21/02/2024

Kojim mjerama ublažiti posljedice pandemije koje će pogoditi i godinama nezaposlena lica?

Piše: Sanja Vasković

Pandemija virusa korona izazvala je ozbiljne, prije svega zdravstvene, ali i privredne i druge probleme ne samo našoj, već i ostalim državama svijeta. Ipak, realne razmjere štetnih posljedica pandemije očekuju se tek nakon izvjesnog perioda, odnosno nakon potpunog uspostavljanja kontrole nad trenutnim stanjem u Republici Srpskoj.

    U skladu sa epidemiološkom situacijom koja se mijenja iz dana u dan potrebno je adekvatno reagovati, propisati i sprovesti mjere kojim će se ublažiti štetnje posljedice trenutne zaraze. Kada je riječ o razvoju, tačnije zastoju privrede Republike Srpske, Vlada je propisale određene mjere za koje smatra da će ublažiti trenutnu ekonomsku krizu izazvanu otpuštanjem radnika. Iako je strogo podvučeno da nijedan radnik ne bi trebao dobiti otkaz i da oni poslodavci koji budu otpuštali radnike neće moći računati na pomoć Vlade Republike Srpske, prema raspoloživim podacima trenutni broj radnika koji su ostali bez posla je oko 800. Neke djelatnosti poput ugostiteljstva i turizma više su od drugih na udaru i biće potreban izvjestan period i određena finansijska sredstva da se postigne stabilnost u poslovanju ovih djelatnosti. (Doduše o pravednoj preraspodjeli sredstava Vlade namjenjenih privrednicima već se govori, a građani, ali i neki privrednici izražavaju bojazan da će preduzeća bliska vlasti opet najviše u ovoj krizi profitirati.)

    Naime, neke od mjera Vlade RS za pomoć privredi odnose se na: odlaganje podnošenja poreskih prijava, odgađanje plaćanja poreza na nepokretnosti, moratorijum na plaćanje kredita ako privrednik ima rješenje o reprogramu. Rok za plaćanje poreza na dobit je pomjeren sa 31. marta na 30. juni, a obveznici u dogovoru sa Poreskom upravom mogu dobiti dodatne olakšice. Sve osobe koje ostanu bez posla imaće novčanu naknadu, u zavisnosti od plate koje su primali, od 416 KM do 800 KM. Osim toga, novčanu pomoć dobili su i zdravstveni radnici Republike Srpske, iako ono što oni rade, spašavaju živote i stoje na braniku odbrane od virusa, teško je i platiti. Određenim iznosom nagrađeni su i pripadnici MUP-a Republike Srpske, Civilne zaštite, komunalni policajci…

Sve su to mjere kojima će Vlada Republike Srpske da se bori protiv pogubnog uticaja virusa korona na privredu.

   Međutim, postavlja se pitanje šta je sa onim ljudima koji imaju status nezaposlenih lica i prije pojave virusa? Sa onim koji su godinama na evidenciji Zavoda za zapošljavanje? Kako će oni, od kojih finansijskih sredstava da prežive koronu? Oni ne mogu da računaju na pomoć države ni nakon korone, što je sramno imajući u vidu da se među njima nalazi i veliki broj ljudi koji su godinama nezaposleni. To su ljudi koji se nalaze u nekom sistemskom vakuumu, nemaju dovoljno godina radnog staža za penziju, a ni dovoljan broj godina za starosnu penziju, šta je sa njima? Umjesto nekog zakonskog rješenja njihovog statusa država je odlučila da ove ljude “skine” sa svoje grbače i sa evidencije Zavoda za zapošljavanje koji odavno ne obavlja svoju osnovnu funkciju, zapošljavanje ljudi. Apsurdno je i to da su korisnici Zavoda potpisivali izjave kojom se obavezuju da će SAMI aktivno tražiti zaposlenje. Pa da su ga sami mogli naći ne bi bili na evidenciji Zavoda koji godinama pokušava da opravda svrhu svoga postojanja. Šta je sa velikim brojem mladih i visokoobrazovanih ljudi koji se nalaze na evidenciji Zavoda? Prema neki novim pravilima Zavoda lice koje dva puta odbije ponuđeni posao, takođe se briše sa evidencije, a zanimljivo bi bilo pogledati statistiku koja se odnosi na broj ljudi sa visokom stručnom spremom koji su dobili poziv za zaposlenje. To je čini se endemska vrsta. Mnogi od njih su kao volonteri učestvovali i dalje daju svoj doprinos sprječavanju širenja virusa. Možemo li obezbjediti barem jednu prosječnu platu za ove osobe da lakše prebrode krizu i ovu tešku situaciju koja nas je sve, manje ili više pogodila?

Izgubiti posao veliki je šok za svakog pojedinca, sve mjere ublažavanja posljedica ekonomskih, psiholoških i drugih su dobrodošle, ali pomislimo i na one koji se sa ovim šokom suočavaju svakodnevno, a ne samo u vrijeme pandemije virusa korona. 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *