Nova rasprava o gradnji na trnovskom dijelu Jahorine

Grupa građana sa Jahorine, koji se godinama bore protiv intenzivne gradnje na planini, tvrde i da mnogi koji su ranije podnijeli primjedbe na regulacioni plan do danas nisu dobili odgovore. Ovakav način organizovanja postupka otvara pitanje da li je javna rasprava zakazana samo formalno – kažu.

Piše: B. Mrkić/Žurnal

Dok se na Jahorini već godinama vodi spor između građana, investitora i lokalnih vlasti oko obima gradnje na planini, Opština Trnovo zakazala je novu javnu raspravu o Regulacionom planu Sportsko-rekreacionog centra Jahorina i Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu tog plana. Rasprava je zakazana za 13. mart 2026. godine u Centru za kulturu Trnovo.

Građani vikend naselja upozoravaju da je informacija o raspravi objavljena tek 10. marta, svega tri dana prije održavanja, zbog čega, kako navode, javnost nije imala dovoljno vremena da se pripremi za raspravu o dokumentima koji će dugoročno odrediti izgled i razvoj planine.

U istom terminu zakazane su rasprave o dva kompleksna dokumenta – Regulacionom planu i Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.

Prema navodima građana, rok za podnošenje primjedbi na stratešku procjenu završava upravo na dan održavanja javne rasprave, što otvara pitanje da li će izrađivač dokumenta uopšte imati vremena da se upozna sa pristiglim komentarima i odgovori na njih.

Grupa građana sa Jahorine, koji se godinama bore protiv intenzivne gradnje na planini, tvrde i da mnogi koji su ranije podnijeli primjedbe na regulacioni plan do danas nisu dobili odgovore.

–Ovakav način organizovanja postupka otvara pitanje da li je javna rasprava zakazana samo formalno – kažu.

Pitanje regulacionog plana za Jahorinu predmet je spora između lokalnih vlasti, građana i ekoloških organizacija već nekoliko godina.

Opština Trnovo usvojila je 11. jula 2024. godine Regulacioni plan Sportsko-rekreacionog područja Jahorina, zajedno sa odlukom da za ovaj projekat nije potrebno provoditi stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu.

Takva odluka donesena je na osnovu elaborata koji je izradio Unis institut iz Istočnog Sarajeva, ista institucija koja je bila i nosilac izrade regulacionog plana.

Predstavnici opštine tvrdili su da planirana gradnja vikend naselja ne predstavlja značajan izvor zagađenja, te da zato nije potrebna dodatna strateška procjena uticaja na okoliš.

Međutim, dio stručne i građanske javnosti smatrao je da je takva odluka problematična, jer bi planirani zahvati mogli imati značajan uticaj na prirodni ambijent planine.

U primjedbama na plan vlasnici postojećih objekata upozoravali su da se predviđa gradnja novih stambeno-poslovnih i ugostiteljskih objekata visine i do deset etaža, uz mogućnost sječe šume i značajnih promjena u prostoru planine.

Jedan od ključnih prigovora odnosio se na infrastrukturu.

Prema dokumentima javnih preduzeća, postojeći kapaciteti elektroenergetske mreže na Jahorini već su u velikoj mjeri popunjeni.

Iz Elektrodistribucije Pale upozoreno je da bez izgradnje nove trafostanice od 110 kV neće biti moguće obezbijediti priključenje novih objekata na elektroenergetsku mrežu.

Procijenjeno je da bi za planirane objekte bilo potrebno oko četiri megavata dodatnog opterećenja, dok postojeći sistem to u tom trenutku nije mogao podržati. Slična pitanja postavljena su i u vezi sa vodosnabdijevanjem i kanalizacionom mrežom, za koje bi, prema mišljenju nadležnih službi, bila potrebna dodatna ulaganja u infrastrukturu.

Tokom javnih rasprava o nacrtu plana pristigao je veliki broj primjedbi građana i organizacija civilnog društva.

U primjedbama se navodilo da plan predviđa gradnju višespratnica na mjestima gdje su do sada bili parking prostori, širenje saobraćajnica prema ski stazama, sužavanje pojedinih staza i proširenje parcela pojedinih objekata i do deset puta.

Dio građana upozoravao je i na mogućnost gradnje na klizištima i vodnim preljevima, kao i na smanjenje zakonom propisanih razmaka između objekata.

Spor oko regulacionog plana kulminirao je 26. februara 2025. godine kada je Ustavni sud Republike Srpske proglasio neustavnom odluku o njegovom usvajanju.

Sud je zaključio da postupak donošenja plana nije bio proveden u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju, čime je prekršeno ustavno načelo zakonitosti akata.

Inicijativu za ocjenu ustavnosti podnijeli su građani i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, navodeći da su sporne odluke suprotne zakonima o zaštiti okoliša i međunarodnim obavezama koje proizlaze iz Aarhuske konvencije.

Ipak, uprkos ovoj presudi, građani su krajem 2025. godine tvrdili da se na terenu nastavljaju radovi na izgradnji novih stambeno-poslovnih objekata, o čemu je Žurnal pisao.

Prema njihovim navodima, pojedine građevinske aktivnosti na području obuhvaćenom planom nastavila je kompanija koja gradi objekte i na drugim lokacijama u Istočnom Sarajevu i na Trebeviću.

Istovremeno, aktivisti i građanske inicijative nastavili su pravnu i javnu borbu protiv, kako tvrde, prekomjerne gradnje na planini.

Nova javna rasprava zakazana za 13. mart dolazi u trenutku kada je prethodni plan već poništen pred sudom, a dio javnosti upozorava da bi novi dokumenti mogli ponovo otvoriti put intenzivnoj apartmanskoj gradnji na Jahorini.

Prema navodima građana, plan i dalje predviđa značajnu izgradnju u zoni vikend naselja, na površini većoj od 150.000 kvadratnih metara.

Zbog toga očekuju da će predstojeća rasprava privući veliki broj vlasnika objekata, investitora i drugih zainteresovanih, ali i da će otvoriti pitanje da li će ovaj put procedura planiranja razvoja jedne od najpoznatijih bh. planina biti vođena transparentnije nego ranije.