Пет. дец 9th, 2022

SUKOB INTERESA U PRAKSI: Škaljo, Banjac i Stojanović znaju kako zaobići zakon i uzeti najmanje dvije budžetske plate

U moru različitih imena na kandidatskim listama, mnogo je onih koji već godinama uspješno žive na budžetskim jaslama. Koristeći manjkavosti zakona o sprečavanju sukoba interesa na svim nivoima, uspješno primaju dvije i više budžetskih plata i naknada, bez mogućnosti sankcionisanja.

 

Omer Škaljo, Darko Banjac i Spomenko Stojanović samo su neki od kandidata na ovogodišnjim izborima koji primaju dvije ili više budžetskih plata i naknada, a što im je dozvoljeno zbog loše zakonske regulative i spornih tumačenja kada je riječ o zakonima koji se tiču sprečavanja sukoba interesa.

 

JAVNO PREDUZEĆE ILI JAVNA USTANOVA? NIJE SVEJEDNO!

 

Omer Škaljo direktor je Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona (ZZO ZDK). Riječ je o, naravno, zavodu na kantonalnom nivou. No, Škaljo je istovremeno i zastupnik u Skupštini ZDK, kantona koji je praktično vlasnik ovog zavoda. I ove godine se Škaljo kandidirao za Skupštinu ZDK, ovoga puta u dresu SBB-a.

 

Dakle, osim što prima direktorsku platu i zastupnički paušal (a možda i penziju, o čemu smo pisali), Škaljo kao zastupnik može direktno odlučivati o, na primjer, izvještajima zavoda na čijem je čelu. Ipak, Škaljo nije u sukobu interesa. Inače, o samom Omeru Škalji Žurnal je opširno pisao.

 

Naime, zakon tretira javna preduzeća, ali ne i javne ustanove. Drugim riječima, Škaljo ne bi mogao biti direktor preduzeća u vlasništvu kantona, no može biti direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK. Na ovu nelogičnost upozoravaju i iz Transparency Internationala u BiH.

 

Zakoni kojima se reguliše sukob interesa izabranih predstavnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika nije decidno propisana nespojivost s javnim ustanovama, odnosno javne ustanove uopće nisu jasno tretirane zakonima. Svakako da navedeno predstavlja ogroman nedostatak zakonske regulative, te omogućava obavljanje funkcija za koje bi prema našem mišljenju trebala jasno biti propisana nespojivost“, piše u odgovoru Žurnalu.

 

 

Naravno, Škaljo nije ni prvi, ni jedini političar koji se našao u ovakvoj situaciji. Na kandidatskim listama za predstojeće izbore nalazi se niz političara i političarki koji obnašaju duple funkcije. Spomenimo još dvije kandidatkinje. Prema dostupnim podacima, Ana Zlovečera Jukić (HDZ BiH) direktorica je JZU Dom zdravlja sa stacionarom Žepče. Vlasnik ove ustanove je Općina Žepče, a Ana Zlovečera Jukić je vijećnica u Općinskom vijeću Žepče. Treba li uopće reći da vijećnici, primjerice, raspravljaju i odlučuju o izvještajima i poslovanju ove ustanove. Inače, Ana Zlovečera Jukić je ove godine kandidatkinja za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

 

Sličnu situaciju imamo i u Posušju. Dostupne informacije kažu kako je Kristina Milas vijećnica u OV Posušje, a istovremeno je i direktorica JU Dječiji vrtić Bajka, u vlasništvu Općine Posušje. Milas je kandidatkinja HDZ-a BiH za Skupštinu Zapadnohercegovačkog kantona. Ovakvih i sličnih primjera je na desetine.

 

Sukob interesa se najčešće definira kao sukob između javnog i privatnog interesa u situacijama kada javni dužnosnik ima bilo kakav privatni interes koji bi mogao negativno utjecati na izvršavanje službenih dužnosti. Iako između sukoba interesa i korupcije ne stoji znak jednakosti, činjenica jeste da sukob interesa širom otvara vrata korupciji.

 

BITNO JE KO I KAKO TUMAČI ZAKON

 

U moru sistemskih anomalija koje vlast uveliko zloupotrebljava je i institut vršioca dužnosti direktora. Prema zvaničnom tumačenju zakona, osobe koje su na javnoj dužnosti u v.d. mandatu i istovremeno na funkciji izabranog predstavnika, ne nalaze se u sukobu interesa jer, ističe se, pod vršiocem dužnosti smatra se privremeno obavljanje funkcije u ograničenom kapacitetu.

 

Ipak, iz prakse je jasno vidljivo da v.d. funkcija uopće ne predstavlja funkciju ograničenog vremenskog trajanja, štaviše.

 

Iako je ovakvih primjera više, mi ćemo sada spomenuti samo Darka Banjca, vjernog saradnika Milorada Dodika i njegovog SNSD-a. Podsjetimo, Banjac je narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Svojevremeno je Darko Banjac, da bi ostao u koaliciji s vladajućom strukturom u RS-u, napustio DNS i osnovao novu stranku – Narodnu partiju Srpske. I ove godine se kandidirao za narodnog poslanika.

 

Iako je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Banjac je i na čelu ustanove koja je u vlasništvu ovog entiteta. Riječ je o Bolnici Mlječanica, a Banjac je na mjestu v.d. direktora od sredine 2020. godine. Zbog zvaničnog tumačenja zakona, Banjac nije u sukobu interesa.

 

 

Transparency International u BiH već duži period ukazuje na nelogičnosti i nezakonitosti odluka da se osobe koje su na javnoj dužnosti u v.d. mandatu, a istovremeno na funkciji izabranog predstavnika, ne nalaze u sukobu interesa.

 

„Iz prakse je jasno vidljivo da v.d. nikako ne predstavlja funkciju ograničenog vremenskog trajanja, da se v.d. mandati obnavljaju u nedogled, pa se na taj način svjesno izbjegava situacija nespojivosti funkcija, te izigravaju zakonske odredbe. U prilog navedenom ide i činjenica da organi koji donose odluke o imenovanjima, u odlukama čak navode da, recimo direktor javnog preduzeća u v.d. mandatu ima identična ovaštenja, kao i direktor“, navode iz TI BiH.

 

Istaknimo kratko, otkad je na čelu Bolnice Mlječanica, pa do kraja juna 2022. godine, Banjac je potrošio oko 20 miliona maraka. Poređenja radi, od 2015. do njegovog dolaska potrošeno je tek oko dva miliona maraka. Novac je osiguran milionskim kreditom i sredstvima Vlade RS, a već smo pisali da se novac troši na sumnjiv način.

 

Dalje, Spomenko Stojanović (Demokratski savez – DEMOS) je također poslanik u Narodnoj skupštini RS, a i ove godine traži podršku birača da bude izabran na ovo mjesto. Stojanović je ujedno i direktor ŠG Maglić Foča, šumskog gazdinstva koje posluje u sastavu JP Šume Republike Srpske.

 

TI BiH se obraćao Komisiji za sprečavanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske, no oni su stava da šumska gazdinstva ne predstavljaju javna preduzeća, već organizacione jedinice javnih preduzeća, pa s tim u vezi ne postoji sukob interesa.

 

„Navedeno ponovo ukazuje na nedorečenost zakona, te jasno ukazuje na potrebu što hitnije izmjene istog na način da se jasno i nedvosmisleno uredi sukob interesa i nespojivosti, te proširi dejstvo na javne ustanove i ostale javne organe i osobe na koje se odnosi“, ističu iz TI BiH.

 

Spomenimo još jedan primjer s lokalnog nivoa. Anto Brtan, kandidat HDZ-a BiH za Skupštinu Srednjobosanskog kantona, trenutno je direktor JU Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca ili skraćeno JU Agencija Jajce.

 

Istovremeno, on je u Komisiji za izbor u regulirana tijela Općine Jajce. Pisali smo o tome, a sad ćemo samo podsjetiti, da se lako može doći u situaciju da Brtan, kao član spomenute komisije, provodi konkursnu proceduru za izbor članova Upravnog odbora agencije na čijem je čelu, a koji kasnije mogu odlučivati i o njegovoj sudbini kao direktora!

 

Anto Brtan za Žurnal, ipak, kaže kako ne smatra da je to sporno: „Ja se u takvim slučajevima izuzmem i ostatak komisije odradi posao. To važi za bilo kojeg člana komisije za kojeg postoji određeni sukob interesa.“

 

Zakon o sprečavanju sukoba interesa u FBiH ne propisuje nespojivosti navedenih funkcija, te je i ovdje zakon nedorečen. Međutim, ako bi se desila opisana situacija, eventualni sukob interesa bi se mogao izvući iz samih principa djelovanja Zakona o sprečavanju sukoba interesa, objašnjavaju za Žurnal iz TI BiH.

 

Iako se u Bosni i Hercegovini često govori o sukobu interesa, jasno je da se rijetko kada i sankcioniše. Jedan od rijetkih koji su kažnjeni je lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Naime, Hrvatski narodni sabor (HNS), kojim rukovodi Čović, je kao nevladino udruženje dobilo novac iz budžeta, iako je lider HDZ-a tada bio član Predsjedništva BiH. HNS je dobio 16.750 KM, a Čović je kažnjen tek sa 10% umanjenja jedne mjesečne plate.

 

Dakle, osim što se rijetko sankcioniše, kazne su i više nego simbolične. Jasno, najveći problem predstavlja loša zakonska regulativa. U našoj državi postoje četiri zakona koja se svojom sadržinom direktno odnose na ovu oblast – zakon na nivou Distrikta Brčko, zakoni na nivou dva entiteta, te zakon na nivou Bosne i Hercegovine.

 

Iz ovih nekoliko primjera jasno je da je nužna izmjena zakonske regulative. Prije svega, precizniji i obuhvatniji zakon(i), te otklanjanje određenih nelogičnosti kakve gledamo primjerice u Federaciji BiH gdje, praktično, nema ko kazniti sukob interesa, s obzirom na blokiranje rada Komisije za odlučivanje o sukobu interesa.

 

Na kraju podsjetimo i na to da su usvajanje novog zakona o sprečavanju sukoba interesa, uz usvajanje novih zakona o javnim nabavkama i VSTV-u, jedni od ključnih prioriteta kada je riječ o evropskom putu BiH. Iako je do sada bilo nekoliko inicijativa i prijedloga za to, novi zakon o sprečavanju sukoba interesa još uvijek nije donesen.

 

IZVOR: Zurnal.info/Dino Cviko

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *