Poslanici iz Istočnog Sarajeva u trci za novi mandat: Dvojica postavljala pitanja, dvojica nijedno

U aktuelnom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) sjedi i šest narodnih poslanika iz Istočnog Sarajeva, a na Opštim izborima novom mandatu nadaju se: Aco Stanišić i Damjan Škipina sa liste Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Darko Berjan sa liste Srpske demokratske stranke (SDS) i Predrag Nešić sa liste Demokratskog narodnog saveza (DNS) i Narodnog demokratskog pokreta (NDP).

Nataša Kulašinac i Nikolina Šljivić, koje su takođe dio aktuelnog saziva, ovog puta nisu među kandidatima.

Piše: Mladen Lakić

Naslovna fotografija: Ilustracija

Prije nego što birači odluče kome će dati povjerenje, zanimljivo je pogledati šta su kandidati koji već imaju poslanički mandat tokom njega konkretno i radili odnosno kakva su pitanja postavljali. 

Napomenimo da sam broj poslaničkih pitanja nije jedino mjerilo rada narodnog poslanika budući da oni djeluju i kroz rasprave, glasanja, amandmane, prijedloge, inicijative i rad u skupštinskim odborima.  Ipak, poslanička pitanja jedan su od rijetkih segmenata rada koji je javno i pregledno  dokumentovan na stranici NSRS. Ona pokazuju koje su probleme poslanici odlučili direktno otvoriti pred Vladom i republičkim institucijama. Provjerili smo šta dostupni podaci sa stranice NSRS-a pokazuju za Stanišića, Berjana, Škipinu i Nešića.

Berjan najaktivniji kroz pitanja

Najviše poslaničkih pitanja među četvoricom kandidata postavio je Darko Berjan. U javno dostupnoj evidenciji NSRS nalazi se ukupno 11 njegovih pitanja, upućenih različitim ministarstvima i institucijama. On je i član dva odbora i to Odbora evropske integracije i regionalnu saradnju i Odbora za lokalnu samoupravu. Većina tih pitanja ima vrlo konkretnu temu i značajan dio njih direktno je povezan sa Istočnim Sarajevom.

Prvo  pitanje postavio je još u martu 2023. godine Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite. Tada je otvorio problem stambenog zbrinjavanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida u Istočnoj Ilidži. Pozvao se na javni poziv iz 2019. godine, navodeći da su prošle četiri godine, a da prema njegovim informacijama nijedno od odobrenih rješenja nije realizovano. Tražio je odgovor da li će projekat uopšte biti realizovan i ima li sredstava za ovaj vid pomoći. Tema se pojavljuje i kasnije u julu 2024. godine. Još jedna tema kojoj se vraćao bila su dugovanja pravnih lica na području Istočnog Sarajeva a informaciju o tome tražio je 2023. godine kao i 2024. godine.

Berjan je imao i pitanje vezano za Olimpijski centar Jahorina kad je 2023. godine pitao kolika je vrijednost obveznica  koje je kupila Investiciono-razvojna banka Republike Srpske, koliki je dug Olimpijskog centra po tom osnovu i da li se obaveze redovno izmiruju. U martu 2025. godine otvorio je pitanje masovnog otpuštanja radnika u Sokocu. 

U julu iste godine Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju postavio je pitanja o zaštićenim područjima u Republici Srpskoj. U februaru 2026. godine od Ministarstva unutrašnjih poslova tražio je informacije o javnoj nabavci tehnološke opreme za komunikacioni sistem MUP-a Republike Srpske. Najnovija Berjanova pitanja, postavljena 19. maja 2026. godine, odnose se na zdravstvo, visoko obrazovanje i radno pravni status nastavnog osoblja.

Stanišić: od Jahorine i mini-mljekare do suda u Palama

Aco Stanišić je u istoj rubrici evidentiran sa pet poslaničkih pitanja. Stanišić je i član Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje te Odbora za privredu. Prvo pitanje postavio je u martu 2023. godine Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Tema je bila inicijativa za pokretanje mini-mljekare u Sarajevsko-romanijskoj regiji. Stanišić je pitao može li nadležno ministarstvo podržati inicijativu, koji bi podsticaji bili dostupni mljekarima i privrednicima i postoji li mogućnost stručne pomoći u stvaranju regionalnog, romanijskog brenda.

U novembru 2023. godine pitao je o Jahorini, upozoravajući na intenzivnu gradnju i razvoj turističkog centra, zbog čega je, prema njegovim navodima, u naredne dvije godine bilo potrebno dodatnih 12 MW električne energije. Ukazao je na višegodišnje najave Elektroprenosa BiH o izgradnji dalekovoda i trafostanice od 110 kV na Jahorini, kao i na problem nedostatka rezervnog napajanja. Od premijera je tražio informaciju u kojoj je fazi realizacija projekta i može li uticati da njegova realizacija bude prioritet. U julu 2024. godine pitao je Ministarstvo trgovine i turizma o mogućnosti uvođenja neradne nedjelje u sektoru trgovine na nivou cijele Republike Srpske.

U martu 2025. godine postavio je pitanje  bezbjednosti saobraćaja na magistralnom putu Sokolac–Rogatica, u mjestu Kovanj. On je naveo da je ta dionica posebno klizava tokom kišnog i zimskog perioda i da su na njoj česte saobraćajne nezgode sa teškim posljedicama. Pitao je MUP može li analizirati povezanost stanja saobraćajnice sa brojem nezgoda i, ukoliko se utvrdi da stanje puta doprinosi njihovom nastanku, inicirati rješavanje problema.

Najnovije pitanje, iz maja 2026. godine, odnosi se na Odjeljenje Osnovnog suda Sokolac u Palama.Stanišić je reagovao na informacije da bi nakon isteka ugovora o zakupu prostora u kojem je odjeljenje smješteno ono moglo prestati sa radom, a predmeti biti vraćeni u sjedište suda u Sokocu. Insistirao je da se odjeljenje ne ukida, navodeći da ono olakšava pristup pravosuđu stanovnicima i privrednicima Pala i rasterećuje centralu suda.

Škipina i Nešić bez ijednog evidentiranog pitanja

Najveći kontrast pojavljuje se kada se pogledaju Damjan Škipina i Predrag Nešić u odnosu na njihove pomenute kolege poslanike iz Istočnog Sarajeva. 

Škipina je u aktuelnom mandatu član Odbora za lokalnu samoupravu, Odbora za ustavna pitanja i Zakonodavnog odbora. Međutim, u rubrici poslaničkih pitanja na stranici NSRS nema evidentiranog nijednog njegovog pitanja.

Ni kod Predraga Nešića broj poslaničkih pitanja nije drugačiji. On je član Odbora za boračko-invalidsku zaštitu, Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Odbora za reviziju i Zakonodavnog odbora ali ni za njega u dostupnoj evidenciji nema evidentiranog poslaničkog pitanja.

Nataša Kulašinac i Nikolina Šljivić, koje nisu kandidatkinje za novi mandat, takođe nemaju evidentirana poslanička pitanja.

Broj pitanja sam po sebi nije dovoljan da se bilo kojem poslaniku dodijeli ocjena rada. Ali on ipak govori  o tome koliko su pojedinci koristili jedan od osnovnih mehanizama parlamentarne kontrole a to je pravo da od izvršne vlasti traže odgovor. Ostaje, međutim, pitanje zbog čega Škipina i Nešić tokom aktuelnog mandata nisu postavili nijedno poslaničko pitanje koje je evidentirano u javnoj bazi NSRS