Mostar na udaru solarne mafije: Ništavni prostorni plan razotkrio HDZ – SDA kriminalnu hobotnicu

Udruženi zločinački poduhvat je preblag izraz za ono što su vladajući, pod krinkom „zelene tranzicije“, radili u posljednje tri godine, sve u cilju trajne uzurpacije prostora, enormnog bogaćenja stranačkih tajkuna i prijatelja vlasti i stranke. Sve se to predstavljalo kao investicije od kojih će se, navodno, bolje živjeti u gradu na Neretvi i u županiji – graditi vrtići i ostali sadržaji – dok se zapravo javno dobro i energetski sektor isporučuje stranim investitorima, često uz novac sumnjivog porijekla.

Prostorni plan Grada Mostara ništavan je – ili su ništavni njegovi dijelovi – jer krši Ustav HNŽ-a i Zakon o prostornom uređenju HNŽ-a. Posljedično, svi akti čiji je pravni osnov Prostorni plan Grada Mostara (regulacijski planovi, komisijska mišljenja, dokumenti za građenje i dr.) u slučaju upravnih sporova pred nadležnim sudovima bit će poništeni.

 

U ovakvim nezakonitostima sudjelovali su i sudjeluju mnogi:

• Premijeri Vlade HNŽ
• Ministri u Vladi HNŽ
• Gradonačelnik Mostara
• Predsjednik gradskog vijeća Mostara
• Gradski vijećnici Mostara
• Mostarski urbanističko – građevinski inspektori
• Županijski urbanistički inspektori
• Županijski poljoprivredni inspektori
• Direktori javnih poduzeća
• Županijski pravobranitelj
• Ostali

 

 

HDZ i SDA od samog početka imali su jasan plan – investitorima osigurati potrebne dozvole, a potom, kroz izmjene i dopune prostornog plana županije, taj kriminal legalizirati. To su pokušali napraviti na način da županija prihvati solarne planove općina, što je u suprotnosti s Ustavom HNŽ-a i Zakonom o prostornom uređenju HNŽ-a.

 

 

Takav pokušaj legalizacije je propao jer je urbanistički županijski inspektor stavio nezakonit zaključak van snage.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

• pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje te drugim principima.

Da je Mostaru potreban novi prostorni plan, gradski vijećnici utvrdili su još 2010. godine. No, jedno je sigurno – Grad Mostar neće i ne može donijeti novi prostorni plan jer nije u mogućnosti usuglasiti ga s planom višeg reda, odnosno županijskim prostornim planom u kojem nema zona za solare, koji je usvojen u veljači 2021. godine. Sve općine na području HNŽ-a bile su dužne uskladiti svoje prostorne planove s planom županije, a taj rok istekao je u veljači 2022. godine. Na to jasno upućuje Zakon o prostornom uređenju HNŽ-a, članak 91., stavak 2., u kojem stoji:

 

Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave dužna su donijeti prostorne planove jedinica lokalne samouprave te uskladiti ih sa Prostornim planom Kantona najkasnije u roku od godinu dana od dana donošenja Prostornog plana Kantona.

 

HDZ i SDA mijenjali Prostorni plan Grada Mostara iz 1986. godine kako bi pogodovali tajkunima, budući da im nije odgovarao županijski prostorni plan – u kojem nema predviđenih zona za solarna postrojenja

 

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić (HDZ) i tadašnji predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić (SDA) imali su dogovoren plan, uz nalog stranačkih vrhova – kako, pod krinkom „zelene tranzicije“, kršeći državne, federalne i županijske zakone, isporučiti javno dobro stranačkim tajkunima. Ti tajkuni potom za velike iznose prodaju firme i koncesije Kinezima, Rusima, Mađarima i drugim investitorima izvan granica BiH.

 

 

Grad Mostar je tijekom 2022. godine u dva navrata nezakonito usvojio izmjene i dopune Prostornog plana („Službeni glasnik Grada Mostara“ br. 2/22 i 29/22) izrađenog još 1986. godine. Kao pravni osnov u odlukama navodio se članak 23. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine HNŽ“ br. 4/04 i 4/14), dok su u potpunosti zanemareni članak 18., stavak 1. i članak 43., stavak 2. istog zakona, koji jasno propisuju da je Grad Mostar morao pribaviti suglasnost Ministarstva građenja HNŽ-a o usklađenosti prostornog plana općine s prostornim planom županije. Županijski prostorni plan usvojen je u veljači 2021. godine („Službene novine HNŽ“ br. 5/21), a rok za usklađivanje općinskih planova bio je godinu dana, sukladno članku 91., stavku 2. Zakona o prostornom uređenju HNŽ-a.

