HE Ulog kao spomenik korupciji i uništavanju prirode

Podsjećamo da je, nakon što ih je odbila EBRD, investitor EFT Vuka Hamovića kreditora projekta pronašao u kineskoj razvojnoj banci – a Kinezi su finansiranje projekta uslovili time da sve glavne poslove, uključujući isporuku opreme, rade kineske kompanije, što se i desilo. Izvođač radova bila je kineska kompanija s crne liste Synohidro, dok domaća radna snaga gotovo da nije ni korištena, iako je to bio jedan od aduta vlasti prilikom davanja koncesije i najava izgradnje.

 

Piše: Vladimir Kovačević/Valter portal

 

U periodu između 8. i 12. septembra ove godine iz Hidroelektrane (HE) Ulog ispuštena je veća količinaakumulirane vode, što se podudara za datumom masovnog pomora ribe u Neretvi 12. septembra.

 

Informaciju o tome šta se i kako dešavalo unutar i van HE Ulog u „kritičnom periodu“ Valteru je potvrđena iz Republičke uprave za inspekcijske poslove RS. Iz svega ovoga, a nakon nedavne informacije i pisma međunarodnih eksperata koji su upozorili na više dokaza o tome, proizilazi da je HE Ulog jedini i isključivi razlog eko-katastrofe i masovnog pomora ribe.

 

PRIJE POMORA RIBE PUŠTENE VELIKE KOLIČINE VODE IZ HE ULOG

 

Iz Republičke uprave navode da je ekološki inspektor 17. septembra izvršio kontrolu na HE Ulog i rijeci Neretvi, te da kontrolom „nisu uočena odstupanja od ekološke dozvole koja bi se mogla dovesti u vezu sa pomorom ribe“. Navode i da je analiza vode pokazala da svi parametri zadovoljavaju prvu klasu kvaliteta površinske vode.

 

Ipak:

„Republički vodni inspektor je na osnovu zabilježenih podataka na licu mjesta utvrdio da je u periodu od 8.9. do 12.9.2025. godine došlo do povećanog protoka usljed ispuštanja vode iz akumulacije HE ‘Ulog’. Prema izjavi odgovornog lica, vršeno je plansko djelimično pretpražnjenje akumulacije, imajući u vidu da je prema hidrometeorološkim prognozama za širi region najavljena kiša jakog intenziteta (preko 100 l/m2), a kota u akumulaciji je bila blizu maksimalne. Ovakav vid operativnog rada definisan je Zakonom o vodama RS, koji propisuje da se između ostalog vanredne aktivnosti mogu sastojati u preventivnom pražnjenju akumulacija i retenzija, radi prihvatanja i ublažavanja poplavnog talasa“, navode iz Republičke uprave za inspekcijske poslove u odgovoru Valteru.

 

Iz odgovora inspekcije dakle sasvim je jasno da je HE Ulog vršila „pretpražnjenje akumulacije“,odnosno da je na taj način, usljed ispuštanja vode, uzrokovan povećan protok vode u periodu od 8. do 12. septembra, kada se i desio pomor ribe.

 

Valter saznaje da će rezultati o ovoj ekološkoj katastrofi i uništavanju Neretve i eko-sistema rijeke biti prezentovani na konferenciji u Sarajevu 28. novembra.

 

Tako je HE Ulog u fokus javnosti u BiH, onako kako treba, došla tek nakon septembarskog pomora ribe u Neretvi. Međutim, HE Ulog je razlog zbog kojeg lokalni stanovnici i eko aktivisti godinama vode bezuspješnu bitku i upozoravaju da brani snage 35 mw nije mjesto na lokaciji na kojoj je napravljena, te izražavaju sumnju u valjanost studija i ekoloških dozvola.

 

Podsjećamo, 12. septembra lokalni ribari su nizvodno od HE Ulog otkrili veliki broj uginule ribe, rakova i drugih riječnih životinja. Uginiće je zabilježeno na potezu od Uloga do nekih sedam kilometara nizvodno od elektrane. Zvaničnih objašnjenja katastrofe i dalje nema, a za sada niko nije odgovarao.

 

Nezavisni međunarodni eksperti tvrde da je mogućnost za slučajnost vrlo malo. Stotinu devedeset i dva naučnika iz Evrope su povodom pomora ribe u Neretvi vlastima BiH uputila otvoreno pismo u kojem ukazuju na više dokaza koji jasno sugerišu da je pomor izazvan radom HE Ulog, iako to nadležni i dalje negiraju.

 

U pismu je navedeno da je do pomora došlo najverovatnije ispuštanjem kiseonikom osiromašene vode bogate sumporvodonikom iz dubokih slojeva akumulacije. Ovu tvrdnju zasnivaju na činjenici da su očevici prijavili jak miris pokvarenih jaja, ribe koje gube dah i plivaju uz površinu, rakove koji pokušavaju da pobjegnu na obalu, i pocrnjelu vodu nizvodno, sve znake toksičnih uslova nedostatka kiseonika.

Navode da su posljedice katastrofalne, da je uništen veliki broj ribljih vrsta, uključujući i ugroženu mekousnu pastrmku, kao i populaciju veoma ugroženog bjelonogog raka. U pismu je upozoreno i da ovonije izolovan incident, te da je pomor ribe već zabilježen tokom izgradnje HE Ulog 2023. godine, dok je prvo punjenje akumulacije 2024. izazvalo uzbunu zbog pogoršanja kvaliteta vode. Naučnici ističu da je Studija uticaja na životnu sredinu propustila da pravilno procijeni ove rizike, te u pismu hitno zahtevaju njenu reviziju i ažuriranje.

 

Na pismo od zvaničnika Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske niko nije reagovao.

 

NERETVA NIZVODNO TRENUTNO PRIMA SAMO MINIMALNI PROTOK

 

Slične ili gotovo iste tvrdnje u vezi pomora ribe u Neretvi iznose i međunarodni eksperti koje je Valter kontaktirao.

 

„Najlogičnije i naučno najosnovanije objašnjenje je da je Ulog HPP bio razlog za smrt životinja nizvodno od hidroelektrane. To je takođe logično, jer je smrt počela odmah ispod HPP Ulog i mrtve ribe su pronađene 7-8 km dalje nizvodno. Hipoteza i naučno zasnovana pretpostavka je da je Ulog ispustio velike količine vode sa niskim sadržajem oksigena. Ribe i ostala živa bića su se ugušila. 28. novembra ćemo predstaviti rezultate procjene iz kraja septembra. Pored katastrofe koja se desila 12. septembra, HPP Ulog se nelegalno koristi. Prema ekološkoj dozvoli, vlasnik ima pravo da koristi HPP Ulog u režimu ‘protok kroz rijeku’, što znači da se može ispuštati količina vode koja dolazi u rezervoar. To je kao da rijeka normalno teče. U stvarnosti, Ulog radi u režimu hidropeakinga, što znači da proizvodi poplave i suše kad god su troškovi po kWh dovoljno visoki. To znači da je operativni režim Uloga nelegalan. To mora da se promijeni“, objašnjava u razgovoru sa novinarom Valtera Urlich Eichelmann iz organizacije Riverwatch.

Iz Vlade Republike Srpske, međutim, i pored jasno vidljive velike akumulacije uzvodno od HE Ulog tvrde da ova elektrana radi kao protočna.

 

„Kada se desio pomor ribe u septembru, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je obavijestilo republičku inspekciju“, navode u ovom ministarstvu. Ističu i da je prema tehničkom rješenju iz doba SFRJ na mjestu HE Ulog bila planirana daleko veća hidroelektrana, sa daleko većim akumulacionim jezerom, a što je predviđalo i iseljavanje lokalnog stanovništva.

 

Navode da je koncesija za HE Ulog „data uz podršku lokalnih zajednica tog kraja“ kao i da će „uticaj na životnu sredinu biti značajno manji nego da je građena elektrana po planu iz bivše države“. Tvrde i da HE Ulog ne radi u vršnom radu,  već da „u skladu sa ekološkom dozvolom radi kao protočna elektrana“, kao i da je garantovan ekološki prihvatljiv minimum protoka.

 

„Dokumentacijom koja je cijenjena prilikom izdavanja predemetne ekološke dozvole predviđeno je da će rad HE ‘Ulog’ biti protočni, te da će samim tim uticaj na nizvodni entitet biti zanemarljiv jer će ista količina vode koja dođe do sistema nastaviti dalje da teče koritom rijeke Neretve. Ekološki prihvatljivim protokom će se obezbijediti nesmetan razvoj flore i faune u koritu rijeke Neretve u dijelu od pregradnog mjesta do ispusta ispod mašinske zgrade“, piše u odgovoru Vlade RS.

 

Profesor Gabriel Singer iz odjeljenja za ekologiju Univerziteta u Insbruku definitivno se ne slaže s onim što tvrde u Vladi. U razgovoru s novinarom Valtera otkriva da je dolazio na Neretvu 2022. kada je još bila slabo pogođena uticajem brane. Tada su, kako ističe, bili vidljivi samo lokalni uticaji na gradilištu brane. U području rezervoara i dalje je postojao ekološki netaknut i izuzetan riječni sistem. Postojao je, navodi profesor Singer, netaknut longitudinalni kontinuitet od izvora pa sve do Konjica.

 

„Ove godine vidio sam rezervoar koji je zamijenio rijeku, sa mrtvim drvećem i vidljivom proizvodnjom metana u plitkim područjima. Malo su se pojavili mjehurići dok smo prolazili brodom“, kaže Singer u razgovoru za Valter.

 

On navodi i da Neretva nizvodno sada prima samo minimalan protok. HE Ulog mora, prema važećoj dokumentaciji, u svakom trenutku da obezbijedi zagarantovan ekološki protok od 0,52 m3/s.

 

„Takođe, nizvodni dio očigledno prima mnogo hranjivih materija, vjerovatno iz rezervoara i truleće vegetacije u njemu, te smo mogli da primijetimo masivan rast algi u nizvodnoj Neretvi. Iako smo došli dvije nedelje nakon prijavljenog pomora ribe, i dalje smo nalazili mrtve ribe i rakove, i vidjeli smo samo jednu živu ribu u dijelu nizvodno od hidroelektrane“, objašnjava Singer slikovito razmjere katastrofe u Neretvi.

 

NOVE HE POTPUNO BI UNIŠTILE NERETVU

 

Kolika se zapravo šteta nanosi samoj Neretvi proizilazi iz Singerovog upozorenja da upravo traje uništavanje nekada netaknutog dugog riječnog kontinuiteta sa jedinstvenom faunom riba i rakova, kroz jedan jedini projekat brane. To je maksimalna šteta postignuta jednim sredstvom, tvrdi ovaj profesor. Samom izgradnjom HE Ulog, ističe Singer, gornji tok rijeke Neretve uništen, dok uzvodno gotovo da nema rijeke zbog akumulacije, pri čemu je protok izuzetno malen za ono šta riječno korito zahtjeva. Profesor Signer je uvjeren da je do pomora ribe došlo na način da je riba ugušena.

 

„Imamo dokaze o vještačkim poplavama, hidropeakingu zbog kratkoročne proizvodnje energije, nizvodno od rezervoara. Takođe sam izmjerio nisku koncentraciju kiseonika u vodama rezervoara koje se usmjeravaju ka turbinama. Kombinacija uslova sa niskim koncentracijama kiseonika u dubokim vodama rezervoara, koja nastaje zbog visoke proizvodnje fitoplanktona tokom ljeta i mikrobiološke razgradnje poplavljene vegetacije, i povlačenje ove vode u velikim količinama kroz hidropeake, najverovatnije je objašnjenje za pomor ribe. Ribe nizvodno od elektrane su jednostavno prolazile kroz preduge periode sa veoma niskim koncentracijama kiseonika“, kaže Singer.

 

Ovaj eko-stručnjak iz Autrije navodi i da će, ukoliko se realizuje najava gradnje novih HE na Neretvi, to dovesti do potpunog uništenja ove rijeke od izvora do Konjica! Realizacija tih planova imala bi katastrofalne posljedice po živi svijet te rijeke.

 

„Bilo bi apsolutno odgovarajuće da se zaista obustavi rad hidroelektrane dok se ne sprovede kredibilna procena uticaja i ne izrade ekološki odgovorni postupci rada. Međutim, možemo postaviti pitanje šta ovo zapravo znači, jer brana već postoji i ne može se jednostavno magijom ukloniti na neko vreme. Upravljanje hidroelektranom kao ‘run-of-the-river’ (protok kroz rijeku bez zadržavanja vode) — kako to nalaže njen ekološki dozvoljeni režim — bio bi veoma dobar način za dalje postupanje. Ovo zapravo ne bi značilo obustavu rada, već bi se obavezali na rad koji prati ekološki dozvolu i minimizuje ekološki uticaj. Rad kao ‘run-of-the-river’ znači da voda koja se pušta nizvodno kroz turbine za proizvodnju energije (plus eventualni preliv) treba da odražava količinu vode koja ulazi u rezervoar u svakom trenutku, bez promena u zapremini rezervoara. Zatim bi mogli da se razviju odgovorni postupci upravljanja“, smatra Singer.

 

Inače, HE Ulog je nakon više od deset godina izgradnje sa radom počela ove godine. Vlada Republike Srpske je koncesiju preduzeću EFT dala na 50 godina. Procjenjuje se da će HE Ulog na godišnjem nivou da zaradi oko 15 miliona KM, od čega će u budžet RS da se slijeva manje od 200.000 KM.

 

Od decembra 2024. do septembra ove godine, HE Ulog je na ime koncesione naknade uplatila 201.924 KM, zvanični su podaci iz Vlade RS. Centar za životnu sredinu iz Banjaluke je još 2021. tražio informacije o planiranom načinu rada HE Ulog, jer iz dostupnih informacija kao i iz Studije uticaja na životnu sredinu to nije bilo moguće saznati.

 

„HE Ulog je problematična zbog svoje lokacije. Prvenstveno ona je izgradjena na tom gornjem toku rijeke Neretve. Od samog izvorišta do Konjica, nekih 90 km toka, je predstavljalo nešto najbolje što naša zemlja ima. I endemske vrste i netaknuta priroda, a rijeka je pitka 90 km do pred Konjic i samog grada. HE Ulog je izgradjena taman na sredini i na neki način je presjekla na pola i ostvarila je uticaj i uzvodno i nizvodno“, kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

EFT je na sve pritužbe u toku izgradnje odgovorio da na HE Ulog planiraju raditi u protočnom režimu u skladu sa odredbama Rješenja o izdavanju ekološke dozvole iz 2011. godine i Rješenjima o obnavljanju ekološke dozvole iz 2021. godine.

 

BRANU GRADILA KINESKA KOMPANIJA S CRNE LISTE

 

Sektor vodne inspekcije Istočno Sarajevo Republičke uprave za inspekcijske poslove u oktobru 2023. na pritužbe lokalnog stanovništva, aktivista i ribolovaca da je Neretva zamućena usljed aktivnosti koje se izvode na izgradnji HE Ulog i zahtjeva da se obustave radovi, odgovorila da investitor ima validne vodne saglasnosti izdate od strane JU Vode Srpske, a da se radovi na izgradnji HE izvode u skladu sa projektnom dokumentacijom.

 

Tada su naveli da se u postupku izgradnje brane, koja je projektovana kao lučna betonska, u procesu ugradnje betona i očvršćavanja betonske mase vrši hlađenje blokova brane vodom zahvaćenom iz vodotoka Neretve. Voda se nakon upotrebe, navodi se u tom rješenju inspekcije, uz određenu proceduru vraća u vodotok. Niko nije odgovarao, jer inspekcija nije pronašla nikakve probleme niti odstupanja od datih dozvola.

 

„U smislu navedenog, a u skladu sa odredbama Pravilnika o uslovima ispuštanja otpadnih voda u površinske vode u vremenu vršenja kontrole od vodnog inspektora utvrđeno je, vizuelnim pregledom vodotoka Neretve na lokalitetu izgradnje brane i na lokalitetu izvođenja radova na izgradnji korita kojim je planirano da voda ispuštena iz mašinske zgrade postrojenja HE Ulog dospijeva u vodotok Neretve, da vodotok nije zamućen i da je nivo vode izuzetno mali zbog malovođa“, piše u nalazu republičkog vodnog inspektora Radenka Sanda.

Prema ekološkoj dozvoli koju je ETF-u izdalo Ministarstvo za građevinarstvo i ekologiju RS, režim rada HE Ulog mora biti protočni te HE permanentno mora ispuštati količinu vode u granici ekološki prihvatljivog proticaja, minimalno 0,52 kubna metra u sekundi.

 

HE Ulog je dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije dobila u martu ove godine. Dozvolu je izdala Regulatorna komisija za energetiku RS.

 

Izgradnja same elektrane počela je 2011. Vlada RS je 2009. godine putem samoinicijativne ponude, bez javnog poziva, dodijelila koncesiju za izgradnju HE Ulog kompaniji EFT Stanari. Osnovne karakteristike HE Ulog su brana visine 53 metra, akumulacija dužine 5 km, derivacioni kanal od 2.700 metara, te instalisana snaga od 35 MW.

 

Investitor je isprva zatražio kreditiranje projekta od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), ali je nakon sprovedenog istraživanja o sociološkom i ekološkom aspektu projekta ova banka odbila kreditiranje, jer on nije zadovoljio njihove standarde. Nakon toga, investitor je novog kreditora projekta pronašao u kineskoj razvojnoj banci. Kinezi su finansiranje projekta uslovili time da sve glavne poslove, uključujući isporuku opreme, rade kineske kompanije. Tako je i bilo. Izvođač radova bila je kineska kompanija Synohidro (kompanije s crne liste, umiješana u međunarodne afere, op.a.), a domaća radna snaga gotovo da nije ni korištena, iako je to bio jedan od aduta vlasti priliko davanja koncesije i najava izgradnje.

 

Koncesioni ugovor je 2018. godine sa 30 produžen na 50 godina. Rok za završetak izgradnje tada je produžen na devet godina, a lokacije brane pomjerena za 60 metara. Bez obzira na to dozvole su automatski produžene.

Studija uticaja na životnu sredinu nije urađena temeljno i valjano, tvrde u Centru za životnu sredinu.Javna rasprava održana je u Kalinoviku, ali nije u Konjicu, iako je to trebalo biti urađeno s obzirom da će elektrana ostvarivati uticaj i nizvodno. U Konjicu je održana jedino javna prezentacija. Vlasti Federacije BiH nisu bile uključene u cijeli proces, iako se elektrana nalazi na međuentitetskoj liniji razgraničenja, a veći dio uticaja ostvaruje u Federaciji BiH. Inače, kompanija EFT je gradu Konjicu prije desetak godina donirala službena vozila za potrebe Doma zdravlja.

 

VLASTI BEZ OSJEĆAJA BILO KAKVE ODGOVORNOSTI

 

Iz kabineta predsjednika Vlade FBiH nismo dobili odgovore na pitanja u vezi sa HE Ulog. Odgovori su izostali i iz Grada Konjica. Na pitanja u vezi sa izgradnjom, dozvolama i načinom rada HE Ulog nisu odgovorili ni iz kompanije EFT Stanari.

 

„Negativne posljedice ovog projekta ogledaju se prvenstveno nizvodno, u općini Konjic i FBIH, i mogu se podijeliti na ekološke, ekonomske i sigurnosne. Uslijed predviđenog promjenjivog (vršnog) režima rada elektrane, predviđaju se ekstremno visoke oscilacije vodotoka nizvodno (od dnevnog do senoskog nivoa) jer opseg planiranog protoka elektrane ima raspon od 0,52 m²/s (nerealni ‘biološki minimum’) do 35 m²/s (maksimalni protok). To bi imalo za posljedicu prekid ribljih migracionih puteva čime se remeti njihova reprodukcija (mrijest) , a tu su i okolnosti znatno izmjenjenog staništa i remećenja ekoloških faktora (biološki minimum u ljetnom periodu, dnevne i sezonske oscilacije, promjena temperature, redukcija pijeska) koji uzrokuju izuzetno negativne posljedice za sve riječne organizme, te riblje salmonidne populacije nizvodno (potočna pastrmka), ali posebno na endemske vrste (mekousna pastrmka i glavatica). Ekonomski negativni uticaji se odnose na turizam i rekreaciju nizvodno, dok je sigurnosni rizik ovog projekta najviše izražen među stanovništvom koje živi nizvodno. Razlog leži u činjenici da se projekat HE Ulog provodi na lokalitetu sa izuzetno nestabilnom geologijom tla, a što je bio i osnovni razlog obustavljanja projekta 2013. g., nakon višestrukih urušavanja tla i pogibije dva radnika na gradilištu. Područje Uloga se na seizmičkoj karti nalazi u okviru izoseiste 8 stepeni MCS što ukazuje da je područje podložno razornim zemljotresima“, naveli su, uz ostalo, iz organizacije Spasimo gornji tok Neretve prije završetka izgradnje HE Ulog.

 

Akademik i hidrolog Muriz Spahić podsjeća da je sama najava izgradnje HE Ulog kod dijela stručne javnosti izazvala zabrinutost i sumnje, prvenstveno zbog složenih geoloških i seizmičkih karakteristika ovog ovog slivnog područja Neretve. Spahić navodi da se gornji sliv Neretve nalazi u izrazito nestabilnoj geotektonskoj zoni, obilježenoj brojnim tektonskim lomovima i granicama tektonskih navlaka, a da područja poput Treskavice, Uloga, Nevesinja i Kalinovika spadaju u epicentralnu oblast Bosne i Hercegovine.

 

Betonska lučna brana, objašnjava Spahić, oslanja se na bokove izgrađene od ispucalih krečnjaka, koji su dodatno fragmentisani pukotinama i prekriveni siparima. Takva geološka podloga dodatno povećava rizik od destabilizacije terena, naročito u uslovima seizmičke aktivnosti.

 

„Već postojeći podaci iz prošlosti, poput zemljotresa iz 1962. godine s epicentrom na Treskavici, koji je izazvao velike odrone i urušavanja u kanjonu gornje Neretve, jasno pokazuju koliko je ovo područje osjetljivo na seizmičke udare“, kaže Muriz Spahić za Valter.

 

On upozorava i da je u kontekstu takvih kompleksnih terena, kontinuirano geomehaničko praćenje rizika od suštinske važnosti. To podrazumijeva redovno praćenje pomjeranja tla, nivoa podzemnih voda, pukotina, pritisaka u tlu i drugih indikatora stabilnosti, uz upotrebu savremene mjerne opreme i stručne analize. Postoji, upozorava Spahić, opasnost od aktiviranja latentnih klizišta, urušavanja podzemnih šupljina, ili narušavanja stabilnosti objekata povezanih sa hidroenergetskim sistemom.

 

„Dakle, opasnost postoji i ona je proporcionalna stepenu geološke složenosti i dinamici padavina, a adekvatan odgovor na tu opasnost zahtijeva stalni monitoring i integralno upravljanje rizicima. Bez toga, svaka veća akumulacija vode na takvim terenima predstavlja potencijalnu prijetnju i za infrastrukturu i za okolinu“, upozorava Spahić.

 

Više nevladinih organizacija u BiH, među kojima Centar za životnu sredinu i Aarhus centar 2022. godine su pred Sekretarijatom bernske konvencije u Strazburu otvorili slučaj Neretve i HE Ulog. Od tada, kažu u Centru za životnu sredinu, ETF ima obavezu da vladu redovno izvještava o svim aktivnostima i promjenama na terenu oko HE Ulog. Određene preporuke dobilo je i resorno ministarstvo u Vladi Republike Srpske, ali je upitno koliko se te preporuke poštuju.

Iz Aarhus centra BiH upozoravaju da je kompletan tok izgradnje HE Ulog praćen sumnjivim radnjama prilikom izdavanja dozvola, da se pogodovalo investitoru te da nadležne kantonalne, entitetske i državne institucije prema problemu prouzrokovanom radom HE Ulog pokazuju pasivan i formalno proceduralan pristup.

 

EKSPERTI SE PRIBOJAVAJU JAČIH POTRESA

 

Česti su slučajevi, navodi Nina Kreševljaković iz ove organizacije, da upozorenja lokalnih zajednica i nevladinih organizacija o smanjenju vodostaja rijeke, ugrožavanju ribljeg fonda, eroziji tla i poplavama nisu adekvatno razmatrana, dok koordinacija između različitih nivoa vlasti izostaje, naročito kad se radi o posljedicama koje prelaze entitetske granice. Inspekcijski nadzor je ograničen, često se svodi na formalne provjere, bez stvarne kontrole uticaja hidroelektrane na okoliš i lokalno stanovništvo. Istovremeno, navode u Aarhus centru, postoje indicije da je investitoru olakšan proces dobijanja dozvola i koncesije, uključujući izdavanje dozvola mimo propisanih procedura i nedovoljnu transparentnost u objavljivanju informacija, što sve zajedno stvara percepciju pogodovanja investitoru.

 

„Prije svega, dozvola je izdata na osnovu zastarjele i nepotpune procjene utjecaja na okoliš iz 2012., koja nije uzela u obzir nove okolnosti, naučne podatke ni promjene na terenu. U međuvremenu je prošlo više od deset godina, a projekt je mijenjao tehničke karakteristike, što je moralo dovesti do nove procjene utjecaja. Iz postupka je potpuno isključena javnost i lokalna zajednica, što predstavlja kršenje Arhuske konvencije i Zakona o zaštiti životne sredine. Mještani koji direktno trpe posljedice, kao i organizacije civilnog društva, nisu bili obaviješteni, niti im je omogućeno učešće u odlučivanju. Nije provedena kumulativna procjena utjecaja, odnosno nije procijenjeno kako ovaj projekat, zajedno s planiranim  malim HE na istom vodotoku, utiče na cjelokupan ekosistem Neretve i njenih pritoka. To je osnovni zahtjev koji je potpuno zanemaren. Ukratko, HE Ulog je primjer kako se u BiH izdaju ekološke i druge dozvole bez poštivanja zakona, međunarodnih obaveza i prava građana na zdrav okoliš“, kaže u razgovoru za Valter Nina Kreševljaković iz Aarhus centra BiH.

U Fondaciji Atelje za društvene promjene (ACT) navode da je jedna od specifičnosti HE Ulog i ta što je napravljena na relativno nenaseljenom području, na lokaciji između dva entiteta, u kraju koji je decenijama zapušten i iz kojeg stanovništvo decenijama odlazi. Na tu kartu je, kaže Robert Oroz iz ACT-a, zaigrao i investitor zajedno s vlastima. Lokalnom stanovništvu obećan je razvoj i ekonomski prosperitet nakon izgradnje hidroelektrane. Lokalci su tu vidjeli priliku za oživljavanje kraja.

 

„Nažalost, to su jako uigrane ekipe, koje uz to imaju i jako puno resursa na raspolaganju, tako da se teško boriti protiv ovakvih protivnika koji su za ostvrenje svojih ciljeva gotovo spremni na sve. Lokalne zajednice vrlo često saznaju za ovakve projekte tek kada krene izgradnja, što je jako kasno za djelovanje. Da bi se osujetio jedan ovakav projekat potrebno je jako puno truda, rada, vremena i upornosti. Nažalost, vrlo često je i sve to uzalud ukoliko nema zajedničke borbe i NVO sektora i velike podrške lokalne zajednice, koja je po meni ključna u ovakvim borbama“, navodi Oroz.

 

Lokalno stanovništvo danas ne želi da javno priča o HE Ulog, u šta se uvjerila ekipa Valtera na terenu. Kompanija ETF finansira neka od lokalnih udruženja i organizacija, na taj način spriječavajući kritike i bilo kakve aktivnosti usmjerene protiv rada hidroelektrane. Ribari u Konjicu su ogorčeni. Hrabren Kapić se prisjeća kakav šok je uslijedio nakon otkrića pomora ribe 12. septembra.

 

„Veliki broj ljudi za vikend poslije te srijede se javio. Dobili smo veliki broj dojava da je ogroman broj ribe i rakova uginuo, ostale ribe manje pored ovih salmonidnih vrsta koje su endemske i to je sve na lokaciji koja je neposredno ispod postrojenja brane Ulog i nekih sedam kilometara nizvodno do mjesta Ocrkavlje“, kaže lokalni ribar Hrabren Kapić.

 

Svi alarami su davno upaljeni, a pogotovo nakon 12. septembra jer su aktivisti, lokalno stanovništvo i ribari uvjereni da je pomor rezultat rada elektrane, što je već potvrdila i međunarodna ekspertiza.

 

Tako će grupa svjetskih naučnika, uglavnom iz oblasti ekologije i hidrologije,  u Sarajevu 28. novembra javno prezentovati rezultate analiza vode i biljnog i životinjskog svijeta u Neretvi uzvodno i nizvodno od HE Ulog. Već sada je jasno da se ti rezultati razlikuju od zvaničnih rezultata i analiza lokalnih institucija i vlasti u Republici Srpskoj. Koliko će ti objavljeni rezultati imati bilo kakvog uticaja, i šta će odnosno hoće li išta učiniti institucije entiteta i države – sasvim je drugo pitanje.