Kadrovi DNS-a preplavili Civilnu zaštitu : Dejan Šešelj načelnik inspekcijskog odjeljenja
U proteklih godinu dana najbolji kandidati na konkursima koje je raspisala Republička uprava civilne zaštite bili su najvećim dijelom odbornici, članovi i simpatizeri DNS-a, pokazuju podaci Agencije za državnu upravu Republike Srpske (ADU RS). U skorije vrijeme zaposlena su i dva portira, jedno od njih je žena. Na listi je i Dejan Šešelj, o čijem zaposlenju sama uprava nije htjela dostaviti podatke našim novinarima. Ogroman broj građana smatra da je sistem stranačkog zapošljavanja u suštini normalan i da tako treba da bude, upozoravaju analitičari.
Piše: Sanja Vasković
Foto: SPIN Info
Rezultati objavljenih konkursa na stranici Republičke uprave civilne zaštite pokazuju da je zapošljavanje u ovoj upravi intenzivirano polovinom 2025. godine.
Teško bi bilo pobrojati sve konkurse, kako javne, interne, tako i za pripravnike gdje smo detaljnom analizom imena u velikom dijelu prepoznali lokalne aktiviste i članove DNS-a iz Istočnog Sarajeva.
Pomenućemo samo neke od njih.
Odbornik DNS-a u Skupštini Opštine Istočno Novo Sarajevo Dejan Šešelj na javnom konkursu objavljenom u oktobru prošle godine bio je prvi na listi sa 48 bodova od mogućih 50 kao kandidat za načelnika Odjeljenja za poslove upravnog i inspekcijskog nadzora.
Podatke o tome da li je zaposlen u ovoj upravi i na kojoj poziciji tražili smo više od mjesec dana pisanim, ali i usmenim komunikacijama sa nadležnim u Civilnoj zaštiti.
No, podatke nisu htjeli dostaviti.
Foto: Opština Višegrad
Isti dan Saša Ilić bio je najuspješniji za radno mjesto inspektora zaštite i spasavanja u Banjoj Luci.
Iz sokolačkog DNS-a u Odjeljenje za osmatranje, obavještavanje i upozoravanje stigao je Bojan Koprivica, nekadašnji kandidat SNSD-a za načelnika Opštine Sokolac.
No, još jedan “preletač” sa Sokoca, ali iz suprotnog tabora stigao je u RUCZ.
Ognjen Vojnović imenovan je na radno mjesto vođa Tima za mjere zaštite od požara u Istočnom Sarajevu.
Riječ je o bivšem odborniku SDS-a koji je u oktobru 2025. napustio ovu stranku da bi u januaru iduće godine bio nagrađen pomenutim radnim mjestom.
Zanimljivo je da Tim za mjere zaštite od požara, kojim je počeo rukovoditi Vojnović, u to vrijeme nije imao nijednog zaposlenog, otkrio je portal Capital.
Foto: DNS
Još jedan DNS-ov odbornik bio je uspješan kandidat na konkursu.
Nemanja Lalović iz Istočnog Novog Sarajeva je sa 38 bodova od mogućih 50 bio jedini kandidat za radno mjesto višeg stručnog saradnika za projekte i međunarodnu saradnju.
Da li trenutno radi u Civilnoj zaštiti Lalović nam nije rekao. Doduše, nije ni demantovao naše navode.
Slično je i sa Bojanom Mališem sa Pala koji je za SPIN Info rekao da je konkurs poništen zbog proceduralne greške te da nije zaposlen u RUCZ.
Mališ je svojevremeno bio najbolji kandidat na poziciji rukovodioca Jedinice za internu reviziju.
Podsjećamo da je među pripravnicima bilo mjesta i za članicu DNS-a Željanu Nešković koja je u julu izabrana kao najbolji kandidat.
Zanimljivo je da je ista u periodu od marta do novembra te iste, odnosno prošle godine DNS-u donirala 4.650 KM, o čemu je naš portal pisao.
U kratkom vremenskom razmaku u ovoj upravi zaposlena su dva portira.
Jedan u novembru, a drugi u decembru 2025. godine.
Jedan portir je žena.
Ono što smo primijetili čitajući uslove konkursa jeste da je za mnoga radna mjesta u posebnim uslovima navedena visoka škola za uslužni biznis, sa smjerovima koji odgovaraju onim na privatnoj visokoškolskoj ustanovi sa Sokoca.
Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite i v.d. zamjenika su kadrovi DNS-a, odnosno Boris Trninić i Nenad Nešić.
Centar moći se iz institucija preselio u političke partije
O fenomenu stranačkog zapošljavanja odavno se govori, mnogim mladim ljudima je jasno da je partijska knjižica put za zaposlenje, a ne znanje i stručnost.
Sve ovo potrkepljuje i veliki broj diploma privatnih fakulteta oko kojih se posebno digao alarm u javnosti nakon otkrića novinara o funkcionisanju i kupovini diploma pojedinih privatnih fakulteta u BiH.
Zašto je stranačko zapošljavanje postalo normalno, pitali smo političkog analitičara Velizara Antića.
“ Partokratija nije nama došla preko noći, već je to bio proces koji je godinama trajao i koji još uvek traje gde smo mi kao kuvana žaba na njega pristali i pomirili se sa njim. Tako da ogroman broj građana smatra da je ovaj sistem u suštini normalan i da tako i treba da bude. A radi se o tome da je ovo devijacija i da pravi demokratski sistem nije ovo što mi imamo. U normalnom demokratskom sistemu i društvu političke partije su jako bitan segment tog društva, ali su nezavisne institucije iznad njih, što kod nas nije slučaj”, kaže za SPIN Info Antić.
Velizar Antić
Dodaje da se centar moći iz institucija preselio u političke partije koje su u potpunosti zarobile društvo i na određeni način postale njegovi gospodari.
“ Političke partije kod nas su kao neki paraziti koji koriste sistem da bi one opstajale na vlasti. Naime, kada neka partija dođe u vlast ona ima određeni deo ‘kolača’ koji maksimalno koristi kako bi jačala stranačku infrastrukturu. Tako smo dobili sistem da ukoliko je neki direktor nekog javnog preduzeća iz određene političke partije to oni posmatraju kao stranački plen i u to preduzeće mogu da se zaposle samo članovi te političke partije”, pojašnjava Antić.
Od svega ovoga najveću štetu imaju sami građani koji nisu članovi partija na vlasti, jer su im mnoga vrata u javnom sektoru zatvorena.
Štetu trpi i čitav sistem, jer prostor za posao i napredovanje imaju podobni sa manje kvalifikacija i samim tim i sistem je slabiji sporije napreduje, zaključuje Antić.
