Kako su gradski službenici u Istočnom Sarajevu “otvorili” postrojenja hemijske industrije

Na nedavno održanoj sjednici Skupštine Grada Istočno Sarajevo na dnevnom redu našla se i Informacija o zaštiti životne sredine na području Grada Istočno Sarajevo s posebnim osvrtom na oblast voda i zaštitu izvorišta vode za piće za 2023. godinu. Informacija je odbornicima, koji je vjerovatno nisu ni čitali, predstavljena na svega 16 stranica. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, po broju umrlih od bolesti izazvanih zagađenim vazduhom BiH je prva u Evropi, Sarajevo je danima najzagađeniji Grad, no o kvalitetu vazduha i mjerama za “povećanje kvaliteta zraka” saznali smo na tri stranice kucanog teksta.

Piše: Sanja Vasković

Ništa ne bi bilo sporno da dijelovi teksta nisu kopirani sa interneta i prepričani u kontekstu Istočnog Sarajeva. Pa smo tako saznali da su izvori zagađenja vazduha u Gradu Istočno Sarajevo “rezultat uglavnom ljudskih aktivnosti i mogu se svrstati u tri grupe”.

Jedna od njih je i stacionirani izvori gdje spadaju citiramo: “ Izvori zagađenja vezani za industrije i industrijska područja, hemijsku industriju, proizvodnju nemetala, metalsku industriju, proizvodnju električne energije”.

Informacija Grada Istočno Sarajevo

Problem je što Grad Istočno Sarajevo nema razvijenu ni industriju, a ne hemijsku industriju i ostalo, a ove podatke službenici Odjeljenja za prostorno uređenje, stambeno- komunalne poslove i saobraćaj Grada Istočno Sarajevo prepisali su od Ministarstva životne sredine i prostornog planiranje Republike Srbije.

Uništenjem MOFAS-a, posljednjeg industrijskog giganta u ovom dijelu Istočnog Sarajeva ozvaničen je kraj metalske industrije. Prije njega uništeni su Energoinvest, TAT, Lasta i druge fabrike nosioci razvoja ovog kraja. Na zemljištu nekadašnjih giganata niču zgrade, ipak su atraktivna zemljišta u opštini gdje cijena kvadrata skače preko noći investitorima zanimljivija od radnih mjesta.

MOFAS

No, ako pogledate zvanične podatke bilježimo rast privrede s obzirom da su iz gradske uprave nedavno se okitili i priznanjen Kruna razvoja privrede koju dodjeljuje najstarija i najveća bonitetna agencija u BiH “LRC” iz Sarajeva , tako piše. Koje privredne djelatnosti su trenutno u usponu govori i podatak da najveći prihod od kompanija u djelatnosti sporta, umjetnosti i zabave u RS ostvaruje kladionica sa sjedištem u Istočnom Novom Sarajevu, čak 122 miliona u prošloj godini. 

Ako o privredi i budućoj poslovnoj zoni pitate gradonačelnika Ljubišu Ćosića i vlasnika LEGEND-a Mladena Lučića koji je od istog tražio podršku preko novoosnovane firme za otvaranje carinskog terminala u Lukavici koji je momentalno zatvorio onaj na Sokocu, isto će vam reći- da je u usponu. Reći će vam i da oni “čine nešto dobro za ovaj grad” kao da ista poslovna zona ne treba da nikne nad znojem ojađenih i pokradenih radnika Energoinvesta koji su godinama štrajkovali i molili za minum dostojanstva. Da vas napomenem da oni koji postavljaju pitanja obično ne vole naš Grad, jer šta koga zanima kako trošimo vaše pare.

Bez obzira na sve, namjerno ignorišu najvažniju činjenicu, a to je da je izuzetno vrijedno zemljište svih nas dato budizašto investitorima ili građevinskom lobiju da preprodajom stanova zarađuje novac, da bismo ponosno rekli kako “niču zgrade”.

• Čućete i da smo najpoželjnija sredina za život i da se povećava broj stanovnika, ali nećete čuti da to nije rezultat pronatalitetne politike, već se Grad Istočno Sarajevo razvija na uštrb manjih lokalnih mjesta oko Istočnog Sarajeva, što je i logično.

O tome da je Grad ogrezao u korupciji nećete čuti nigdje. 

Prije četiri godine gradonačelnik Ljubiša Ćosić je jedva sastavio skupštinsku većinu, a danas ono što se zove opozicija suštinski ne postoji. Snažne kritike na račun Ćosića od strane SDS-a, PDP-a a svojevremeno i DNS-a, dok su glumili opoziciju, svele su se na “bili smo protiv izvještaja gradonačelnika, ali podržavamo sve njegove napore i sve što je dobro u ovom gradu”. Ovaj sramni postepeni pad opozicionog i kritičkog djelovanja i svojevrsna izdaja ljudi koji su glasali protiv aktuelne politike, stručno objašnjavaju gradonačelnik Ćosić i predsjednik skupštine Branko Koroman riječima “došlo je do smanjenja politizacije odnosa”. 

Sa ćutanjem opozicije zbog podjele funkcija i resursa utihnuli su i građani. Sve manje se diže glas protiv nepravde, protiv kriminala i korupcije. Letargija i jednoumlje rezultirali su, po prvi put u istoriji opštine, jednim kandidatom za načelnika u Opštini Istočno Novo Sarajevo, ali i Trnovo. Naši sugrađani su i te kako svjesni sistema u kojem žive, ali bilo kakva javna osuda, podizanje glasa, borba za pravo na rad, pravo na slobodu govora, mišljenja, pravo na vodu presušilo je…

Neko će drugi u moje ime pričati, neko će drugi iznijeti moj problem, neko će drugi protestovati, neko će drugi mijenjati sistem, a ja ću biti tu kad bude podjela funkcija. 

Sve ovo moglo bi se sažeti u jedno novinarsko pitanje:

“Želite li da date izjavu o tom problemu?”

“ A jarane, nemoj mene”.