Hoće li “Pretis” umjesto od “Binasa” kupovati upaljače za granate od srbijanskog “Krušika”?
Za proizvode „Binasa“ zainteresirani su inozemni kupci iz Malezije, Izraela, Saudijske Arabije, Pakistana, Indije… Mnogi od njih dolazili su posljednjih mjeseci u Bugojno, ali saradnja nije dogovorena iako je razgovarano o potencijalnim višemilionskim ugovorima
Bugojanska fabrika namjenske industrije „Binas“ grca u problemima, pogoni ne rade, a firma ima ugovoren posao od 20 miliona KM koji se zbog obustave rada ne može realizirati, saznaje Fokus.ba iz upućenih izvora u Vladi FBiH. O tome svjedoči i dokumentacija koja je u posjedu Fokusa, a iz koje je vidljivo da je za realizaciju ugovora vogošćanskog „Pretisa“ sa Saudijskom Arabijom za isporuku 150.000 granata „Binas“ trebao proizvesti upaljače za te granate u vrijednosti oko 20 miliona KM. Ugovor je sklopljen početkom prošle godine, a njegova realizacija trebala je biti okončana na kraju 2022. godine.
ZA „KRUŠIK“ GOTOVINA, ZA „BINAS“ ODGOĐENO PLAĆANJE
No, nakon što je „Binas“ proizveo isporuku za prvi lot ugovora od 10.000 upaljača, zbog obustave proizvodnje daljnja isporuka je stala. Ovo je samo jedan od primjera i dokaza da bi ova firma mogla raditi, da posla ima, ali da je očigledno nečiji cilj da se stvaraju daljnji gubici koji se već mjere desetinama miliona maraka i koji, kako vrijeme odmiče, postaju sve veći i bit će ih sve teže dostići.
S obzirom na to da je “Binas” trebao “Pretisu” isporučiti još 140.000 upaljača, ukoliko proizvodnja u bugojanskoj firmi ne bude pokrenuta, od toga će hajrovati firma „Krušik“ iz Kragujevca u Srbiji, jer će, ukoliko „Pretis“ bude htio ispoštovati ugovor sa Saudijskom Arabijom, morati upaljače uvesti iz Srbije.
Prema tvrdnjama naših sagovornika, „Pretis“ je i ranije kupovao upaljače iz Srbije i to kad je bio u mogućnosti platiti tu isporuku odmah. Kada u „Pretisu“ nemaju novca za kupovinu u gotovini, naši sagovornici tvrde, onda su na odgodu plaćanja i po godinu-dvije upaljače uzimali iz „Binasa“.
Tako je na neki način „Binas“ faktički kreditirao „Pretis“, a Vlada FBiH kao većinski vlasnik obje ove firme, prema jednoj je bila prava majka, a prema drugoj maćeha.
Jer, da nije tako, onda bi se prema obje ove firme koje su podjednako značajne Vlada FBiH odnosila prije svega kao dobar domaćin i vlasnik i kroz adekvatan nadzor i upravljanje brinula bi prvenstveno o javnom interesu i dobrobiti koje dobro poslovanje ovih firmi nosi sa sobom.
Osim navedenog ugovorenog posla, za proizvode „Binasa“ zainteresirani su inozemni kupci iz Malezije, Izraela, Saudijske Arabije, Pakistana, Indije… Mnogi od njih su dolazili posljednjih mjeseci u Bugojno, neki su se odlučili za probne narudžbe manjih količina proizvoda, prije nego što se sklope višemilionski poslovi. Međutim, svi su oni pod velikim upitnikom, jer se u „Binasu“ igraju igre o kojima nadležni ne žele govoriti, a tek rijetki od upućenih u dešavanja u ovoj firmi i oko nje smiju govoriti o ovoj temi, ali pod uvjetom da ostanu anonimni.
Nedavno je u Vladi FBiH, kao većinskom vlasniku „Binasa“, trebao biti potpisan ugovor vrijedan nekoliko miliona maraka za kupovinu „Binasovih“ proizvoda s kupcem iz Slovačke i Vlada FBiH trebala je dati određene garancije „Binasu“, ali do potpisivanja ugovora nije došlo.
Naši izvori kažu da je sve izvjesniji scenarij da se ova nekada respektabilna kompanija dovede u potpunosti do „prosjačkog štapa“ i da poput „Vitezita“, Fabrike duhana Sarajevo ili drugih giganata koji su zapošljavali na hiljade radnika „skonča“ u privatnim rukama za male pare.
Vlada FBiH i ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić znaju da se na proizvodnju u „Binasu“ oslanjaju i neke druge kompanije namjenske industrije u FBiH, jer je „Binas“ jedini proizvođač upaljača za granate čije su usluge koristile druge firme za kompletiranje svog izvoznog proizvodnog asortimana.
U pokušaju da rasvijetlimo sva dešavanja u vezi s „Binasom“, uputili smo upit „Pretisu“ o tome kako će se na njihove poslovne, prije svega izvozne ugovore, odraziti obustava proizvodnje u bugojanskoj firmi, kao i da li će upaljače za granate umjesto da ih kupe od naše firme, kupovati od srbijanskog „Krušika“.
Premda su iz „Pretisa“ odgovorili na Fokusov upit, u njemu nije sadržan odgovor niti na jedno naše pitanje, a u vogošćanskoj firmi to pravdaju obavezom čuvanja tajnosti podataka.
– Svi podaci u vezi s proizvodnim ugovorima, načinom i količinom isporuke definirani su kao tajni podaci, u skladu sa Zakonom o prozvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme u FBiH. Sve u vezi s proizvodnim ugovorima društva kontrolira većinski vlasnik, te jedino on može određene podatke staviti u promet. Navedeno ističemo zbog toga što, kao društvu koje se bavi proizvodnjom i prometom oružja i municije, čiji su rad i proizvodnja regulirani zakonskim i internim akima, nismo u mogućnosti odgovoriti na Vaš upit i dostaviti informacije u vezi s radom društva, jer bismo time počinili prekršaj odnosno učinili dostupnim tajne podatke neovlaštenim osobama, u skladu s članom 19. Zakona o prozvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme u FBiH – naveli su, između ostalog, iz „Pretisa“ za Fokus.
DŽINDIĆ ŠUTI, MANĐUKA PESIMISTA, ALI OSTAJE U FOTELJI
Pitali smo ministra Nermina Džindića zašto se šuti o tome da „Binas“ ima već ugovoreni posao s „Pretisom“ vrijedan 20 miliona KM i šta je on konkretno učinio na rješavanju problema u ovoj firmi, ali odgovor nismo dobili. Nakon našeg upita Džindić je imao sastanak sa sindikalistima više firmi namjenske industrije u Goraždu. Tada je čak najavio pokretanje proizvodnje u „Binasu“, ali od tada je prošlo više od mjesec dana, a pomaka u rješavanju problema bugojanske firme nema.
S druge strane, pitali smo i aktuelnog direktora „Binasa“ Abaza Manđuku šta je on uradio na rješavanju problema u „Binasu“ otkako je imenovan na poziciju direktora, koji su glavni razlozi zbog kojih „Binas“ ne radi, koliki su gubici u toj firmi, kao i koliko je on ugovora za proizvodnju i izvoz zatekao dolaskom u „Binas“ te koliko ih je realizirano. I Manđuku smo pitali za uključenost „Binasa“ u ugovor koji „Pretis“ ima sa Saudijskom Arabijom.
Manđuka je u odgovoru Fokusu konstatirao ono što svi znamo, a to je da se „Binas Bugojno nalazi u izuzetno teškoj situaciji”.
– Nesavjesno poslovanje u zadnjih 15 godina od uprava društva, kao odnosa vlasnika imovine i stavljanje problema pod tepih došlo je na naplatu. Učestale obustave rada, neposluh i tužbe uposlenika usložnjava stanje u društvu.
Društvo je poslovalo s gubicima u prethodnom periodu. U prethodne dvije godine nije bilo proizvodnje, tako da su se povećavale obaveze društva. Gubitak kupaca i tržišta otežava povratak u normalno stanje – naveo je Manđuka.
Bez konkretnih odgovora na naša konkretna pitanja Manđuka je naveo i da je njega Vlada FBiH imenovala na poziciju direktora u oktobru prošle godine, da je on na tu poziciju zbog, kako je naveo, “proceduralnih grešaka” došao 1. decembra 2021, a, kako je istakao, ponovo “zbog proceduralnih propusta” tek je 9. maja ove godine registriran kao ovlašteno lice u Opštinskom sudu u Travniku.
– Nelikvidnost društva predstavlja poteškoće u poslovanju. Pokušavamo se vratiti na tržište. Vlada Federacije donijela je Odluku o konsolidaciji društva da bi ono lakše poslovalo. Sve to nije dovoljno da se saniraju prethodno urađeni propusti.
Teško je dati odgovore na Vaša pitanja u nekoliko rečenica. Pozivam Vas da posjetite „Binas“ i napravite realnu priču i sliku o veoma teškom stanju – naveo je Manđuka u odgovoru na Fokusov upit.
Iako Manđuka ima relativno kratak staž na direktorskoj poziciji u „Binasu“ i sudeći po njegovim odgovorima, pesimističan je u pogledu oporavka firme, ipak se drži direktorske fotelje i ne odriče se privilegija koje ona nosi sa sobom.
Naš izvor iz Vlade FBiH kaže da u resornom ministarstvu znaju da je Manđuka zatekao loše stanje u firmi, ali isto tako zatekao je vrijedan ugovor s Egiptom, koji još nije realiziran.
– U međuvremenu „Pretis“ je „Binasu“ isplatio dug od 3,5 miliona KM, a Manđuka je dio tog novca potrošio za plate radnika, a dio za materijal potreban za proizvodnju kako bi ugovor s Egiptom bio realiziran. Nešto materijala je stiglo, većina nije, tako da i dan danas roba za Egipat nije otišla. Manđuka je u „Binasu“ oko sedam mjeseci i firma je za to vrijeme već tri miliona maraka u minusu. Do kraja godine, ako ovako ostane, taj iznos će biti uduplan. Da Vlada FBiH želi, ovaj problem bi riješila što prije – kaže naš izvor.
Bakir Morić, predsjednik Sindikalne podružnice „Binas“, za Fokus kaže da ne može komentirati ništa u vezi s ugovorenim poslovima „Binasa“, no kaže da radnici dolaze na posao, ali nemaju šta raditi.
– Ni mi ne znamo zbog čega ne radimo. Mi dolazimo na posao, ali nemamo šta da radimo, tako da nije do nas. I dalje ostajemo pri tvrdnjama da menadžment koji imenuje Vlada FBiH treba preuzeti odgovornost i konačno početi raditi svoj posao. Mi nismo nikakva prepreka, mi dolazimo na posao, ali nema nam ko reći šta da radimo – kaže Morić, dodavši da su radnici rekli šta su imali i direktoru Manđuki i ministru Džindiću.
OČEVI, SINOVI I OSTALA FAMILIJA ZVANIČNIKA SDA VOLE NAMJENSKE PROIZVODE
U zadnje tri godine u „Binasu“ su se promijenila čak četiri direktora. Evidentno je da Vlada FBiH postavlja na poziciju direktora u ovoj strateškoj firmi podobne, a ne sposobne kadrove, od kojih nijedan nije odgovarao za to što je nekadašnjeg giganta doveo do propasti.
Stoga, sve su opravdanije sumnje da je cilj da se ova firma obezvrijedi kako bi je kupio neko od privatnika iz oblasti namjenske industrije čime bi prevashodno ostvario korist dobijanjem dozvole za proizvodnju eksploziva koju ima „Binas“.
Jer, da je drugačije, Vlada FBiH vršila bi proteklih godina bolji nadzor u ovoj kompaniji i našla bi načina ne samo za njen spas nego za ulaganje u ovu firmu namjenske industrije jer je općepoznato da je ta industrija među rijetkim rastućim granama u svijetu, izvozno je orijentirana i, prema ocjenama stručnjaka, na svaku uloženu marku u tu industriju vraća se dvostruka dobit.
U FBiH ima 12 privatnih kompanija koje se bave namjenskom proizvodnjom, ali niko od njih nema dozvolu za rad s eksplozivom poput one koju ima „Binas“. Čak je sin jednog od bivših direktora „Binasa“ Adema Huskića, u vrijeme dok mu je otac bio na čelu „Binasa“, otvorio firmu koja se bavila poslovima namjenske industrije, zbog čega se Adem Huskić našao u sukobu interesa pa je smijenjen. Sve ovo se dešavalo u mandatu ove vlade Fadila Novalića i još je jedan dokaz kako se Vlada odnosila prema ovakvim pojavama u firmi čiji je ona većinski vlasnik.
Naši izvori kažu i da brat Melike Mahmutbegović, potpredsjednice FBiH, ima firmu namjenske industrije u Bugojnu i da je to jedan od razloga zašto se Mahmutbegović ne uključuje u rješavanje problema „Binasa“, jer joj je, prema njihovim tvrdnjama, važnije da dobro posluje firma njenog brata, nego “konkurencija”.
Vlada FBiH voli se pohvaliti da je u posljednje vrijeme u „Binas“ uložila 16 miliona KM.
Međutim, radnici su više puta ukazivali na to da je u proizvodnju uloženo tek oko 400.000 KM, a da je preostali novac otišao na isplatu dugovanja prema radnicima, koji čekaju isplatu još šest plata. Trenutno u „Binasu“ ima 230 radnika, ali od septembra prošle godine ovu firmu napustilo je njih 125. Među radnicima koji su otišli veliki je broj inženjera, njih čak oko 20.
Nedavno je direktor „Binasa“ raspisao konkurs za prijem 12 radnika na određeno vrijeme, a oglasom traži pet inženjera, dvojicu ekonomista i pet radnika za održavanje kruga fabrike.
Sve su ovo detalji koji ilustriraju stvarno stanje u „Binasu“ i ignorantski odnos Vlade FBiH koji je i doveo ovu kompaniju u sadašnje, teško stanje, jer se Vlada ne brine o svom vlasništu. No, kako uoči općih izbora raste pritisak radnika koji najavljuju i mogućnost generalnog štrajka, ne bi začudilo da Vlada FBiH iznenada pokaže “interes i brigu” za ovu firmu.
Taj scenario radnici su već vidjeli četiri dana uoči lokalnih izbora 2020. godine kada su Fadil Novalić, premijer FBiH, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, i Melika Mahmutbegović, potpredsjednica FBiH, u „Binasu“ prisustvovali prezentaciji nove granate i hvalili se uspjesima te firme.
Tada je Novalić najavio nove planove i rast ove industrije. No, brzo se pokazalo da je to bila još jedna od uobičajenih predizbornih “šarenih laža” naših političara, jer umjesto daljnjeg rasta, više za državu strateški važnih firmi namjenske industrije u proteklih godinu i po dana suočeno je s brojnim problemima.
IZVOR: FOKUS.BA/S. DEGIRMENDŽIĆ