Nastavljen mobing u „Šumama“

Dok uprava „Šuma Republike Srpske“ zadužuje ovo preduzeće za 55 miliona KM, njeni pojedini rukovodioci bezobzirno mobinguju radnike.

Piše: Darko Momić/ Capital 

Vršilac dužnosti direktora Istraživačko-razvojnog i projektnog centra (IRPC) „Šuma“ Srđan Dražić nastavio je sa uznemiravanjem radnice Renate Kukrika koja je zbog njegovog ponašanja na bolovanju provela 85 dana, otkriva CAPITAL.

Kukrika se prije dva dana vratila na posao, a već juče je zbog Dražićevog ponašanja završila u Službi hitne medicinske pomoći banjalučkog Doma zdravlja.

Ona je juče ujutru od Dražića dobila poziv na saslušanje kojim se od nje traži ono što nikada nije zatraženo ni od jednog radnika nakon što se poslije bolovanja vrati na posao.

V.d. direktora IRPC-a u po svemu spornom pozivu zatražio je od nje da odgovori zašto nije dostavila doznake za bolovanje, kao i zašto se prilikom dolaska na posao nije javila radnici ovlašćenoj za vođenje štriharice i obračun plata.

Direktor pita u kojem svojstvu je radnica bila na svom radnom mjestu

Pored toga, zatražio je da se izjasni zašto se nije javila neposrednom rukovodiocu radi službenog evidentiranja povratka na posao i preuzimanja radnih zadataka, a vrhunac nesvakidašnjeg ponašanja poslodavca prema zaposlenom, Dražić je iskazao zahtjevom da objasni „zašto je prema evidenciji sa portirnice evidentiran njen izlazak iz objekta u 09:20, a povratak u deset časova“.

„Ukoliko ste se vratili na rad, zašto je evidentiran vaš izlazak prije zvaničnog početka pauze propisane u 10:00 časova, a ukoliko se niste vratili na rad, u kojem svojstvu ste boravili u prostorijama IRPC“, navodi se u dopisu za saslušanje koji je Dražić uputio Renati Kukrika.

Njen advokat Darija Mirnić-Majstorović u odgovoru na Dražićev sramni dopis podsjetila je da svi pozivi i akti njenoj klijentici moraju dostavljati isključivo putem punomoćnika, zato što je to izričito traženo Zahtjevom za zaštitu od uznemiravanja na radu koji je podnesen početkom avgusta.

„Zakonom o zaštiti od uznemiravanja na radu propisano je da pokretanje postupka za zaštitu od uznemiravanja na radu ne može biti osnov za stavljanje radnika u nepovoljniji položaj, a poziv kojim se Renati već prvog dana po povratku na posao stavljaju na teret propusti koje ne propisuje nijedan opšti akt i koji nisu stavljani na teret nikada nijednom radniku, ima upravo takav karakter“, navodi Mirnić Majstorović.

Prema njenim riječima, sam poziv i njegova sadržina nose ton optužbe.

„Od radnice koja se nakon 85 dana privremene spriječenosti za rad, uzrokovane upravo uznemiravanjem na radnom mjestu vratila na posao traži se da se u roku od 24 časa izjasni zašto se nije lično javila licu koje je prijavila za uznemiravanje, zašto nije dostavila dokumentaciju koju još nije ni mogla dobiti i zašto je izašla na pauzu“, precizira ona.

Anksiozno-depresivne tegobe proizlaze iz uznemiravanja na radnom mjestu

Prema njenim riječima, poziv je nezakonit zato što se radnici stavljaju na teret obaveze koje ne propisuje nijedan propis ni opšti akt, ali i zlonamjeran, jer je upućen isključivo radnici koja je pokrenula postupak zaštite, dok drugi zaposleni koji su sa njom koristili pauzu nisu primili nikakav akt.

„Posljedice takvog postupanja poslodavca nastupile su odmah. Radnici je ubrzo nakon prijema poziva pozlilo do te mjere da nije mogla nastaviti sa radom, te je napustila radno mjesto i potražila pomoć Službe hitne medicinske pomoći“, kaže Mirnić Majstorović.

Na ovaj način, kaže ona, ostvarila se upravo opasnost na koju je ukazao nalaz Zavoda za medicinu rada i sporta RS od 10. septembra kojim je utvrđeno da anksiozno-depresivne tegobe radnice proizlaze iz uznemiravanja na radnom mjestu.

„Tvrdnja da je radno-pravni status radnice ‘potpuno nedefinisan’ i da se ‘zasniva isključivo na pretpostavci’ o njenom povratku na rad nema uporište ni u zakonu ni u činjenicama, a sam po sebi stvara stresnu situaciju, provokaciju i nastavak uznemiravanja“, navodi dalje.

