Сре. феб 8th, 2023

Grupa građana Sarajeva je i pored prijetnji, zastrašivanja i laganja sačuvala park Hastahana

Građani širom Bosne i Hercegovine svakodnevno se bore za svoja prava. Lepeza problema je široka, a neka se odnose na zaštitu prostora u kojem žive i zaštitu zelenih površina. Bez obzira o kakvoj se uzurpaciji prava građana radi, često zaboravljamo da građani imaju pravo da ih se pita. Navikli da se građani često ne bune zbog odluka koje utiču na njihov život, predstavnici vlasti često potcjenjuju moć građana.

 

Baš to se desilo građanima sarajevske opštine Centar. Nisu bili pitani, a bili su potcijenjeni. Krajem 2017. počelo se glasno pričati o izgradnji u parku Hastahana.

 

Piše: Slađan Tomić

 

Jedan od simbola Sarajeva bio je pred nestajanjem, jer su tadašnje opštinske vlasti htjeli zabetonirati park i pretvoriti ga u poslovni kompleks. No, tada su građani, uglavnom redovni korisnici parka i ljudi koji žive u neposrednoj blizini Hastahane, odlučili da sastave i pošalju peticiju pod nazivom “Ne damo parkić političarima” kojom su željeli izraziti svoje negodovanje zbog najavljene izmjene plana i moguće gradnje u Parku.

 

“Tom peticijom su, sa prikupljenih oko 1900 potpisa, građani pokušali da daju na znanje općinskim vlastima da je park u tom dijelu grada od velike važnosti za stanovnike i da se protive bilo kakvoj izgradnji. Nakon toga su usljedile reakcije i nekih institucija, između ostalog i Asocijacije arhitekata koja je tada napravila anketu u kojoj su građani i stručnjaci pokazali da se ne slažu sa planiranom gradnjom na toj lokaciji”, prisjeća se za Spin.info Sabina Beširević-Zahirović početka borbe za očuvanje parka Hastahana.

 

Uprkos protivljenju građana 2018. godine Opština Centar je raspisala konkurs za izradu idejnog urbanističkog arhitektonskog rješenja za izmjenu regulacionog plana za lokalitetu Hastahana.

 

“Mogu reći da je konkurs raspisan bez dobrih smjernica i urađen na jedan poprilično neprofesionalan način što je rezultiralo da na kraju nije izabrano jedno pobjedničko rješenje već kako su stručnjaci iz Općine objasnili izbrano je više rješenja, a Općina je iz tih rješenja odabrala najbolje dijelove koje je objedinila u jedan projekat koji je po njima predstavljao optimalno rješenje za tu lokaciju. Nakon toga u septembru 2018. godine je usljedila Javna Tribina gdje je predstavljen projekat građanima u protorijama MZ Marijin Dvor. Moram naglasiti da organiziranje ovakvih tribina nije ustaljena praksa, već je u ovom slučaju urađena iznimka što pokazuje koliko je ovaj lokalitet bio značajan projekat za tadašnjeg načelnika Općine Centar”, kaže Beširević-Zahirović koja je osim što je članica neformalne grupe građana “Hastahana Park” i arhitektica.

 

Opština je javnu tribunu organizovala da pokaže otvorenost, no pokazala je drsku zatvorenost. Iako je tribina organizovana usred radnog vremena u 14:00 časova, odziv građana iznenadio je sve, a među njima bio je i veliki broj stručnjaka: urbanista i arhitekata.

 

Foto: Spin Info

 

“Na Tribini su prisutni postavljali dosta pitanja vezano za predstavljeno rješenje na koja im niko nije dao konkretne odgovore , također tom prilikom većina prisutnih je izrazila neslaganje sa prikazanim planom i ljudi su bili iznenađeni načinom na koji su njihovi zahtjevi izbanalizirani od strane predstavnika iz Općine Centar . Mislim da je ta Javna Tribina imala kontraefekat jer nije se stekao dojam da građani mogu učestvovati u donošenju rješenja, te da njihove potrebe niko ne želi saslušati. Nerealna prezentacija projekta Hastahane koju su iz Općine tad prikazali je umjesto da pridobije javnost za izmjenu namjene ustvari otvorila oči građanima jer tad postaje jasno da se u Hastahani planira graditi ne jedan već nekolko poslovnih objekata”, kaže naša sagovornica.

 

Nakon Javne Tribine i uvida u urbanistički projekat izrevoltirani građani su se počeli ozbiljnije angažovati i okupljati s ciljem zaštite prostora u Hastahani. Bilo je jasno da svi dotadašnji apeli nisu imali koristi jer je vlast namjeravala nastaviti po svom.

 

“Najodlučniji da ćemo istrajati u borbi postali smo nakon sramne i uvredljive Javne rasprave koja se desila krajem maja 2019. godine. Tada je u najgorem svjetlu pokazan način kojim se pretnjama, prisilom i uvredama građani zastrašuju kako bi bili ušutkani i kako bi se prestali zalagati za svoja prava”, kaže Beširević-Zahirović.

 

Tada su i krenula prva organizovana okupljanja desetak građana koji se do tada nisu poznavali, ali su, svako na svoj način, bili vezani za lokaciju. Nakon toga odlučili su da naprave Facebook grupu pod nazivom “Hastahana Park” kako bi na taj način pokušali javnosti približiti stvarnu sliku dešavanja oko Hastahane kako bi ga spasili od izgradnje“.

 

Neki od nas žive neposredno uz park, neki su odrasli u tom komšiluku, neki su iz profesionalnih razloga bili zaintrigirani i željeli su da se uključe u proces. Kad je u pitanju grupa Hasahana Park to nikad nije bila organizacija, već spontano nastala grupa sastavljena od ljudi koji su bili izrevoltirani planom o izgradnji na toj javnoj površini. Moram naglasiti da u početku ni mi nismo imali dojam da će ovaj proces trajati godinama tada nam je samo bilo bitno da ukažemo na dešavanja oko izmjene plana i da pokušamo da sačuvamo tu površinu od izgradnje”, govori sagovornica Spin.info o motivima građanske borbe.

Građanska inicijativa kao jedan od alata u borbi za prava građana je u ovom procesu došla tek kasnije odnosno onda kad je Opštinsko vijeće Opštine Centar izglasalo regulacioni plan koji je urađen na nelegalan način zanemarujući apele građana , struke pa i najviših instituacija poput Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

 

 

“I kada je postala činjenična do tada javna tajna da je izmjena plana urađena u svrhu izgradnje poslovne zgrade Centralne banke Bosne i Hercegovine. Naime mi smo za to već ranije znali, ali dugo vremena načelnik Ajnadžić kao i predstavnici CBBiH su negirali takve namjere. Ovaj proces oko Hastahane je jako uticao na svijest i snagu građana. Mi koji smo tu, bar ja, sam u početku mislila da ako se skupi dovoljan broj ljudi i iskažu svoje nezadovoljstvo da će njihovi zahtjevi biti bar saslušani i donekle uvažavani i da će izabrani predstavnici raditi svoj posao u službi zahtjeva građana. Međutim od kad traje ova priča oko parka u Hastahani shvatila sam da sam bila jako naivna i da stvari ne funkcionišu kako su propisane.”

 

Stvari u Bosni i Hercegovini, nažalost, funkcionišu tako da o javnom dobru ne brine vlast koja je za to plaćena, već građani, u slobodno vrijeme, kojima su potrebne godine zalaganja, pisanja, podizanja svijesti kod drugih građana kako bi se situacija promjenila na bolje ili bar zaustavilo uništavanje postojećeg javnog dobra.

Sve to iscrpljuje, ali suočeni s urbicidnom i profiterskom politikom građani ne odustaju. Zbog prirode, zbog sebe i zbog svoje djece čiju budućnost bi vlasti najradije izbetonirale i naplatile.

 

A kad se građani krenu boriti onda ona druga strana borbu shvati ozbiljno pa sa pozicije moći krene da pokazuje svoju snagu. Borbu na više frontova vodili su i građani koji se bore za zaštitu Hastahane.

 

“Uzmimo za primjer kada je tadašnji načelnik Ajnadžić naredio da se ukloni skulptura svjetski priznatog umjetnika Helmuta Lutza, kada smo morali prosvjedom spašavati skulpturu od rezanja i devastacije. Tada nismo željeli učestvovati u raspravama da li je ta skulptura nekome lijepa ili ružna. Za valorizaciju takvih djela treba da se konsultuju stručnjaci.”

 

U državi kakva je Bosna i Hercegovina i sa svakodnevnim problemima poput javnog saobraćaja, obrazovanja, zdravstva… teško je držati jednu temu u fokusu. No, Hastahana nije išezla iz javnog prostora.

 

Od spontanog okupljanja do inicijative

 

Sve je krenulo od spontane borbe i apela da se spasi park, no kako su građani u cijelom procesu uvidjeli da sad se bore za poništenje nezakonito provedenog regulacionog plana u jeku pandemije su počeli sa organizovanjem građanske inicijative. Krajem 2020. više od 1300 stanovnika i stanovnica opštine Centar potpisalo je inicijativu za stavljanje van snage regulacionog plana kojim je dio parka Hastahana pretvoren u građevinsko zemljište, a zatim prodat CBBiH.

 

“Do danas se o toj inicijativi nije glasalo u Općini Centar”, kaže Beširević-Zahirović.

 

Dodaje da oni i dalje traže da se regulacioni plan donese na adekvatan i zakonit način kako bi se ispoštovala volja građana MZ Marijin Dvor i svih ostalih građana grada Sarajeva koji su vezani za ovaj historijski dio grada.

 

“Ovo nije samo borba za Hastahanu nego za javni prostor, pravnu državu i institucije u službi građana. Poražavajuće je činjenica da jedna institucija poput Općine centar ili Centralne Banka BiH ne uvažava preporuke druge državne istitucije poput Komisije za za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Meni lično je jako žao da se urbanisti i arhitekti i njihovi stavovi često zanemaruju kad se donose bitne odluke i da nema obimnije rasprave kad su ovako bitne lokacije u pitanju.”

 

Građani koji podržavaju grupu Hastahana park u najvećem broju žele da se na tom prostoru napravi zeleni park sa svim potrebnim sadržajima koji bi bio na usluzi svim rekreativcima, stanarima zgrada u okruženju, djeci, starijim i gostima Sarajeva.

 

“Međutim, prvenstveno se zalažemo da se procedura vrati na početak, da građani iskoriste svoje zakonsko pravo da iskažu potrebe i da njihove potrebe budu sagledane i na neki način uključene u buduće planove. Potrebno je da se cijeli proces provede na zakonit, stručan i transparentan način, a nakon toga volja građana uz vodstvo i zalaganje stručnjaka koji će donijeti optimalno rješenje”, dodaje naša sagovornica.

Građani ne gaje iluzije da je njhovo rješenje najbolje i jedino, ali se nikada neće pomiriti sa činjenicom da je javna površina prenamjenjena i prodata suprotno njihovoj volji.

 

Centralna banka je u procesu kupovine “parcele” zanemarila činjenicu da je Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH preporučila da se plan ne mijenja dok se ne riješi status tog prostora. Svjesno su ignorisali zahtjeve lokalne zajednice o kojima su direktno informisani u više navrata.

 

“Dakle, ako ovdje stvarno imamo vladavinu zakona, onda je nemoguće da ne uspijemo. Trenutno čekamo da pravosuđe uradi svoj posao.Trenutno nema puno događanja vezano za Hastahanu, nastupio je period zatišja, ništa još nije rješeno mi dajemo prostor odgovornima u vlasti da odgovore na naše zahtjeve”, govori Beširević-Zahirović o trenutnom stanju građanske inicijative.

 

Na potezu pravosudne institucije

 

Borba građana još nije gotova, ali do sada su postigli brojne rezultate. Prvi od njih je povećana svijest građana o tome kako se aktivnim ućešćem neki process mogu promjeniti. Uspjeli su animirati širu javnost pa su nakon njihove, pojavile slične inicijative u Sarajevu.

 

“Bilo je tu još puno stvari koje smo napravili, spasili smo skulpturu od devastacije, apelovali i organizovali akcije ćiščenja u parku, itd… Naša borba i dalje traje i vjerujemo da ćemo u konačnici i u planu imati ucrtan Park, javnu površinu za sve ljubitelje Hastahane. Dokle god je u regulacionom planu ucrtana poslovna zgrada , podzemna garaža, svadbeni salon, paviljon, prodavnice, mi smo svjesni da volja građana nije uvažena, a da mi nismo postigli krajnji cilj. Pitanje uspjeha je zapravo pitanje o snazi zakona u BiH.”

 

Uspjeh inicijative je i činjenica da građani nisu izignorisani već su njihove pritužbe istražene i podnesena je krivična prijava za koju se nadaju da neće skupljati prašinu u nekoj ladici.

 

Opština Centar sada vodi spor sa Centralnom bankom BiH o promjeni lokacije za gradnju poslovnog kompleksa, a ukoliko građani ne uspiju to bi bio pokazatelj da se ignorisanje volje građana, preporuka relevantnih državnih tijela i međunarodnih konvencija kojih je BiH potpisnik isplati.

 

Građanska inicijativa primjer drugima

 

Višegodišnja borba mora biti završena pozitivnim ishodom za građane koji su odlučni u zaštiti svojih prava. Svim ostalim građanima koji planiraju pokretanje inicijativa poručuju da je jedan od najbitnijih koraka u građanskoj borbi vođenje javnih kampanja.

 

“Kampanju smo vodili tako sto smo prikupljali i objavljivali informacije od značaja, proučavali propise i ukazivali na instance u kojima oni nisu bili poštovani, podnosili žalbe relevantnim institucijama, prijave protiv nasilnika koji su na javnoj raspravi bili spremni pribjeći čak i fizičkim nasrtajima na građane i slično. U suštini, dokumentovali smo sve faze naše borbe i objavljivali informacije o njima”, savjetuje naša sagovornica.

 

 

Svim građanima kojima se krše prava ili se planira gradnja bez njihovog znanja na javnoj površini preporučuje demokratsku borbu putem demokratskih alata.

 

“Jer samo na taj način možemo natjerati one koje biramo na izborima da nam, kao njihovim poslodavcima i finansijerima, podnose račune i rade za javni, a ne lični interes”, preporuka je Beširović-Zahirović svim građanima.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *