Ozren iz Australije saznao šta mu se sprema, mještani poručuju: „Izaći ćemo pred mašine“

Od Jezera do Ozrena, preko Sinjakova i Čajniča, ponavlja se isti model – lokalne firme, strani kapital i projekti koji dobiju sve dozvole od vlasti prije nego što ih i sazna lokalna zajednica. Zbog toga Ozrenci ne strahuju od novog projektu na njihovoj planini, već od nastavka iste priče povezane sa Lykosom, Yugo Metalsom i ljudima poput Miloša Bošnjakovića, samo u izmijenjenoj formi.

Piše: Dejan Rakita/Gerila

Na planini Ozren ponovo se otvara stara rana. Ovoga puta povod nije bager na terenu ni javna rasprava u Petrovu ili Doboju, nego objava sa druge strane svijeta — sa zvanične stranice Australijske berze hartija od vrijednosti.

Australijska kompanija Yugo Metals LTD, registrovana u Pertu, objavila je 23. marta 2026. godine da joj je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske dodijelilo prava na projekat geoloških istraživanja metala na području Sočkovca, u opštini Petrovo. Ta informacija među stanovnicima Ozrena je popalila sve moguće alarme, pošto se već nekoliko godina o Ozrenu govorilo kao (najvjerovatnije) odbranjenoj planini od rudarskih prijekata.

Kako tvrde i aktivisti i lokalni predstavnici, o novom rješenju resornog ministarstva na čelu sa ministrom Petrom Đokićem ih niko prethodno nije obavijestio.

Istog dana kada je objava postala javna, predstavnici ekoloških udruženja o svemu su obavijestili rukovodstvo opštine Petrovo, nakon čega je već sutradan održan sastanak sa načelnikom, predsjednikom Skupštine opštine i odbornicima iz Sočkovca. Zaključak je bio jasan: od Ministarstva treba hitno tražiti zvanično objašnjenje i potvrdu da li je sporno rješenje zaista izdato.

Prema informacijama sa tog sastanka, predstavnici opštine tvrdili su da nisu dobili nijedan zvaničan dopis u vezi sa odobrenjem za geološka istraživanja. Dogovoreno je i da, ukoliko se informacija potvrdi, a sve su prilike da će biti tako, bude zakazana posebna sjednica Skupštine opštine Petrovo na kojoj bi odbornici zauzeli zvaničan stav.

To što lokalna zajednica o tako ozbiljnom pitanju saznaje iz objave jedne strane kompanije, a ne od institucija Republike Srpske, za mnoge na Ozrenu, pa i u cijeloj Republici Srpskoj i BiH, nije samo administrativni propust, već odavno poruka da se o njihovoj zemlji ponovo odlučuje bez njih.

Ekološki aktivisti podsjećaju da su se Ozrenci još prije četiri godine jasno usprotivili rudarskim projektima i da su tada, nakon snažnog pritiska javnosti, pojedina rješenja bila povučena. Sada, tvrde, gledaju povratak iste priče, samo pod novim imenom i u izmijenjenim pravnim okolnostima.

Posebnu sumnju među aktivistima izaziva razlika između ranije pominjanog obima istraživanja i onoga što se sada pojavljuje u javnosti. Kako navode, raniji projekti obuhvatali su znatno veće površine, dok se sada govori o području od svega deset kvadratnih kilometara. Upravo zbog toga dio njih vjeruje da je riječ o svojevrsnom „testiranju terena“.

„Sumnjivo je što se sada pominje znatno manja površina nego ranije. To liči na probni balon – da se vidi kakva će biti reakcija lokalne zajednice, pa da se kasnije ide sa širenjem projekta“, navode lokalni aktivisti.

Aktivisti tvrde da za kompaniju Yugo Metals nisu pronašli podatke u registru privrednih društava u BiH, te da je raniji projekat „Sočkovac“ sada predstavljen kao projekat „Petrovo“. Za njih je to još jedan razlog da sumnjaju da se iza svega krije pažljivo upakovan povratak rudarskih planova koji su već jednom izazvali snažan otpor stanovništva.

