Udruženja sa Balkana u zajedničkoj borbi za odbranu prirode i ljudi

U jeku sve intenzivnijih napada velikih stranih rudarskih kompanija, s Istoka i  Zapada, na prirodna bogatstva regiona, u prvom redu Srbije i Bosne i Hercegovine, od ključnog je značaja zajedničko i solidarno djelovanje aktivista i ovdašnjeg stanovništva u borbi protiv planova koji su Balkan označili “žrtvenom zonom” kako rudarskih korporacija, tako i ciljeva EU zelene tranzicije, poručeno je ovo sa regionalnog okupljanja aktivista koji djeluju u okviru saveza Odbranimo r(ij)eke Balkana.

S obzirom da globalna potražnja za litijumom, kobaltom i drugim tzv. kritičnim mineralima raste, zemlje Balkana našle su se na mapi interesa velikih rudarskih i energetskih korporacija.

Sistem u kojem živimo podređen je domaćim i stranim moćnicima. Duboko ukorijenjena korupcija, netransparentne koncesije i potpuni izostanak javnog učešća stvaraju prostor za brutalnu eksploataciju i prirode i ljudi, plodno je tlo za realizaciju projekata koji uglavnom nemaju ekološku, socijalnu pa ni ekonomsku opravdanost.

Azra Berbić iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT i Žaklina Živković iz Polekola,  istakle su da lokalno stanovništvo treba odlučiti u kojem pravcu će krenuti lokalne zajednice.

“Smatramo da je pogubno govoriti o razvoju ekonomije u pravcu prihvatanja uloge moderne, rudarske kolonije, pri čemu će strane rudarske korporacije uzimati gotovo cjelokupan profit, a nama ostavljati uništenu životnu sredinu. Odlučno želimo poručiti da ovdje, na Balkanu nema mjesta takvim projektima. Borimo se i borit ćemo se da život u  našim zavičajima, rijekama, planinama, šumama i na našim oranicama bude održiv, dostojanstven i na korist generacijama koje dolaze”, poručile su.

Iz pokreta “Zelena narodna straža”, koji se nedavno pridružio ovom Savezu, naglašavaju kako je motiv njihovog pristupanja ujedinjenje i jačanje regionalne borbe za prirodu.

“Zaštita prirode je jedna plemenita kauza zbog koje smo se povezali i sakupili ovde u Bijelini. Nama je izuzetno drago što smo postali deo Saveza Odbranimo reke (prirodu) Balkana i što možemo biti primer solidarnosti u borbe protiv zajedničkog neprijatelja”, poručila je Ema Velichkovska.

Tokom okupljana prisutnim su se i obratili i domaćini, odnosno lokalna udruženja “Eko put”, “Čuvari Majevice” i Karton revolucija koje posljednjih godina vode intenzivnu borbu protiv rudarenja litijuma u ovom dijelu sjeveroistočne BiH.

Umjesto da planina Majevice bude stavljena pod zaštitu, jer se radi o izuzetno vrijednom prirodnom i kulturno-historijskom području, tamo postoje planovi da se realizuje rudarski projekat koji bi mogao ozbiljno i trajno ugroziti zdravlje ljudi i narušiti ekološku ravnotežu.

“Od samog početka borbe, protiv otvaranja rudnka litijuma na Majevici, naglasak smo stavljali na zajedništvo između ljudi, zajednica i prirode. Područje planine Majevice je gusto naseljeno, obuhvata osam opština i gradova i Distrikt Brčko. Sve ove zajednice bile bi ugrožene ako bi se ralizovale planirane rudarske aktivnosti na ovom području. Strateški pravci razvoja regije Majevice usmjereni su na razvoj turizma, poljoprivrede i ostalih privrednih grana koje ne izrabljuju prirodu i ljude i to tako treba i ostati”, istakla je Snežana Jagodić Vujić, predsjednica udruženja “Eko put” Bijeljina.

Uz poruku da odbrana prirodnih bogatstava ne poznaje granice, okupljanje ovog regionalnog saveza završeno je odlaskom u posjetu Saboru Saveza ekoloških organizacija Srbije koji je održan u Gornjim Nedeljicama, u organizaciji pokreta “Ne damo Jadar”, na kojem je prisustvovalo nekoliko stotina aktivista i aktivistkinja i organizacija i pokreta iz cijele Srbije i regije.

Sa SEOS Sabora poslana je poruka da je borba za odbranu prirode zajednička za sve ljude Balkana koji vjeruju da je očuvanje i zaštita prirode jedini siguran način da se osigura dostojanstven i siguran život kako za nas sad tako i za sve buduće generacije.

“Savez ekoloških organizacija Srbije počeo je od zajedništva. Ono što nas je spojilo je nevolja, ali ne mora tako da bude, jer ono što nas je održalo je prirodna bliskost i sada nismo više okupljeni samo oko nevolje, nego oko ideje rasta, ne samo da sprečimo trovanje već smo učili i učimo kako da razvijamo život. Dakle, nismo samo protiv kako nas optužuju, nego smo i za”, napomenuo je Jevđenije Julijan Dimitrijević iz SEOS-a.

Savez “Odbranimo r(ij)eke Balkana” odlučio je da promijeni svoj naziv u “Odbranimo prirodu Balkana”, jer izrastao u savez koji okuplja čuvare i čuvarice kako rijeka, tako i šuma, zavičaja i cijele prirode regije.