 

Člankom 18. stavkom 1. i člankom 43. stavkom 2. Zakona o prostornom uređenju HNŽ-a propisana je obveza nositelja pripreme plana jedinice lokalne samouprave da prije njegova usvajanja pribavi suglasnost Ministarstva o usklađenosti plana s Prostornim planom županije.

Što ovo znači?

 

Grad Mostar je kao pravni osnov za ovakve izmjene nedvojbeno temeljio Zakon o prostornom uređenju HNŽ-a. Međutim, prije usvajanja prostornog plana na sjednici Gradskog vijeća Mostara bio je dužan pribaviti suglasnost Ministarstva građenja HNŽ-a kao organa višeg reda, sukladno članku 18., stavku 1. i članku 43., stavku 2.

 

 

Kako je županija u veljači 2021. godine donijela svoj prostorni plan sa zemljišnom kartom uporabne vrijednosti i objavila ga u „Službenim novinama HNŽ“ br. 5/21, člankom 91., stavkom 2. propisano je da sve općine u županiji imaju rok od jedne godine da donesu nove prostorne planove i usklade ih sa županijskim planom. Člankom 91., stavcima 3. i 4. osigurava se pravni kontinuitet tako da prostorni plan Mostara vrijedi do donošenja novog prostornog plana u skladu s ovim zakonom.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić od ministarstva građenja zatražio suglasnost

 

 

Grad Mostar je aktom broj: 02-19-15087/22 od 14. rujna 2022. godine zatražio od Ministarstva građenja i prostornog uređenja HNŽ-a suglasnost o usklađenosti Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Mostar s Prostornim planom županije. Na taj zahtjev Ministarstvo je odgovorilo aktom broj: 09-01-19-20/22 od 27. listopada 2022. godine, koji je potpisao tadašnji ministar građenja HNŽ Suad Hasandedić.

 

 

U svom odgovoru ministar Hasandedić naveo je da ne može dati suglasnost na izmjene i dopune Prostornog plana Općine Mostar jer je prostorni plan na koji se izmjene odnose donesen prije donošenja Zakona o prostornom uređenju 2004. godine, što je regulirano člankom 91., stavcima 3. i 4. navedenog zakona.

Suad Hasandedić upućuje Kordića i gradske vijećnike na zakonsku obvezu iz članka 91. stavka 2, prema kojoj su do veljače 2022. godine bili dužni donijeti novi prostorni plan i uskladiti ga s prostornim planom Županije.

 

Iz svega navedenog jasno je da Grad Mostar nije mogao vršiti izmjene Prostornog plana iz 1990. godine i kao pravni osnov koristiti Zakon o prostornom uređenju iz 2004. godine. Umjesto toga, bio je dužan donijeti novi prostorni plan i uskladiti ga sa županijskim prostornim planom iz 2021. godine („Službene novine HNŽ“ br. 5/21).

 

Na 27.  sjednici Gradskog vijeća Mostara vodila se rasprava o tome treba li Grad pribaviti suglasnost Ministarstva građenja i koji je pravni osnov za izmjene i dopune Prostornog plana Mostara iz 1986. godine. Salem Marić je „životom branio“ nezakonitosti, tvrdeći da se konzultirao s privatnim odvjetnicima te da Grad nema obvezu pribaviti suglasnost.

 

Nasuprot tome, vijećnik HRS-a Slaven Bevanda više je puta upozorio sve gradske vijećnike da se ovim putem ide izravno u bezakonje, nazvavši cijeli proces „bezobrazlukom pravnog tumačenja“ ministra Suada Hasandedića.

 

„Ako se ne primjenjuje ovaj zakon, nego neki drugi, onda molim vas recite koji je to zakon. Jer ako je tako, onda moramo promijeniti i sve odluke čiji je pravni osnov Zakon o prostornom uređenju HNŽ-a“, zaključio je Bevanda – i bio u pravu. Na to je gradonačelnik Mario Kordić odgovorio: „Ljudi, dajte da donesemo prostorni plan, da nešto radimo u ovom gradu, da pokrenemo investicije.“

 

 

Suad Hasandedić prešutio je dvije ključne zakonske činjenice

 

Neosporno je da se Grad Mostar, kao pravnim osnovom za ovakve izmjene, pozivao na Zakon o prostornom uređenju HNŽ-a. Međutim, člankom 91., stavkom 5. jasno je propisano da su prostorni plan Mostara – ili njegovi dijelovi – po sili zakona ništavni, ukoliko su u suprotnosti s Ustavom županije, dok je Člankom 91., stavkom 6. jasno definirano da se postupak izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja, započet prema odredbama važećih propisa na teritoriju županije, nastavlja po odredbama ovog zakona.

Ustavom županije, člankom 15., stavcima 6. i 8., jasno su definirane ovlasti županije u području prostornog planiranja. Grad Mostar je samoinicijativno ignorirao zemljišnu kartu uporabne vrijednosti županije, čime je izravno prekršio Ustav HNŽ-a. Člankom 15., stavkom 6. Ustava županije jasno je definirano da županija vrši donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta i zoniranju. Osim toga, člankom 59. Odluke o provođenju Prostornog plana Hercegovačko-neretvanske županije precizno su utvrđene aktivnosti koje jedinice lokalne samouprave moraju provesti u vezi s reguliranjem dokumenata prostornog uređenja.

 

 

Salem Marić potpisao nezakonite odluke o provođenju izmjena i dopuna prostornog plana, a Grad Mostar ih objavio u „Službenom glasniku“

 

Odlukom o provođenju prostornog plana, zajedno s prostornim planom Grada Mostara i njegovom objavom u „Službenom glasniku“, plan postaje pravosnažan i kao takav koristi se kao pravni osnov za buduće prostorno-planske dokumente.

 

Međutim, analizom članka 23. Zakona o prostornom uređenju – koji je korišten kao pravni osnov za donošenje ovakve odluke – dolazi se do zaključka da se u članku 23. uopće ne spominje „odluka o provođenju“. Navodi se isključivo odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja, koja se objavljuje u službenom glasilu organa nadležnog za njezino donošenje.

 

Analizom ostalih odredbi Zakona o prostornom uređenju dolazi se do članaka 44. i 46., koji upravo definiraju navedena pitanja.

 

Članak 44.
Istodobno s donošenjem dokumenta prostornog uređenja iz članka 8. odnosno članka 9. ovoga Zakona, nadležno tijelo donosi i odluku kojom uređuje provođenje dokumenta.
Odlukom o provođenju razvojnih planova nadležno tijelo utvrđuje urbanističko-tehničke i druge uvjete za izdavanje urbanističke suglasnosti (visina i udaljenost objekata, način priključivanja na komunalnu infrastrukturu i javnu cestu, uvjeti za arhitektonsko oblikovanje i sl.) te ostale uvjete za građenje na područjima za koja nije obvezno donošenje detaljnog plana uređenja prostora.

Članak 46.
Odluka o donošenju i provođenju dokumenta prostornog uređenja objavljuje se u službenom glasniku tijela nadležnog za donošenje dokumenta prostornog uređenja.
Dokument prostornog uređenja je javni dokument, osim ako za određene njegove dijelove nije drukčije određeno.

Dokument prostornog uređenja izlaže se na stalni javni uvid kod službe nadležne za provođenje dokumenta.

Ovakav pravni osnov potvrđuje i Odluka o provođenju Prostornog plana Grada Čapljine, objavljena u „Narodnom listu“ br. 6/2023.

 

 

Urbanističko-građevinski inspektori Grada Mostara i HNŽ-a po zakonu dužni zabraniti provođenje ovakvog Prostornog plana Mostara

 

Članci 76. i 77. Zakona o prostornom uređenju jasno definiraju nadležnosti gradskog i županijskog urbanističkog inspektora, dok članci 78., 79. i 80. utvrđuju njihova prava i dužnosti. Kako doznaje hercegovina.info, inicijativa NGG „Zaustavimo nezakonite izmjene prostornog plana Grada Mostara“ u više je navrata inspekcijskim zahtjevima tražila postupanje i od gradskog i od županijskog inspektora, pozivajući se upravo na navedene odredbe zakona. Predmeti su potom dodijeljeni građevinsko-urbanističkom inspektoru Grada Mostara Adisu Gološu te županijskom urbanističkom inspektoru Slobodanu Ajvazu.

Slobodan Ajvaz, iako je prošla godina dana od podnesenog zahtjeva za postupanje, u više je navrata odbijao postupiti po zakonu – unatoč nalogu upravne inspekcije i izrečenim prekršajnim nalozima. Na kraju se proglasio nenadležnim i otišao u mirovinu. Ipak, Grad Mostar je upravo na članku 23. Zakona o prostornom uređenju, dakle na istom zakonu po kojem je Ajvaz odbijao postupiti, temeljio svoje izmjene i dopune prostornog plana u 2022. godini. Slična je situacija i s gradskim inspektorom Adisom Gološom, koji također odbija postupiti po zakonu.

 

Ministarstvo poljoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije godinama izdaje nezakonita rješenja o trajnoj prenamjeni zemljišta

 

Članak 2. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu HNŽ

Poljoprivredno zemljište je prirodno bogatstvo i dobro od općeg interesa za Hercegovačko-neretvansku županiju i uživa posebnu zaštitu, koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti za druge svrhe osim u slučajevima i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

 

„Mostar ide putem zelene tranzicije“ – riječi su gradonačelnika Mostara, Maria Kordića. Međutim, detaljnom analizom Zakona o poljoprivrednom zemljištu postaje jasno da u ovom slučaju „zeleno“ zapravo znači trajno i fizičko nestajanje poljoprivrednog zemljišta, prirodnog bogatstva. Na to izričito upućuje članak 30., stavak 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu HNŽ-a.

 

Zakonska usklađenost prostornih planova općina i županije pravni je osnov za izdavanje poljoprivrednih suglasnosti za trajnu prenamjenu zemljišta za potrebe izgradnje solarnih postrojenja na području HNŽ-a. Upravo to su vladajući godinama grubo kršili kako bi pogodovali investitorima. Na taj način, pod izgovorom zelene tranzicije, HDZ i SDA doveli su na rub provalije i neizvjesnosti milijarde investicija koje se trenutačno realiziraju na području Grada Mostara – a koje se mogu poništiti u upravnim sporovima pred sudovima.

 

Ako se vratimo na početak i činjenicu da su HDZ i SDA imali plan kako investitorima isporučiti potrebne dozvole putem svih razina vlasti, onda je sasvim jasno da je jedno od ključnih resora u pribavljanju svih ostalih dozvola – Ministarstvo poljoprivrede HNŽ-a, kojim upravlja HDZ.

 

Bivši ministar bio je Donko Jović, dok je sadašnji Mario Jurica. Direktorica Zemljišnoga zavoda pri ovom ministarstvu je Amela Alikadić, glavna i odgovorna osoba u izdavanju trajnih prenamjena zemljišta – temeljnih dokumenata prije izdavanja urbanističkih, građevinskih i drugih dozvola.

 

I dogodilo se – hercegovina.info je u posjedu desetak nezakonitih poljoprivrednih suglasnosti koje je Ministarstvo poljoprivrede izdalo na stotine hektara poljoprivrednog zemljišta. Rješenja su potpisivali bivši ministar Donko Jović i sadašnji ministar Mario Jurica.

 

U svim tim rješenjima izostavljen je najvažniji članak 32. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Zabrana korištenja poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe). Razlog je u tome što je Grad Mostar nametnuo nezakonit prostorni plan koji krši Zakon o prostornom uređenju i Ustav županije, osobito kada je riječ o zoniranju i karti uporabne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

 

Članak 32. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine HNK“ 4/04, 4/14)
(Zabrana korištenja poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe)

Poljoprivredno zemljište ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe, niti mu se može promijeniti namjena ukoliko nije usuglašena prostorno-planska dokumentacija Županije i jedinica lokalne samouprave, sukladno sa odredbama propisa kojim se uređuje prostorno planiranje i uređenje u Županiji i ako nije pribavljena poljoprivredna suglasnost sukladno ovom Zakonu.

Članak 31. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine HNK“ 4/04, 4/14)

(Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe može se provoditi samo sukladno sa prostorno-planskom dokumentacijom Županije i jedinica lokalne samouprave i drugim aktima određenim Zakonom.

 

Izostavljanjem članka 32. iz poljoprivrednih suglasnosti, Ministarstvo poljoprivrede zapravo potvrđuje i priznaje da Grad Mostar nema usuglašen prostorni plan s planom višeg reda – županijskim planom – čime se izravno krši Ustav HNŽ-a. Time se jasno pokazuje da ne postoji pravni osnov za izdavanje poljoprivrednih suglasnosti za trajnu prenamjenu zemljišta u svrhu izgradnje solarnih postrojenja na području Grada Mostara i županije.

 

Osim toga, pozivanje na članak 31. samo po sebi je protuzakonito, budući da u županijskom planu na tim područjima ne postoje solarne zone niti su ona predviđena kao građevinska zemljišta. Zbog toga poljoprivredna suglasnost ne može biti izdana isključivo na osnovu prostornog plana općine, dok se zanemaruje županijski plan.

 

Primjeri takvih nezakonitih trajnih prenamjena zemljišta nalaze se u rješenjima koja su potpisivali ministri Donko Jović i Mario Jurica.

 

Portal hercegovina.info je 14.8.2025. godine uputio službeni upit ministru poljoprivrede HNŽ-a Mariu Jurici te direktorici Zavoda za zemljište pri ministarstvu Ameli Alikadić:

 

• Zašto ste prilikom izdavanja poljoprivrednih suglasnosti svjesno preskakali članak 32. Zakona o poljoprivrednom zemljištu HNŽ? Jeste li time grubo kršili zakon i trajno uništili poljoprivredno zemljište kao prirodni neobnovljivi resurs?
• Koliko je ovakvih rješenja u posljednje tri godine potpisao bivši ministar Donko Jović i sadašnji ministar Mario Jurica i na koliko hektara poljoprivrednog zemljišta?

 

Do dana današnjeg nismo dobili odgovor.

 

Što kaže sudska praksa kada je riječ o zahtjevima za trajnu prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište?

 

M.B. iz Tešnja podnio je zahtjev za trajnu prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, s ciljem legalizacije već izgrađenog stambenog objekta. Ministarstvo poljoprivrede Zeničko-dobojskog kantona odbilo je zahtjev, uz obrazloženje da prostorno-planska dokumentacija općine i kantona nije usklađena, budući da zemljište u kantonalnom planu i dalje vodi kao poljoprivredno.

 

Na tu odluku investitor se žalio Federalnom ministarstvu poljoprivrede, koje je žalbu također odbilo iz istih razloga. Nakon toga pokrenuo je upravni spor pred Kantonalnim sudom u Zenici, ali je i tužba odbijena. Posljednji pokušaj uslijedio je pred Vrhovnim sudom Federacije BiH, koji je odlučivao o vanrednom preispitivanju odluke, no i ovaj put zahtjev je odbijen kao neosnovan. Odluka Vrhovnog suda dostupna je ovdje.

 

Grad Mostar izdavao je investitorima dozvole bez prethodnog rješenja o trajnoj prenamjeni šumskog zemljišta u građevinsko zemljište

 

Odjel za urbanizam i građenje Grada Mostara izdavao je nezakonite urbanističke suglasnosti i građevinske dozvole investitorima koji grade solarna postrojenja na području Slipčića i Raške Gore – na šumskom zemljištu.

 

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za hercegovina.info je potvrdilo da nije izdalo niti jednu suglasnost za trajnu prenamjenu šumskog zemljišta u građevinsko, a isto je potvrdio i federalni šumarski inspektor. Ovim nezakonitim činom investitorima je omogućena značajna imovinska korist, budući da su izbjegli obvezu plaćanja naknade za trajnu prenamjenu šumskog zemljišta u građevinsko zemljište.

 

Portal hercegovina.info u dva je navrata podnosio zahtjev Ministarstvu gospodarstva HNŽ-a za nadzor nad svim koncesijama, zbog kršenja odredbi koncesijskih ugovora koje obvezuju na pribavljanje dozvole za prenamjenu šumskog zemljišta u građevinsko od strane Federalnog ministarstva šumarstva. Do današnjeg dana, to ministarstvo našem mediju nije dostavilo nikakav dokaz o postupanju.

 

Grad Mostar izdao je investitoru urbanističku suglasnost prije pribavljanja poljoprivredne suglasnosti, što je izravno suprotno zakonu

 

Odjel za urbanizam i građenje Grada Mostara izdao je urbanističku suglasnost firmi Energo Sunce d.o.o. Posušje čak pola godine prije nego što je investitor pribavio nezakonitu poljoprivrednu suglasnost Ministarstva poljoprivrede HNŽ-a. Time je izravno prekršen članak 34., stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji jasno propisuje:

 

Članak 34. stavak 1.  Zakona o poljoprivrednom zemljištu HNŽ (Postupak izdavanja poljoprivredne suglasnosti)

 

Tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja u Županiji i jedinici lokalne samouprave može izdati urbanističku suglasnost nakon pribavljene poljoprivredne suglasnosti koju izdaje resorno županijsko ministarstvo.

 

Dana 16. ožujka 2022. godine Odjel za urbanizam i građenje izdao je urbanističku suglasnost investitoru Energo Sunce d.o.o. Posušje, i to pola godine prije pribavljanja poljoprivredne suglasnosti, što je u izravnoj suprotnosti s člankom 34., stavkom 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Urbanističku suglasnost potpisao je tadašnji šef Službe za građenje i obnovu, Tihomir Sesar.

Dana 23. rujna 2022. godine Ministarstvo poljoprivrede HNŽ-a izdalo je nezakonitu poljoprivrednu suglasnost investitoru Energo Sunce d.o.o. Posušje, koju je potpisao bivši ministar Donko Jović.

Investitor Energo Sunce d.o.o. odustao je od gradnje solarnog postrojenja iznad Miljkovića i Kozice nakon protivljenja mještana. Umjesto toga, za milijunski iznos prodao je koncesijska prava i dozvole ruskim investitorima s crne liste i Franji Takaču.

 

Podnesen zahtjev za poništenje nezakonite urbanističke suglasnosti

 

Neformalna grupa građana Miljkovići – Kozice podnijela je zahtjev za ukidanje nezakonite urbanističke suglasnosti putem Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara, a prema Ministarstvu građenja HNŽ-a kao drugostupanjskom organu. Napomenimo da se obje službe nalaze u istoj zgradi.

 

Odjel za urbanizam i građenje držao je predmet u ladici puna dva mjeseca, ne želeći ga proslijediti nadležnom organu na postupanje.

 

Na upit portala hercegovina.info, koji je u dva navrata upućen šefici Službe za građevinske propise Jeleni Drmač i načelnici Odjela za urbanizam Dragani Parmać – zašto predmeti nisu dostavljeni nadležnom organu – do dana današnjeg nismo zaprimili nikakav odgovor.

 

Vlada HNŽ-a dijelila koncesije za solarna postrojenja „šakom i kapom“, putem direktnih sporazuma

 

Vlada HNŽ-a, predvođena nekada premijerom Nevenkom Hercegom, a danas Marijom Buhač, sklapala je izravne koncesijske ugovore na razdoblje od 30 godina s investitorima koji su planirali graditi solarna postrojenja na području Općine Mostar i obvezali se plaćati koncesijske naknade.

 

Ako se vratimo na početak – Grad Mostar nametnuo je nezakoniti prostorni plan koji nije bio usuglašen s prostornim planom višeg reda, županijskim planom, te je time prekršio Ustav županije. Posljedično, nije postojao pravni osnov da Ministarstvo poljoprivrede HNŽ-a izda ijednu poljoprivrednu suglasnost investitorima, kao temeljni dokument za izdavanje ostalih dozvola.

 

Logično se nameće pitanje: zašto bi investitor plaćao koncesije ako po zakonu ne može graditi? Odgovor je jednostavan – može, jer su HDZ i SDA od samog početka imali plan. A taj plan nosi jedno ime – organizirani kriminal.

 

„Federalni Poskoče, dobro došao u moj kraj!“