Na zvaničnoj stranici kompanije, uz objavu o odobrenju, prenesena je i izjava izvršnog i privremenog direktora Petra Tomaševića, koji je naveo da to predstavlja „odlučujući trenutak“ za Yugo Metals i da time dobijaju puni pristup unapređenju, kako je rekao, jednog od „najuvjerljivijih visokokvalitetnih polimetalnih sistema u Evropi“.

„Na tržištu gdje sigurna evropska opskrba kritičnim mineralima postaje sve više strateška, Sočkovac nudi rijetku priliku s visokim sadržajem, višestrukim robama i značajnim potencijalom za širenje“, ističe se u saopšenju kompanije.

Ali ono što se u jeziku berze predstavlja kao „prilika“, na Ozrenu se čita sasvim drugačije.

Ekološki aktivista Zoran Poljašević za Gerilu upozorava da se na Ozrenu ponavlja scenario od kojeg su mještani strahovali još prije nekoliko godina, ali sada u izmijenjenoj formi.

Kako kaže, iako se formalno činilo da se dio ljudi povukao iz projekata, u suštini je riječ o reorganizaciji istih struktura.

„Dešava se upravo ono od čega smo strahovali. Miloš Bošnjaković, koji je bukvalno protjeran sa Ozrena, a potom i izgubio rješenje za detaljna geološka istraživanja, zvanično se povukao iz projekta, ali samo kada je riječ o kompanijama koje su listirane na Australijskoj berzi“, navodi Poljašević u razgovoru za naš portal.

Prema njegovim riječima, nova kompanija Yugo Metals LTD nastavlja aktivnosti kroz već postojeće lokalne firme.

„Međutim, nova kompanija ‘Yugo Metals LTD’ nastavlja da radi sa preduzećima ‘Lykos Balkan Metals’ i ‘SNK Metali’, čiji je osnivač Bošnjaković. Riječ je o pregrupisavanju istih ljudi zbog potencijalnih akcionara na berzi i ponovnog pokušaja da dođu na Ozren“, ističe on.

Poljašević upozorava da su izmjene Zakona o geološkim istraživanjima Republike Srpske dodatno promijenile odnos snaga i suštinski smanjile uticaj lokalne zajednice.

Kako kaže, na Ozrenu se sada dešava presedan u odnosu na raniju praksu.

„Nakon dvije izmjene Zakona o geološkim istraživanjima, danas na Ozrenu imamo po prvi put slučaj da Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske izdaje jednoj stranoj kompaniji prava na istraživanja metala, iako su i mjesna zajednica i opština na čijoj se teritoriji nalazi istražno polje izričito protiv projekta“, navodi Poljašević.

Posebno problematičnim smatra način na koji se projekti razvijaju kroz berzanske mehanizme.

„Najveći problem je što kompanija već u fazi istraživanja rezultate objavljuje na australijskoj berzi i, ukoliko procijeni projekat kao finansijski opravdan, automatski stiče osnov za eksploataciju. U tom slučaju bi projekat najvjerovatnije bio prodat nekoj od velikih međunarodnih rudarskih kompanija poput Dandija ili Rio Tinta, a tada ga je gotovo nemoguće zaustaviti“, upozorava Poljašević.

On se osvrnuo i na izostanak reakcije lokalnih vlasti, podsjećajući da je načelnik Opštine Petrovo najavio da će zatražiti informacije od Ministarstva, ali da odgovora i dalje nema.

„Načelnik je obećao još u utorak da će tražiti informaciju o famoznom rješenju, ali se do danas nije oglasio, iako je već petak“, kaže Poljašević.

Za njega je posebno zabrinjavajuće to što građani ključne informacije o svojoj budućnosti dobijaju iz inostranstva, a ne od institucija.

„Ova situacija, gdje Ozrenci informacije o prostoru na kojem žive saznaju sa stranice Australijske berze, a ne od Opštine i Vlade Republike Srpske, dovoljno govori“, poručuje on.

„Nama u ovoj situaciji ne preostaje ništa drugo nego da se organizujemo i tijelima branimo svoju imovinu i svoj kraj”, zaključuje Poljašević u razgovoru za Gerilu.

Predsjednik mjesne zajednice Sočkovac Slobodan Sarić saopštio je građanima da su svi prisutni na sastanku bili protiv eventualnog izdavanja dozvole za geološka istraživanja i da će poštovati volju ljudi koji su ih izabrali da brane njihove interese.

Upravo zato među najvažnijim pitanjima koja danas lebde nad Ozrenom nisu samo ona da li je rješenje zaista izdato i ko ga je potpisao, nego i zašto lokalna zajednica o tome nije obaviještena, zašto eventualno odobreno istražno polje nije odmah vidljivo u zvaničnom katastru odobrenih istražnih područja i koliko još vremena institucijama treba da građanima saopšte ono što kompanija već predstavlja investitorima i berzi kao gotovu stvar.

Ako se potvrdi da je Ministarstvo izdalo rješenje, onda se s pravom postavlja pitanje zbog čega su opština Petrovo i lokalno stanovništvo zaobiđeni. Ako rješenje nije izdato, onda je pitanje još ozbiljnije – kako je moguće da kompanija takvu informaciju objavi na berzi i da za to ne snosi posljedice.

Vanredna sjednica Skupštine opštine Petrovo, koju lokalni predstavnici najavljuju ukoliko se informacije potvrde, mogla bi biti prvi odgovor na novi talas zabrinutosti Ozrenaca.

Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu upozorava da se iza aktuelnih dešavanja ne krije izolovan slučaj, već dugotrajan obrazac u kojem se lokalne zajednice sistematski isključuju iz odlučivanja o sopstvenim resursima.

Kako kaže, iskustva iz posljednjih nekoliko godina, koliko traju geološka istraživanja i intenzivira se priča o kritičnim mineralima, jasno pokazuju smjer u kojem se kreću odluke vlasti.

„Donosioci odluka sistematski rade na tome da se lokalne zajednice u potpunosti isključe iz svih nivoa učešća u donošenju odluka, posebno kada je riječ o eksploataciji prirodnih resursa“, navodi Mazalica, dodajući da su izmjene Zakona o geološkim istraživanjima, ali i pokušaji kriminalizovanja klevete, „postavili temelje za brutalno odvajanje zajednica od prirode u kojoj i od koje žive“.

U takvom okviru, tvrdi, priča o rudnicima kao razvojnoj šansi nema uporište u stvarnosti.

„Rudnici neće donijeti nikakvu dobrobit ljudima, niti mogu biti zeleni ili ekološki. Ovakvim projektima puniće se džepovi prvo podobnih, a potom stranih kompanija kojima odlazi gotovo sav profit“, upozorava Mazalica.

Kao potvrdu navodi i aktuelne projekte u regionu, gdje se posljedice, kako kaže, već jasno vide.

„Na primjeru rudnika u Varešu možemo to posmatrati u realnom vremenu“, ističe ona.

Na kraju upozorava da problem nije samo u pojedinačnim projektima, već i u kapacitetima sistema koji bi trebalo da ih kontroliše.

„Sistem pod kojim funkcionišemo i država u kojoj živimo nemaju kapaciteta da na adekvatan način obezbijede očuvanje prirode i zaštitu ljudi“, zaključuje Mazalica.

Upite sa konkretnim pitanjima uputili smo Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, Opštini Petrovo, kao i kompaniji Yugo Metals, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta odgovori nisu dostavljeni.

Ko je Yugo Metals: Od Jezera do Sinjakova i Čajniča – mnogo projekata, ali i otvorenih pitanja

Australijska kompanija Yugo Metals Limited, registrovana u Pertu, djeluje u Bosni i Hercegovini kroz više povezanih pravnih subjekata, među kojima su sada najpoznatiji „SNK Metali“ d.o.o. Bijeljina i raniji projekti povezani sa kompanijom „Lykos Balkan Metals“. Yugo Metals je faktički nekadašnji Lykos, preuzeo je sve njegove projekte, a sa ovim projektom na Ozrenu, ako se potvrdi, i projekat firme Medeni brijeg na Sočkovcu.

U ranijem periodu ključna figura u projektima bio je Miloš Bošnjaković, često percipiran kao centralni operativni čovjek na terenu za mnogobrojne kontraverzne rudarske projekte u BiH , dok firmom sada upravlja Mladen Lujić, uz širi međunarodni menadžment koji vodi kompaniju prema investitorima i berzi.

Model poslovanja ostaje isti – kapital se prikuplja na berzi, a istraživanja se realizuju kroz lokalne firme koje formalno nose projekte. Upravo kroz takav model razvijaju se i dva najaktuelnija istražna polja u zapadnom dijelu Republike Srpske – „Jezero“ i „Sinjakovo“, koja se često u javnosti pogrešno poistovjećuju, iako je riječ o dva odvojena projekta koja graniče na planini Otomalj iznad samog Jezera, ali sa različitim pravnim statusom.

Istražno polje „Jezero“ nalazi se isključivo na teritoriji opštine Jezero i obuhvata istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala.

Ministarstvo energetike i rudarstva RS je 2022. godine odobrilo istraživanja, a zatim u dva navrata produžavalo rok – početkom i sredinom 2025. godine. Međutim, oba ta produženja su osporena na sudu. Okružni sud u Banjaluci je krajem 2025. godine poništio rješenja Ministarstva, prihvatajući tužbe Centra za životnu sredinu i građana. To praktično znači da, prema dostupnim informacijama, kompanija trenutno nema važeće rješenje za istraživanja na tom polju, a pokrenut je i postupak pred Vrhovnim sudom RS radi preispitivanja presude.

Za razliku od toga, istražno polje „Sinjakovo“ predstavlja zaseban projekat, teritorijalno mnogo širi, jer obuhvata opštine Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad. Fokus istraživanja ovdje je drugačiji – bakar, željezo i prateći metali – a i pravni status je drugačiji. Prvo rješenje izdato je 2021. godine i važilo je do sredine 2023, dok je novo rješenje izdato krajem 2024. godine i važi do kraja 2026. godine, za površinu od oko 49,5 kvadratnih kilometara.

Važno je napomenuti da na planini Otomalj, iznad Jezera, graniče ova dva istražna polja, a da aktivisti sumnjaju da se to zloupotrebljava pa istraživanja za Sinjakovo “pokrivaju” i granični dio i zalaze u istražno polje “Jezero” na Otomalju, u nepsorednoj blizini rijeke Plive, jezera Veliki i Mali Đol, ali i samog centra Jezera.

Treći važan projekat kompanije u Republici Srpskoj nalazi se u Čajniču, gdje Yugo Metals, prema vlastitim podacima, raspolaže istražnim područjem od oko 50 kvadratnih kilometara. Tu su, kako navode, identifikovane značajne koncentracije bakra, ali i zlata i srebra, što kompanija koristi kao osnov za dalja istraživanja. Ipak, i ovdje ključni podaci dolaze primarno iz izvještaja same kompanije, bez jasnijih javno dostupnih informacija.

Šta se desilo sa obećanjima o zaštiti Ozrena?

Prije samo deset mjeseci činilo se da Ozren ide ka zaštiti, a ne ka novom otvaranju prostora za rudarske projekte.

Skupština Grada Doboja je u maju prošle godine jednoglasno donijela odluku o proglašenju Ozrena za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa, što je tada predstavljeno kao značajan zaokret lokalnih vlasti i važan korak ka očuvanju planine. Iako je riječ bila o najnižem, šestom nivou zaštite, i tada su i aktivisti i stručnjaci upozoravali da krajnji cilj mora ostati proglašenje nacionalnog parka, kako je i predviđeno Prostornim planom Republike Srpske.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić tada je tvrdio da je zaštita Ozrena u interesu grada i Republike Srpske, dok su ekološka udruženja poručivala da njihova višegodišnja borba konačno daje rezultat. Upravo zato današnji povratak priče o geološkim istraživanjima u Sočkovcu, svega nekoliko mjeseci nakon takvih odluka i poruka, za stanovnike Ozrena djeluje kao nagli i duboko uznemirujući politički obrt.

Apsurdno – iako ta riječ u zemlji poput Bosne i Hercegovine odavno gubi na težini – Ozren je do juče predstavljan kao dragocjen prirodni rezervat koji treba sačuvati, a danas se ponovo pojavljuje u kontekstu istraživanja nikla, kobalta i drugih metala.