Narativom da su “svi političari isti” širi se apatija među mladima u Istočnom Sarajevu pred izbore

FOTO: Grad Istočno Sarajevo

Mladi, iako u manjem procentu, i dalje izlaze i glasaju zbog obećanog posla, ko ponudi više i slično…

 

Kada su u pitanju izbori na prostoru cijele BIH, pa tako i Istočnog Sarajeva godinama unazad većinu glasača predstavljaju starija lica. Prema statističkim podacima iz 2020. godine tokom lokalnih izbora u BiH, glasači mlađi od 30 godina brojali su svega 16,52% od ukupne izlaznosti.

 

Piše: Valentina Galović

 

Slobodno je za reći da su mladi i više nego pasivni kada je u pitanju glasanje na izborima. 

 

Pokušali smo pronaći pronaći adekvatno objašnjenje u razgovoru sa mladima sa područja Istočnog Sarajeva koji je ipak univerzitetski grad gdje je smješten veći broj mladih ljudi.

 

Za naš portal govorili su mladi starosne dobi od 18 do 30 godina i objašnjenja su različita. Neki od njih  ne izlaze na izbore jer su sigurni da njihov glas neće ništa promijeniti, neki su sigurni da se ništa i ne može promijeniti, jer kako kažu, za koga god glasali isto je, bolje uslove niko ne nudi.

 

Tu je i određeni dio mladih koji tvrde da politika kao takva uopšte  nije dio njihovog interesovanja i da čak ne znaju koja lica se kandiduju na izborima, a kamoli nešto više od toga.

 

„Na izbore uglavnom izlazim jer izlazi cijela moja porodica, tako da obično zaokružimo brojeve koje mi oni kažu“, rekao je za Spin info jedan od mladih sa kojim smo razgovarali.

 

Da se glasovi na izborima kupuju već je opštepoznato

 

Prilikom razgovora sa mladima najčešće se provlačila rečenica „Ko mi više plati za njega glasam“.

 

Glasovi se ne kupuju samo na takav način. Često su to i obećani poslovi. S obzirom da se zapošljavanje na velikom broju pozicija obavlja stranački, mladi izlaze na izbore da bi sebi obezbijedili radno mjesto, ili nekom drugom članu porodice.

 

„Izašla sam na izbore jednom kada je sestri bilo obećano radno mjesto. Svi u porodici smo glasali. Nakon što su izbori prošli po njihovom planu, sestra jeste dobila to radno mjesto, ali na kratko, nekih par mjeseci“, rekla je jedna djevojka za Spin info.

 

Antić: Narativom ” svi su isti” širi se apatija među mladim ljudima

 

Zašto su mladi pasivni i na koji način ih animirati da izlaze na izbore i da se aktivnije uključe u društvene procese pitali smo političkog analitičara Velizara Antića.

 

 „Mladi su pasivni iz nekoliko razloga. Prije svega jer ih konstantno ubjeđuju da ne mogu ništa da promijene. Jednostavno, taj narativ se širi svakodnevno i njemu je sličan narativ da su ‘svi isti’. Ovakvim narativima se širi apatija i nezainteresovanost kako mladih tako i starijih da uopšte učestvuju na izborima“, kaže Antić.

 

Velizar Antić, foto: Moja Hercegovina

 

Ponudu političkih partija Antić izdvaja kao problem i mogući razlog za pasivnost mladih.

 

 „Mada se nama čini da imamo mnogo partija u Republici Srpskoj na političkoj sceni, nisam baš siguran da u svim tim partijama mladi prepoznaju i svoju idealnu opciju, odnosno opciju kojoj bi poklonili svoje povjerenje. Ovo se odnosi kako na same programe i ideje koje partije nude a takođe tu je i problem samih osoba koja vode te partije“

 

Slično misle i mladi.

 

„ Ja bih izašao na izbore kada bih imao za koga da glasam. Pogledajte nam samo političke partije, sve su propast. Ako već moram da biram manje zlo, odlučujem da ne biram ništa“ rekao nam je jedan od sagovornika.

 

Kao još jedan problem Antić navodi to da živimo u partokratskom društvu gde su partije na vlasti potpuno zagospodarile svim porama društva i da one taj svoj položaj koriste kako bi jačale svoju poziciju u društvu. 

 

Tako imamo poplavu partijskog zapošljavanja i toga da ukoliko nemate partijsku knjižicu neke od partija na vlasti vi nemate šansu da dođete do zaposlenja“.

 

 Sa druge strane, kako kaže Antić, postoje partije opozicije koje nemaju mogućnost da na taj način šire svoje članstvo, a mladi ne žele da se angažuju i da čekaju da te partije dođu na vlast kako bi im oni ponudili posao pa biraju ili da se učlane u vladajuće partije ili da uopšte ne ulaze u politiku. 

 

Procenat izlaznosti mladih na izbore stagnira 

 

Podaci dubinskih istraživanja ovog tipa ne postoje, međutim ne postoje ni drastične razlike po pitanju izlaznosti mladih na izbore u proteklih nekoliko godina.

 

„Mladi moraju sami da uvide sve prednosti demokratije i snage kojom raspolažu građani“ poručuje Antić. Dodaje i to da mora prije svega doći do promjene svijesti i podizanja političke kulture na viši nivo kako bi građani shvatili da zaista imaju snagu da utiču na procese u društvu u kome žive.

 

Potrebno je da mladi što prije postanu svjesni da će oni kojima ne odgovara bilo kakva promena u društvu širiti narativ da promjene nisu moguće i da veće učešće kako mladih tako i starijih ništa ne može da promijeni u društvu. A za sve to vrijeme ti isti koji šire taj narativ se nalaze na vlasti i koriste sve prednosti takvog položaja. 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *