sri. okt 28th, 2020

Nema napretka u oblasti slobode medija u BiH

Evropska komisija objavila je Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u ispunjavaju uvjeta za put zemlje ka Evropsku uniji, a dio Izvještaja posvećen je i slobodi izražavanja i slobodi medija gdje je konstatiran nedostatak napretka.

– BiH nje napredovala u garantiranju slobode izražavanja i medija i zaštite novinara osiguravanjem odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima. Nema napretka ni u osiguravanju finansijskih sredstava za održivost sistema javnog RTV servisa te prošlogodišnje preporuke ostaju na snazi – navodi se u Izvještaju.

Zakonski okvir treba uskladiti s evropskim i međunarodnim standardima. I dalje postoji politički utjecaj na javne emitere, a njihova finansijska održivost nije osigurana. Zakon o sistemu javnih RTV servisa i dalje se ne primjenjuje, a ne postoji ni usklađenost entitetskih s državnim zakonom.

Politički pritisak, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, nastavljeni su tokom izvještajnog perioda, bez odgovarajućeg institucionalnog praćenja.

U narednoj godini Bosna i Hercegovina bi trebala posebno osigurati zaštitu novinara i sistemsko institucionalno praćenje prijetnji i nasilja nad novinarima, osigurati finansijsku održivost i političku nezavisnost javnih emitera i uskladiti entitetsko zakonodavstvo s državnim zakonom o javnom RTV sistemu te usvojiti zakone o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriterije za javno oglašavanje.

I dalje postoji ozbiljna zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima, a posebno prema novinarkama. Vlasti i dalje umanjuju zastrašivanje novinare, a njihova reakcija ostaje slaba. Javne institucije ne prikupljaju podatke o prijetnjama napadima na novinare.

Udruženje BH Novinari zabilježilo je 56 slučajeva kršenja prava novinara u 2019. godini, uključujući devet slučajeva fizičkog napada, 21 prijetnju od kojih osam prijetnji smrću i 10 slučajeva političkog pritiska, a 29 dodatnih slučajeva registrirani su od početka 2020. godine.

Ombudsmani za ljudska prava BiH zaprimili su 18 žalbi u vezi s tim u poređenju s devet žali koje su primili 2018. godine.

Evropsa komisija očekuje da će vlasti brzo djelovati i demonstrirati nultu toleranciju na prijetnje ili napade na medije, uključujući osiguravanjem učinkovite policijske istrage i sudskog progona kako bi se došlo do pravomoćnih presuda za 29 počinitelja.

Kleveta je dekriminalizirana od 2002. godine, ali političari i dalje koriste građanske tužbe za zastrašivanje novinara. Sudovi bi trebali pojačati napore kako bi osigurali brzu obradu slučajeva klevete i dosljednost sudske prakse o odšteti, kako bi se izbjegla samocenzura.

Zakonodavstvo o slobodi pristupa informacijama ostaje neusklađeno u cijeloj zemlji i još uvijek nije u skladu s međunarodnim i evropskim standardima, a zakonodavstvo o govoru mržnje potrebno je uskladiti sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava i pravnom stečevinom EU.

Pravne odredbe o zaštiti podataka i o pristupu informacijama i dalje se tumače na način koji štiti privatni, a ne javni interes. Zakon koji zabranjuju prijenos podataka koji mogu izazvati paniku bio je na snazi Republici Srpskoj od 19. marta do 17. aprila 2020. godine. Takvo zakonodavstvo ima zastrašujući učinak na slobodu izražavanja za medija i pojedince, što dovodi do rizika od autocenzure.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) uživa operativnu nezavisnost, ali joj nedostaje puna politička i finansijska nezavisnost. Potrebno je poboljšati proceduru imenovanja uprave. To bi također pomoglo da se poboljša percepcija te institucije kao neutralnog i nezavisnog tijela. RAK je bio aktivan tokom krize Covid-19, dajući preporuke i upute.

Zakon o sistemu javne radiotelevizije iz 2003. godine provodi se samo djelomično, a entitetski zakoni o emitiranje nisu u skladu s njim. Stoga su tri javna radiotelevizijska servisa izložena političkom utjecaju, posebno putem politički kontroliranih upravnih odbora, s zabrinjavajućim trendom samocenzure.

Zemlja nema odgovarajući model za prikupljanje naknada RTV takse, kako je predviđeno zakonom. Entitetske emitere imaju velike neplaćene dugove prema državnoj radioteleviziji koja je predmet dugotrajnih sudskih postupaka.

Takva pitanja i dalje predstavljaju prijetnju finansijskoj nezavisnosti i održivosti javnog sistema emitiranja.

Evropska komisija traži od BiH da usvoji zakonodavstvo o transparentnosti i utvrđivanju vlasništva nad medijima do detaljnog registra koji bi dao sistemski uvid u vlasničke strukture i spriječio skrivenu koncentracija vlasništva medija.

Lokalni emiteri nisu uključeni u javni sistem emitiranja i primaju sredstva iz budžeta lokalne samouprave, s jakim rizicima od političkog pritisaka i utjecaja u nedostatku jasnih kriterija za raspodjelu subvencija.

Bosna i Hercegovina bi trebala usvojiti zakone o oglašavanju u medijima, posebno za preduzeća u javnom vlasništvu poput telekomunikacijskih kompanija. Integritetu medija također štete prakse oglašavanja javnih poduzeća i reklamnih agencija povezanih s političkim strankama.

Sloboda izražavanja na internetu još uvijek nije posebno regulirana u cijeloj zemlji. Vijeće za štampu i online medije u BiH regulira internetske medije i rješava pritužbe. Samoregulacija internetskih medija ima ograničeni učinak, a mrežne platforme često se koriste za poticanje mržnje i širenje dezinformacija.

– Govor mržnje na internetu je u porastu. Krivični progon ograničen je na krivično djelo poticanja vjerske i etničke mržnja putem interneta ili društvenih mreža – stoji u Izvještaju.

Novinarstvo u Bosni i Hercegovini i dalje je nesigurna profesija, s niskim plaćama i malo sigurnosti na poslu, što se još više pogoršalo tokom krize Covid-19. Značajan broj novinara rade bez odgovarajućeg ugovora zbog čega nemaju garanciju da neće dobiti otkaz ili disciplinske mjere, čineći ih ranjivima na neprimjeren utjecaj urednika ili vlasnika.

Prava iz radnog odnosa predviđena entitetskim zakonima o radu se ne poštuju. Ne postoji strukturirani dijalog između vlasti i medijske zajednice o uvjetima rada novinara.

Sindikata novinara je mnogo, ali su slabi i uživaju malo priznanja ili nezavisnosti. Udruženje BH Novinari i Banjalučki klub novinara igraju važnu ulogu u njegovanju profesionalnosti i integriteta.

Svi mediji su se obvezali pridržavati se Kodeksa Vijeća za štampu i on line medije BiH kao osnovu samoregulacije, ali njihovo poštivanje ostaje neravnomjerno, zaključuje Evropska komisija u Izvještaju o napretku BiH na putu ka EU.

Izvor: Evropska komisija/Analiziraj.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *