Agrarni fond Istočno Sarajevo- bez sistemske podrške poljoprivrednicima, najviše novca odlazi na plate zaposlenih
Skupština Grada Istočno Sarajevo na nedavno održanoj sjednici usvojila je Plan rada Agrarnog fonda Grada Istočno Sarajevo za ovu godinu. Od 260.000 KM predviđenih budžetom, čak 182.048 KM odlazi na bruto plate zaposlenih zajedno sa toplim obrokom. Bez sistemske podrške institucija, poljoprivrednici u Istočnom Sarajevu snalaze se na različite načine.
Piše: Sanja Vasković
Foto: Agrarni fond
Radovan Stanišić iz Pala godinama se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, stočarstvom i pčelarstvom. Svakodnevno ulaže dosta napora da bi proizveo zdravu hranu koju nekada sam nosi na Jahorinu da bi prodao. Za SPIN Info kaže da “ne može proizvesti onoliko koliko može prodati”. Iako tržišta i potencijala ima, sistemska podrška i dugoročni plan razvoju poljoprivredne proizvodnje u Istočnom Sarajevu izostaju.
“Ja sam učestvovao u kreiranju startegije razvoja poljoprivrede odnosno projektu razvoj ruralnog seoskog područja, bio sam kao poljoprivrednik. Jedne prilike sam upitao, kada smo napravili stretegiju, šta dalje, hoće li to ostati samo papir u ladici, oni su samo slegli ramenimo, niko ništa nije smio da kaže”, navodi Radovan dodajući da kod nadležnih nije vidio optimizam da se ozbiljnije bave ovim pitanjem. Naglašava da je potrebno formirati zadrugu koja bi olakšala plasiranje proizvoda poljoprivrednim proizvođačima sa ovog područja.
“ Tržišta ima, evo Jahorina, 300.000 gostiju godišnje, svi da se okupimo ne možemo to podmiriti”, zaključuje Stanišić.
Šta radi Agrarni fond Istočno Sarajevo?
Od 260.000 KM predviđenih budžetom, čak 182.048 KM odlazi na plate zaposlenih. Za podršku razvoju povrtlarske, stočarske i pčelarske proizvodnje iz Agrarnog fonda će izdvojiti 48.000 KM, dok za grantove samo 10.500 KM. Kao i do sada, aktivnosti ovog fonda usmjerene su na dodjelu rasada povrća za plasteničku proizvodnju i pakete sadnog materijala. Iako u planiranim aktivnostima navode “ostvarivanje kontakata i traženje finansijskih sredstava od inostranih ambasada” takvih projekata nema u planu, te se godinama oslanjaju samo na budžetska sredstva Grada Istočno Sarajevo.
Plan rada napisan je na svega pet stranica kucanog teksta.
Ciljevi Agrarnog fonda su, između ostalog, ostvarenje veće cijene poljoprivrednih proizvoda te smanjenje uvoza kao i zapošljavanje radno neaktivnog stanovništva, no jesu li ovi ciljevi ostvareni i da li je Agrarni fond doprinijeo razvoju poljoprivrede i stočarstva u Istočnom Sarajevu, ostaje nejasno. Stoga se postavlja pitanje efekata rada fonda gledajući raspodjelu finansijskih sredstava koja uglavnom odlaze na plate zaposlene. Osim toga, paradoks je da u Istočnom Novom Sarajevu postoji Hercegovačka kuća, koja posluje sa gubitkom, koja je otvorena na inicijativu Agrarnog fonda Grada Trebinja, a ne postoji prodavnica u kojoj možete naći domaće proizvode poljoprivrednika sa područja Grada Istočno Sarajevo.
Direktori Agrarnog fonda po pravilu su stranački ljudi. U periodu dok je Gradom upravljala koalicija PDP- SDS za direktorku je imenovana SDS-ova Ivana Novaković koja se zadržala i tokom mandata gradonačelnika Ljubiše Čosića, no nedavno je smijenjena i na njeno mjesto je postavljen DNS-ov Bojan Lubura. O sve većim ustupcima DNS-u i te obesmišljenim konkursima za direktore Agrarnog fonda i RAIS-a, SPIN info je i ranije pisao.