Kaže da za vrijeme privremene spriječenosti za rad, Renatin radni odnos nije prestajao niti mirovao u smislu koji bi zahtijevao bilo kakvo naknadno ‘definisanje’ statusa.

„Obavještenjem prvostepene komisije FZO RS od 22. septembra utvrđeno je da je radnica sposobna za rad sa danom 21. oktobar 2026. godine. Radnica je bila dužna da se vrati na rad tog dana, što je i učinila, a obavještenje komisije FZO ranije je dostavljeno poslodavcu“, objašnjava Mirnić Majstorović.

Zahtjev da se dostavi doznaka prije propisanog roka

Kada je u pitanju zahtjev direktora IRPC-a za dostavljanje doznaka za bolovanje, ona objašnjava da doktor medicine osiguraniku izdaje izvještaj o trajanju bolovanja najkasnije do petog u mjesecu za prethodni mjesec.

„Izvještaj za oktobar 2026. godine doktor izdaje najkasnije do 5. novembra i radnica će ga dostaviti odmah po izdavanju. Zahtjev da se dostavi doznaka prije propisanog roka predstavlja još jedan dokaz uznemiravanja na radu“, kaže Mirnić Majstorović.

Ona dalje ističe da nijedan propis, niti opšti akt ne propisuje obavezu radnika da se po povratku sa bolovanja lično javi direktoru organizacionog dijela radi ‘službenog evidentiranja povratka’ i ‘stavljanja na raspolaganje’.

„Radnica se na raspolaganje poslodavcu stavila time što je u radno vrijeme došla na svoje radno mjesto i na njemu boravila“, kaže ona.

Kao direktan dokaz ciljanog uznemiravanja na radu, navodi ona, predstavlja činjenica da je radnica izašla na pauzu zajedno sa više kolega, ali da niko od tih kolega nije primio poziv da se izjasni o istom izlasku.

„Već ta okolnost pokazuje da se prema radnici postupa drugačije nego prema ostalim zaposlenima u istoj situaciji. Radnici IRPC-a, to je opštepoznato, već godinama korišćenje pauze usklađuju sa svojim radnim obavezama, pa pauzu ponekad koriste nešto ranije ili nešto kasnije od uobičajenog termina. Takva praksa poslodavcu nikada do sada nije predstavljala problem, niti je ijedan radnik zbog nje pozivan na izjašnjenje“, kaže Mirnić Majstorović.

Radnica se fizički prati i nadzire

Ona precizira da podaci sa portirnice da je izlazak radnice trajao duže od 30 minuta ne potiču iz bilo kakvog elektronskog sistema evidencije, pa ne predstavljaju pouzdan dokaz o trajanju izlaska.

„Ako poslodavac uprkos tome u minutu zna kada je radnica izašla i kada se vratila, to može značiti samo da se radnica fizički prati i nadzire i to prvog dana po povratku na rad. Takav nadzor se ne primjenjuje na ostale zaposlene, uključujući i one koji su sa njom bili na pauzi. Pojedinačno praćenje kretanja predstavlja stavljanje radnice u nepovoljniji položaj“, objašnjava ona.

Konačno, zaključuje na kraju, poslodavcu je poznato da se protiv direktora IRPC-a vodi postupak zaštite od uznemiravanja na radu, kao i da je radnica na posao došla nakon 85 dana privremene spriječenosti za rad uzrokovane upravo uznemiravanjem na radnom mjestu.

Podsjećamo, CAPITAL je u avgustu objavio da je Renata Kukrika pokrenula postupak za zaštitu od mobinga i uznemiravanju na radu protiv v.d. direktora IRPC-a Srđana Dražića.

Postupak obustavljen, mobing nastavljen

U tom zahtjevu upućenom upravi „Šuma“ navedeno je da je Kukrika duži vremenski period izložena kontinuiranom, sistematskom i namjernom psihičkom zlostavljavanju, ponižavanju, prijetnjama i narušavanju profesionalnog integriteta od strane Dražića.

Taj postupak je na kraju obustavljen, a u rješenju o obustavljanju postupka navedeno je da ne postoji mogućnost sporazumnog rješavanja predmetnog spora.

„Komisija je utvrdila i da ne postoji mogućnost da se Renata Kukrika premjesti na rad u drugi organizaciononi dio u okviru javnog preduzeća, navodi se u rješenju o obustavi postupka.

Prema objašnjenju pravnika, to praktično znači da je Renata Kukrika ostavljena bez zaštite i obavezana da se vrati na posao u IRPC bez ikakve garancije da ponovo neće biti izložena onome zbog čega je pokrenula postupak zaštite od uznemiravanja na radu. Kao što se vidi, upravo to se dešava nakon njenog povratka na posao.