HET će se zadužiti za još 25 miliona maraka za radove na HE Dabar

Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) zadužiće se za dodatnih 25 miliona maraka kako bi zatvorile finansijsku konstrukciju radova na Hidroelektrani Dabar, potvrdio je danas direktor Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) Luka Petrović na godišnjoj konferenciji za novinare. 

Piše: Nikolija Bjelica Škrivan/Direkt

Riječ je o sredstvima koja će biti usmjerena na radove koji nisu bili predviđeni osnovnim ugovorima, a koji se odnose na dodatne zahvate u tunelu, poput širokog iskopa, i time bi, prema najavama, trebalo da bude zaokružena kompletna finansijska konstrukcija ovog projekta.

HE Dabar bi tako već naredne godine mogla da bude puštena u probni rad.

Petrović je naveo da se projekat Hidroelektrane Dabar realizuje u dvije faze. Prva se odnosi na završetak dovodnog tunela dužine više od 15 kilometara, koji izvodi „Integral inženjering“, a čiji se završetak i predaja kineskim izvođačima čekuju početkom oktobra ove godine.

Druga faza obuhvata izgradnju glavnih objekata, za šta je zadužen konzorcijum koji predvode kineska kompanija „Gezuba“, „Elnos“ i „Integral inženjering“. Podsjetio je da vrijednost ugovora iznosi oko 224 miliona evra, od čega je oko 189 miliona evra obezbijeđeno kreditom kineske Eksim banke.

Rekao je da bi eksproprijacija u nevesinjskom polju trebalo da bude završena na jesen naredne godine, a HET će kroz kredit za te namijene obezbijediti još 50 miliona maraka, o čemu smo već pisali.

Gradnja VE “Hrgud” počinje 2027?

Govoreći o obnovljivim izvorima energije, generalni direktor ERS-a Luka Petrović je istakao da su solarni i vjetro projekti razvojni pravac ovog preduzeća i najavio da bi gradnja vjetroelektrane “Hrgud” mogla da počne naredne godine.

“Od Vlade Republike Srpske smo prije negoliko dana dobili usvojenu investicionu odluku za vjetroelektranu Hrgud. U maju ćemo raspisati ono kako smo i predvidjeli, kako nam je Vlada i odobrila – IPSI + F model. Imamo spremne lokalitete, koncesiju, 60 megavata snage vjetroparka. Imamo riješen i priključak na mrežu. Potrebno je da izaberemo izvođača koji će završiti glavne projekte za nekoliko mjeseci i krenuti u izgradnju. Mi vjerujemo da je moguća izgradnja početkom naredne godine”, rekao je Petrović.

Mađari još traže finansijera za solarni projekat

Kada je riječ o solarnoj elektrani Trebinje 1, Petrović je rekao da novi partneri iz Mađarske već duže od godinu i po pokušavaju da zatvore finansijsku konstrukciju projekta.

Ukoliko u tome ne uspiju, Matično preduzeće će, uvjerava on, preuzeti ovaj projekat. Ukupna planirana snaga solarnih elektrana na području Zubačkog platoa iznosi oko 250 megavata, a za njihovu realizaciju neophodno je izgraditi dalekovod i razvodno postrojenje.

“Za SE Trebinje 3 dobili smo investicionu odluku i taj tender je već raspisan više od mjesec i po. Otvaranje ponuda je 20. maja ove godine mi ćemo, vjerujem, izabrati izvođača, koji je dužan da sa sobom dovede finansijera, sa 80 procenata vrijednosti tog ugovora. Vjerujem da ćemo ugovor završiti u junu mjesecu i dogovoriti finansiranje sa tim njegovim finansijerom i izgraditi objekat koji će biti u vlasništvu Matičnog preduzeća”, rekao je Petrović i dodao da za Solarnu elektranu Trebinje 2 trenutno čekaju investicionu odluku Vlade RS.

Gubitak od 56 miliona KM u 2025. godini

Na dvočasovnoj konferenciji za novinare naglašeno je da je preduzeće prošlu godinu poslovalo u izuzetno otežanim okolnostima te da je ukupni gubitak bio nešto više od 56 miliona maraka. Razlozi se, saglasna je Uprava, nalaze u smanjenoj proizvodnji u hidroelektranama, remontu u TE Gacko te problemima u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik.

Zbog nedostatka vlastite proizvodnje, ERS je bio prinuđen da kupuje električnu energiju po višim cijenama na tržištu, ali bez direktnog povećanja cijene za građane. Ipak, građani su poskupljenje osjetili kroz povećanje cijena mrežarine, početkom 2026. godine.

U ERS-u kažu da bi ova 2026. godina mogla završiti kao prosječna godina, iako je početak godine bio hidrološki povoljan. Petrović se požalio da zbog insistiranja Vlade Republike Srpske da cijena struje za građane i privredu ne bude povećana ove godine, prinuđeni su da se u kontinuitetu zadužuju.