Minić obećava da neće „na silu“, aktivisti odgovaraju: Šta su onda Ozren, Jezero i Bukova Kosa?

Samo šest mjeseci nakon što je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske odobrilo nova geološka istraživanja na području opštine Petrovo, premijer Savo Minić došao je upravo u Petrovo i poručio da se ništa neće raditi protiv volje stanovništva.

„Tamo gdje možemo, tamo gdje imamo saglasnost vas da nešto uradimo, tamo ćemo raditi. Nismo mi protiv svog naroda. Neće niko ništa na silu raditi, to mogu reći“, poručio je Minić, aktuelni predsjednik Vlade RS i kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske.

Problem za Minića nije toliko ono što je rekao, koliko ono što iza njegove Vlade već stoji zapisano u zakonima, rješenjima ministarstava i sudskim presudama.

U julu 2024. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, na prijedlog Vlade, izmjene Zakona o geološkim istraživanjima kojima je ukinuta obaveza pribavljanja saglasnosti lokalne samouprave prije odobravanja detaljnih geoloških istraživanja. Umjesto saglasnosti, Ministarstvo od opštine sada traži tek informaciju o tome šta je za određeni prostor predviđeno planskim dokumentima.

Drugim riječima, upravo je vlast koju predvodi SNSD iz zakona izbacila ono na šta se Minić sada poziva – saglasnost lokalne zajednice.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu zato Minićevu izjavu smatra suprotnom svemu što njegova Vlada radi.

„Izjava gospodina Minića je kontradiktorna sa svime onim što njegova Vlada radi, kao i stranka čiji je dio, a na vlasti je zadnjih 20 godina u kontinuitetu“, kaže Topić.

Podsjeća da je saglasnost lokalnih zajednica iz zakona izbačena upravo u vrijeme sve snažnijeg protivljenja rudarskim projektima širom Republike Srpske.

„Tada su rekli da opštine i narod tih opština nema dovoljno znanja i stručnosti da odluči o projektima koji se rade na njihovom terenu. Tada su sve radili da olakšaju privatnim kompanijama, kao što su bušenje i istraživanje teritorija bez znanja stanovništva“, navodi Topić.

Kao još jedan primjer odnosa vlasti prema volji građana navodi Majevicu. Građansku inicijativu kojom je tražen moratorijum na dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju litijuma i drugih sirovina potpisalo je 6.057 stanovnika Lopara, Bijeljine, Ugljevika i Zvornika. Narodna skupština Republike Srpske inicijativu je odbila.

„Da stvarno ova izjava u praksi ima neku važnost, mi danas ne bismo imali rudnike i probleme sa zagađenjem tamo gdje su se ljudi protivili, kao što je slučaj Bistrice i Bukove Kose kod Prijedora. U mnogo navrata je pogažena volja mještana, a Vlada i institucije Srpske stale su na stranu krupnog kapitala i stranih kompanija“, kaže Topić.

Zbog svega toga, dodaje, nema razloga vjerovati obećanju datom u predizbornoj kampanji.

„Jednostavno, činjenice na papiru i terenu ne dokazuju tako.“

Ozren je već rekao „ne“. Odavno

Najdirektniji odgovor na Minićevu izjavu stigao je upravo sa Ozrena.

Ministarstvo energetike i rudarstva RS donijelo je 11. marta 2026. godine rješenje kojim je kompaniji „Lykos Balkan Metals“ odobreno izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, srebra, zlata i pratećih metala na istražnom prostoru „Petrovo“.

Stanovnici su za rješenje saznali nakon što je vijest objavljena na Australijskoj berzi, gdje je projekat predstavila kompanija Yugo Metals, vlasnički povezana sa firmama koje istraživanja sprovode u Republici Srpskoj.

Skupština opštine Petrovo jednoglasno se usprotivila istraživanjima, a Opština je pred Okružnim sudom u Banjaluci pokrenula upravni spor protiv Ministarstva i zatražila odgađanje izvršenja rješenja.

Na referendumu održanom 17. maja protiv istraživanja glasala su 382 od 390 izašlih mještana Sočkovca, odnosno 97,9 odsto.Kompanija je, uprkos tome, najavila početak radova za 22. maj, što je izazvalo nova okupljanja i proteste.

Kasnija inspekcijska kontrola utvrdila je da Lykos nema vlastitu licencu za izvođenje geoloških istraživanja, nego je radove povjerio firmi „Georesursi“ iz Zvornika. Licenca te firme istekla je 9. juna, dok su aktivisti i nakon toga prijavljivali obilaske potencijalnih lokacija i aktivnosti povezane sa projektom.

Zoran Poljašević iz udruženja „Ozrenski studenac“ kaže da su aktivisti ostali bez riječi nakon Minićeve izjave.

„Prije samo šest mjeseci, u martu ove godine, upravo je aktuelna Vlada sa Minićem na čelu izdala novo rješenje za detaljna geološka istraživanja na području opštine Petrovo. Uzalud su bili svi naši apeli, protesti, peticije i dopisi resornom ministarstvu“, kaže Poljašević.

Minić sada, dodaje, na Ozren dolazi u ulozi kandidata vladajuće stranke i priča potpuno drugačiju priču.

„Jadno da jadnije ne može da bude“, zaključuje Poljašević.

U Jezeru ni dvije sudske presude nisu bile dovoljne

Sličnu poruku Miniću šalje i Suzana Rajković, aktivistkinja iz Mrkonjić Grada koja se godinama protivi geološkim istraživanjima na Sinjakovu i u Jezeru.

„Izjava premijera Save Minića na predizbornom skupu je čisto političko licemjerje. Vlada na čijem je on čelu i Ministarstvo energetike i rudarstva izdaju rješenja za geološka istraživanja na području opština Jezero, Mrkonjić Grad i Šipovo. Građani se godinama bune protiv ovog štetnog projekta“, kaže Rajković.

Na ovom području postoje dva susjedna istražna prostora iste kompanije – „Sinjakovo“ i „Jezero“. Kompanija ih pred investitorima predstavlja kao jedinstven projekat površine oko 80,8 kvadratnih kilometara, iako se u Republici Srpskoj vode kao dva odvojena prostora sa različitim rješenjima.

Istražni prostor „Jezero“ površine je 30,82 kvadratna kilometra i nalazi se u neposrednom slivu Plive, dok „Sinjakovo“ obuhvata dijelove opština Mrkonjić Grad, Šipovo i Jezero. U blizini istražnih lokacija nalaze se rijeka Pliva, Jošavka te jezera Mali i Veliki Đol.

Građani se istraživanjima protive godinama. Skupština opštine Jezero jednoglasno je odbila njihov nastavak, održani su protesti, a Okružni sud u Banjaluci dva puta je poništavao rješenja Ministarstva.

To, međutim, nije značilo i kraj istraživanja.

Početkom 2026. godine aktivisti su na terenu ponovo zatekli radnike, bušilicu i pumpu kojom je voda izvlačena iz Jošavke. Nezadovoljstvo je kulminiralo 16. aprila, kada je u Jezeru održan protest „Pliva za život – ne za profit“, sa kojeg su građani još jednom zatražili obustavljanje geoloških istraživanja i zaštitu doline Plive.

Ministarstvo energetike i rudarstva je, međutim, 10. juna donijelo novo rješenje kojim je kompaniji „SNK Metali“ produžilo istražni rok do 4. marta 2028. godine. U obrazloženju je navedeno da je kompanija završila 84,60 odsto radova predviđenih prvobitnim projektom, dok su kao preostali poslovi navedeni jedna bušotina dubine 150 metara, kartiranje 300 metara jezgra i 150 hemijskih analiza. Rješenjem je ograničena količina materijala za ispitivanje na 200 kubnih metara, zabranjeni su radovi bliže od 100 metara od stambenih objekata i propisana obaveza sanacije zemljišta.

Manje od mjesec dana kasnije, 6. jula, isto ministarstvo donijelo je drugo rješenje. Njime rok nije ponovo produžen, već su odobrene prve izmjene i dopune projekta istraživanja na površini od 30,82 kvadratna kilometra. Izmijenjeni projekat predviđa tri bušotine ukupne dubine 600 metara, 430 metara istražnih raskopa, kartiranje 600 metara jezgra te ukupno 620 hemijskih analiza. Vrijednost novih radova procijenjena je na 411.000 maraka.

Tako je obim istraživanja od jedne preostale bušotine dubine 150 metara, navedene u junskom rješenju, već u julu proširen na tri bušotine ukupne dubine 600 metara i dodatne istražne radove. Ministarstvo je to odobrilo iako u istom rješenju navodi da ga je Opština Jezero još 30. januara 2025. obavijestila da predloženi istražni prostor nije obuhvaćen njenom prostorno-planskom dokumentacijom. Kompanija je u avgustu obavijestila Opštinu o početku, odnosno nastavku radova.

Suzana Rajković u razgovoru za Gerilu podsjeća na jednoglasnu odluku lokalne skupštine, proteste i sudske postupke kojima su građani osporavali odluke Ministarstva.

„Samo prije nekih mjesec dana izdato je novo rješenje, a Savo Minić javno govori kako neće ništa na silu. Evo, ovim putem ga pitam: Pa šta je onda ovo, ako nije ‘na silu’ i protiv čega se mi borimo zadnje četiri godine?“

Rajković kaže da vlast ne može istovremeno izdavati dozvole za projekte kojima se lokalno stanovništvo protivi i predstavljati se kao zaštitnik prirode.

„Oni bi u isto vrijeme rasprodavali naša prirodna bogatstva i bili zaštitnici prirode. To ne može, jer narod nije ni slijep ni lud”, dodala je Rajković u razgovoru za Gerilu.

Bukova Kosa pokazuje šta se događa kada istraživanje postane rudnik

Dok se na Ozrenu i u Jezeru još govori o istraživanjima i mogućoj eksploataciji, stanovnici Bukove Kose kod Prijedora već žive pored aktivnog rudnika uglja.

Vrhovni sud Republike Srpske poništio je odluku Vlade kojom je kompaniji „Drvo-export“ dodijeljena koncesija za istraživanje uglja. Sud je utvrdio da rješenje nije sadržavalo obrazloženje na osnovu kojeg bi javnost mogla zaključiti zašto je koncesija dodijeljena upravo toj kompaniji.

Vlada je 30. jula donijela novo rješenje i koncesiju ponovo dodijelila „Drvo-exportu“, navodeći da je otklonila „formalni nedostatak“ tako što je odluci dodala obrazloženje. Nova odluka donesena je iako se odnosila na istražni period od oktobra 2023. do oktobra 2025. godine, koji je već bio završen.

U međuvremenu je istoj kompaniji dodijeljena posebna koncesija za eksploataciju uglja koja važi do 2034. godine.

Okružni sud u Banjaluci dva puta je poništio i ekološku dozvolu za rudnik, a republički ekološki inspektor je 25. avgusta zabranio eksploataciju jer kompanija nije imala važeću ekološku dozvolu. Međutim stanovnici Bukoce Kose i okolnih sela svjedoče da su radovi nastavljeni i nakon zabrane.

Mještanin Bukove Kose Miroslav Stakić zato Minićevu izjavu naziva još jednom predstavom za javnost.

„Puna su mu usta priča kako se navodno ‘neće ništa na silu’ i kako on, zaboga, ne radi ništa protiv naroda. Vidimo svi kako ‘neće’“, kaže Stakić.

On pita da li Minić istu poruku upućuje ljudima koji tvrde da su zbog rudnika ostali bez zdrave vode, čija je imovina oštećena i koji zaštitu svojih prava godinama traže pred policijom, tužilaštvima, inspekcijama i sudovima.

„Dosta je više licemjerja. Narod je odavno prozreo vaše fraze. Nije vas briga ni za vodu, ni za imovinu, ni za opstanak ljudi na ovim prostorima“, poručuje Stakić.

Slučaj Bukove Kose pokazuje i da otpor građana ponekad nije dovoljan čak ni kada dobije potvrdu sudova.

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak rekao je juče, 9. septembra, odgovarajući na pitanja novinara GERILE da insistira na vladavini prava i poštovanju pravosnažnih sudskih odluka.

„Kao ministar pravde uvijek insistiram na vladavini prava i uvijek pozivam sve svoje kolege koje u svojim resorima imaju samostalne organe, kao i institucije u nadležnosti Ministarstva pravde, da poštuju svaku pravosnažnu sudsku odluku“, rekao je Selak.

Ipak, nije odgovorio ko treba da obezbijedi da sudske presude proizvedu stvarne posljedice na terenu. Nije želio ni da ocijeni može li se presuda smatrati izvršenom ako Vlada poništenu odluku zamijeni novom sa gotovo istim ishodom.

Građanima je ponovo preporučio da koriste pravne mehanizme i obraćaju se nadležnim institucijama.

U upravo u tome i leži apsurd ove priče. Građani Bukove Kose već su se obraćali institucijama. Pokretali su postupke, podnosili prijave i dobijali presude. Problem nije u tome što nisu koristili pravne mehanizme, nego u tome što ni pravosnažne odluke nisu zaustavile rudarske mašine.

Gerila info je 8. septembra Kabinetu predsjednika Vlade i Ministarstvu energetike i rudarstva RS uputila pitanja o Minićevoj izjavi. Pitali smo da li Vlada planira ponovo promijeniti zakon i lokalnim zajednicama vratiti pravo odlučivanja, hoće li preispitati ili obustaviti dozvolu za Ozren, ponovo razmotriti rješenja za Jezero i Sinjakovo te odbiti zahtjev za eksploataciju litijuma na Majevici.

Do zaključenja ovog teksta nisu odgovorili ni Kabinet premijera ni Ministarstvo.

Minićevo obećanje zato će se mnogo manje mjeriti onim što je izgovorio u predizbornoj kampanji, a mnogo više onim što će njegova Vlada konkretno uraditi.

Može predložiti vraćanje saglasnosti lokalnih zajednica u zakon. Može obustaviti istraživanja na Ozrenu nakon gotovo jednoglasnog referenduma. Može poštovati odluke građana Jezera i sudske presude. Može odbiti koncesiju za rudnik litijuma u Loparama. Može obezbijediti da se zabrana na Bukovoj Kosi zaista provede.

Dok se to ne dogodi, rečenica da „niko ništa neće raditi na silu“ ostaje samo predizborno obećanje izgovoreno pred ljudima koji već godinama gledaju kako se odluke o njihovoj zemlji, vodi i budućnosti donose bez njih.