izgrađeni.

“Sve u službi investitora, a nikako javnog interesa”, tvrdi Vaskovićeva.

I građanski aktivisti u Istočnom Sarajevu susreću se sa različitim problemima vezanim za rad pravosudnih institucija. 

Aktivistkinja Sunčica Kovačević koja se zajedno sa članovima neformalne grupe “Zaustavimo mHE na Kasindolskoj rijeci” godinama bori protiv izgradnje malih hidroelektrana ističe da se u posljednje vrijeme intenzivnije nego ikad pozitivno- pravni poredak mijenja u interesu pojedinaca.

“Zbog toga je važno da imamo ovakve diskusije. Međutim, kakav god zakonski okvir imali mislim da on sam po sebi nije dovoljan, već je potrebno prije svega da se pozabavimo i obezbijedimo jedan minimum vladavine prava i da se na adekvatan način pozabavimo pitanjem korupcije”, podsjeća Sunčica Kovačević koja čeka naredna ročišta vezano za SLAPP tužbe kojim je, zbog borbe za očuvanje prirode, česta meta.

Drino Galičić, pravni savjetnik u Odjelu za vladavinu prava u Evropskoj uniji u Bosni i Hercegovini, rekao je da debata ‘Pravo na pravdu’ daje priliku građanima i institucijama vlasti da u konstruktivnom dijalogu i argumentovanoj raspravi dođu do saznanja kako da poboljšaju trenutne prakse u provođenju zakona, ali i do konkretnih odgovora na pitanja koja tište građane u svakoj lokalnoj zajednici.

“Vi sami znate da je prilikom dodjeljivanja statusa kandidata BiH u decembru prošle godine naročito apostrofirano da kredibilni rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala će biti jedan veliki test i jedna velika prilika da se naprave određeni koraci naprijed, bez toga dalje neće se moći kretati ka punopravnom članstvu u EU. Dakle, mi ovdje imamo priliku da na konkretnim primjerima vidimo kako vladavina prava funkcioniše u praksi”, rekao je Galičić i ukazao na značaj  povjerenje građana u pravosuđe, ondosno kako ga vratiti i kako doći do značajnijih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. 

Jedan od moderatora javne debate je i Denis Džidić, direktor  BIRN-a BiH koji je za medije u Istočnom Sarajevu govorio o problemima u procesuiranju korupcije i djelovanju po različitim prijavama građana i aktivista.

“Ono o čemu ćemo najviše govoriti u Istočnom Sarajevu jesu prijave koje se tiču nelegalne gradnje na području grada i prilično usporen rad, i sa druge strane ozbiljne pritužne aktivističkih udruženja i medija i na transparentnost i na rad pravosuđa upravo na ovim predmetima. Poražavajući su rezultati na lokalnom nivou ovdje, gdje vidimo zaista mali broj optužnica za korupciju i opet to su neke preporuke koje ćemo nastojati davati da se rad ne predmetima korupcije ubrza”, rekao je Džidić.

Tokom debate učesnici su se dotakli i nedavno usvojenog zakona kojim se kriminalizuje kleveta u Republici Srpskoj i načina na koji će uticati na građane, medije i aktiviste. Prisutni građani su imali priliku postavljati pitanja, ali i iznijeti sopstvene primjere vezane za probleme oko transparentnosti rada pravosuđa u ovom Gradu.

Javne debate “Pravo na pravdu” pored Istočnog Sarajeva održavaju se i u Zenici, Bihaću, Livnu, Mostaru, Trebinju,Doboju, Bijeljini i Banjoj Luci.