Republika Srpska legalizuje izdavanje diploma neakreditovanih visokoškolskih ustanova?

„Izmjenom ove zakonske odredbe ne rješava se problem studenata, jer će i dalje završavati studije na visokoškolskim ustanovama koji nisu upisane u registre kao akreditovane i kao takve nisu priznati na tržištu rada. Jedino što se ovim postiže je onemogućavanje studenata da se služe pravnim sredstvima, poput prestavki inspekcijama, imajući u vidu da će se neadekvatan rad VŠU, koji će studentima praviti probleme pri eventualnom nastavku školovanja ili zaposlenju, sada legalizovati.“

Ukoliko se usvoje najavljene izmjene i dopune postojećeg Zakona o visokom obrazovanju RS, u ovom entitetu će se legalizovati izdavanje diploma i od neakreditovanih visokoškolskih ustanova, koje po Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u BiH nisu validne.

 

Neakreditovane ustanove nisu mogle izdavati diplome ni prema još uvijek postojećem Zakonu o visokom obrazovanju RS, koji je na snazi od jula 2020.godine, ali je resorno Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj visoko obrazovanje i informacione tehnologije predložilo izmjene po kojima će se akreditovanim smatrati sve visoke škole i univerziteti koji trenutnu djeluju na prostoru ovog entiteta.

 

Naime, u pripremljenom Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju RS, koji je na dnevnom redu sjednice NSRS zakazane za 31.05.2022., u članu 136 dodat je novi stav, koji će zasigurno izazvati brojne kontroverze i usložiti tumačenje zakonskih propisa u oblasti visokog obrazovanja u RS i cijeloj BiH.

 

„Akreditovanim ustanovama iz Republike, u smislu člana 40. stav 4. ovog zakona, smatraju se i visokoškolske ustanove koje imaju dozvolu za rad i u postupku su prve akreditacije, do okončanja postupka akreditacije“ – nova je odredba u pripremljenom dokumentu.

 

U analizi izmjena i dopuna zakona, koju su za neformalnu grupu studenata „Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome“ sačinili CCI, ukazano je da je akreditacija proces kojim se na osnovu spoljašnje revizije i ocjene kvaliteta potvrđuje da je visokoškolska ustanova u svom radu ispunila utvrđene standarde i kriterije, te da je razlika između dozvole za rad i akreditacije u činjenici da je dozvola za rad ustvari dozvola za početak rada i obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, a akreditacija je potvrda kvaliteta rada visokoškolske ustanove.

 

„Temeljno ćemo analizirati predložene izmjene i dopune, ali već sada dolazimo do zaključka da se ovakvom izmjenom odredbe izjednačavaju ova dva termina čime se gubi značaj akreditacije kao potvrde kvaliteta rada VŠU. Dakle, svaka novootvorena visokoškolska ustanova ujedno je i akreditovana, postupak akreditacije može da traje neograničeno dugo, a rješenje o akreditaciji faktički ne mora dobiti nikada jer je postupak akreditacije izjednačen sa samom akreditacijom”, komentar iz Grupe, koja je najavila da će se protiviti izmjenama Zakona u obliku kakav je predložen trenutnim nacrtom, ističući:

 

„Izmjenom ove zakonske odredbe ne rješava se problem studenata, jer će i dalje završavati studije na visokoškolskim ustanovama koji nisu upisane u registre kao akreditovane i kao takve nisu priznati na tržištu rada. Jedino što se ovim postiže je onemogućavanje studenata da se služe pravnim sredstvima, poput prestavki inspekcijama, imajući u vidu da će se neadekvatan rad VŠU, koji će studentima praviti probleme pri eventualnom nastavku školovanja ili zaposlenju, sada legalizovati.“

 

Inače, još je novina u predloženim zakonskim rješenjima kada je u pitanju visoko obrazovanje u ovom entitetu. Jedna od njih je, ukoliko poslanici prihvate predloženi Nacrt, a kasnije i Prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju RS, da će Republika Srpska dobiti i „mini studije“, odnosno prema zvaničnoj terminologiji „Kratki program studija“.

 

Naime, prema članu Član 28a, predviđeno je da „Visokoškolske ustanove mogu organizovati kratke programe studija u trajanju od jedne do dvije godine koji se vrednuju sa najmanje 60 ECTS do 120 ECTS bodova“.

 

O svemu ovome, odnosno da se pripremaju izmjene i dopune postojećeg Zakona o visokom obrazovanju RS javnost nije bila upoznata. O tome nije bilo validnih informacija ni na zvaničnoj web prezentaciji resornog ministarstva kao predlagača, već je u postupku pripreme novih zakonskih rješenja, kako je navedeno u obrazloženju pripremljenog dokumenta za sjednicu NS RS „Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo prilikom izrade teksta nacrta zakona zatražilo prijedloge od dva javna univerziteta u RS i Unije studenata RS“.

IZVOR: Antikorupcija

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *