Korupcija upravlja fakultetima: Studenti ne podnose prijave zbog straha ili nepovjerenja

Iako studenti navode da je veliki problem dobijanje ocjene na osnovu rodbinskih ili prijateljskih veza, ali i da se ocjene plaćaju, takve slučajeve ipak ne prijavljuju

Gotovo svaki drugi student u Bosni i Hercegovini vjeruje da je korupcija prisutna na fakultetima, ali i drži da su to izolirani slučajevi u kojima sudjeluje relativno mali broj ljudi. Svaki četvrti ispitanik je mišljenja da je u koruptivne radnje uključena većina zaposlenika. Rezultati su ovo istraživanja koje je tokom juna i jula provedeno među 600 studenata na univerzitetima u Sarajevu i Istočnom Sarajevu.

– Ovime smo započeli provođenje projekta Mladi protiv korupcije – nemoj biti najslabija karika. Porazno je što veliki broj mladih ljudi smatra kako zaista postoji korupcija na njihovim fakultetima, govori nam Alma Fejzić, pravnik i projekt-koordinator NO Centar za razvoj omladinskog aktivizma.
Prema istraživanju, percepcija ispitanih studenata je da je korupcija na Univerzitetu u Sarajevu najviše prisutna na Farmaceutskom, Medicinskom i Pravnom fakultetu, dok ispitanici iz Istočnog Sarajeva smatraju da su to Filozofski i Ekonomski fakultet.

– Ono što mladi ljudi navode jeste da je na Univerzitetu u Sarajevu veliki problem dobivanje ocjene na osnovu rodbinskih ili prijateljskih veza, dok u Istočnom Sarajevu smatraju isto, ali na osnovu davanja novca ili drugog oblika dara, pojašnjava Fejzić.
Faruk Dević, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, pod korupcijom u obrazovanju podrazumijeva veoma širok spektar koruptivnih aktivnosti.

Počev od situacija u prošlosti, gdje su pozicije asistenata bile rezervisane za krvne srodnike pojedinih dekana ili uticajnih profesora, do situacija gdje pojedinci uslovljavaju studente da kupuju njihove knjige, čija je cijena nerijetko nekoliko stotina KM, a ako ne kupe, ne mogu polagati ispit, govori Dević.

ŽALBE BEZ EPILOGA

U istraživanju se navodi da je kupovina knjiga kao uslov za izlazak na ispit pojava koju ispitani studenti uočavaju kao najzastupljeniji oblik korupcije, a ispitanici s Univerziteta u Sarajevu smatraju da je ta kupovina podjednako zastupljena pri obezbjeđivanju izlaska na ispit i za dobijanje potpisa, dok je studenti s Univerziteta u Istočnom Sarajevu više uočavaju kod izlaska na ispit.
Arzija Pašalić, dekanesa Fakulteta zdravstvenih studija, kazala nam je kako su dosad na tom fakultetu imali samo dvije prijave studenata koje su se odnosile na uslovljavanje kupovinom knjige.

Žalosna je činjenica da više od 80 odsto mladih ne prijavljuje korupciju jer misle da se takva djela neće sankcionisati i da se apsolutno ništa neće promijeniti, govori Fejzić i dodaje da, s druge strane, postoje studenti koji vjeruju da se može smanjiti stepen korupcije na njihovim fakultetima.
Istraživanje pokazuje da, osim dva posto studenata koji su spremni prijaviti korupciju, ostali to ne rade iz straha od odmazde (oko 60%), stoga što misle da ništa neće biti poduzeto (oko 54%) ili zato što vjeruju da odgovorne osobe, u konačnici, neće biti sankcionirane (41%).

– Zbog slučajeva retribucije po prijavljivanju korupcije, studenti se libe da nadležnim organima prijavljuju koruptivne aktivnosti, te u tim slučajevima SPUS djeluje prema organima Univerziteta i kantonalnim inspekcijskim organima, kaže Dević i dodaje da su brojne afere sa sudskim epilogom dokazale da je u obrazovnom sistemu široko rasprostranjena korupcija.

Naglašava i da se na iskorjenjivanju korupcije na fakultetima radi veoma malo, skoro nikako.
– Postoje studenti koji su prijavili korupciju, a nisu dobili zadovoljavajući epilog. Mi ćemo u budućnosti snimati kratke filmove o studentskim pričama koje se odnose na korupciju, govori Fejzić napominjući da postoje studenti čije su žalbe na korupciju, ipak, urodile plodom.

PODGRIJAVANJE PRIČE

– Naši studenti mogu prijaviti sve što smatraju nezakonitim, pa i uslovljavanje kupovinom knjige koje je zakonom zabranjeno. Na Fakultetu zdravstvenih studija imamo odličnu komunikaciju, a korupciju studenti mogu prijaviti i anonimno, tako da nema razloga da to ne urade, pojašnjava Pašalić napominjući i da na njena vrata mogu pokucati u svako doba.
Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, ističe da za vrijeme mandata nije imao zvaničnu prijavu korupcije na fakultetima.

– Posljednji slučaj bio je 2017. godine, a bio je ozbiljna povreda pedagoških pravila ponašanja. Taj je slučaj procesuiran i dobio je epilog na sudu, podsjeća Škrijelj napominjući da Univerzitet u Sarajevu ima akcioni plan integriteta, koji je odobrio Ured za suzbijanje korupcije u Kantonu Sarajevo, te da se prema tom planu procesuiraju sve prijave.

– Studenti govore nezvanično, a zvanične prijave izostaju. Imaju svoje predstavnike u senatu, studenta prorektora, predstavnike u odboru Univerziteta, prema tome, imaju sve zakonom zagarantovane mehanizme koje mogu da aktiviraju u obračunu sa korupcijom, govori Škrijelj smatrajući da studenti stalno podgrijavaju istu priču, a ne prijavljuju zvanično.

Nezvanično sam i ja čuo kako profesori ucjenjuju studente, dolazilo je to do mene kao rektora, ali ne može se postupati na temelju rekla-kazala informacija, ističe Škrijelj napominjući kako reakcija ne bi izostala ako bi studenti podnijeli prijave.

Više od trećine ispitanih ne zna na koji način i kome da prijavi korupciju, prema CROA istraživanju, a studenti smatraju da je korupcija najraširenija među dekanima, pa među službenicima, redovnim profesorima i docentima, dok su u trećoj grupi gostujući profesori i asistenti.

Saznanja o koruptivnim radnjama studenti najčešće dobiju iz druge ruke tako što čuju od nekog da su morali poduzeti neku koruptivnu radnju. Ohrabrujuće je da većina istraživanjem obuhvaćenih studenata ističe da studenti trebaju biti uključeni u komisiju koja procesuira prijave korupcije na fakultetima, što bi sigurno doprinijelo većem prepoznavanju i prijavljivanju koruptivnih radnji te da oni koji vide prisustvo korupcije na svojim fakultetima smatraju da se ona može potpuno, značajno ili barem donekle smanjiti i da su za to, u principu, spremni i da se lično angažuju, stoji u istraživanju.

IZVOR: OSLOBOĐENJE/Dženisa Zukančić