Novi podaci iz VSTS-a: Šta posjeduju i koliko duguju sudije i tužioci iz Istočnog Sarajeva?

Iako je rok za dostavljanje podataka o imovini nosilaca pravosudnih funkcija istekao još krajem prošlog ljeta, baza Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTV) i dalje nije u potpunosti dostupna javnosti na uvid. Među najnovijim objavljenim izvještajima za 2024. godinu našli su se kartoni troje pravosudnih funkcionera iz Istočnog Sarajeva: sudija Osnovnog suda u Sokocu Jelene Cerović-Bojović i Borisa Đerića, te tužiteljke Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu Jasmine Habul.

Piše: Mladen Lakić

Kada se podaci iz njihovih kartona uporede, dobija se slika tri potpuno različita finansijska profila iz iste pravosudne zajednice: od znatnih kreditnih obaveza i ulaganja u vozni park, do finansijske stabilnosti bez ikakvih dugovanja, sa desetinama hiljada maraka ušteđevine na bankovnom računu.

Plate stabilne, a imovina od Rogatice do Novog Sada

Troje pravosudnih funkcionera ostvaruju stabilne godišnje prihode.

Najveću ličnu platu među njima ima sokolački sudija Boris Đerić, koji je u 2024. godini zaradio neto 54.178 KM, dok je njegova supruga u kućni budžet unijela dodatnih 29.710 KM. 

Koleginica iz istog suda Jelena Cerović-Bojović prijavila je godišnju platu od 52.773 KM, uz prihode supruga od 19.189 KM, dok je tužiteljka Jasmina Habul zaradila 47.099 KM, uz prijavljen honorar od 200 KM na stručnom skupu u organizaciji banjalučkih „Udruženih žena“.

Razlike u onome što posjeduju od imovine su znatno su uočljivije.

Sudija Cerović-Bojović u svom stopostotnom vlasništvu čuva naslijeđeno porodično imanje u opštini Rogatica odnosno kuću i zgradu sa okućnicom od 435 kvadratnih metara, te preko 13.000 kvadratnih metara livade i voćnjaka.

S druge strane, tužiteljka Habul je vlasnica stana od 72 kvadratna metra u sarajevskoj opštini Novi Grad, kupljenog 2016. godine za 150.000 KM.

Kod sudije Đerića nekretnine su podijeljene po porodičnoj liniji: suvlasnik je polovine naslijeđenih livada (7.099 metara kvadratnih) i voćnjaka (890 metara kvadratnih) u Sokocu, dok je na ime njegove supruge u potpunosti uknjižen stan u Novom Sadu od 66 kvadratnih metara, kupljen 2010. godine za blizu 148.400 KM.

Kreditna zaduženja naspram finansijskih rezervi

Značajan kontrast iz objavljenih izvještaja o imovini nosilaca funkcija vidi se u odjeljcima o dugovanjima i novcu u bankama.

Sudija Jelena Cerović-Bojović ima najviše kreditnih obaveza.

Na njeno ime aktivna su četiri kredita podignuta u tri različite banke, sa ukupnim preostalim dugom od preko 107.000 KM, dok njen suprug otplaćuje kredit sa preostalim dugom od oko 4.900 KM. Porodica u garaži ima „renault megane“ iz 2014. godine i stariji „terenac“ mitsubishi, dok se na bankovnom računu sudije nalazi 7.367 KM ušteđevine.

U potpunoj suprotnosti sa ovim modelom je njen kolega Boris Đerić. 

U njegovom kartonu u rubrici za kredite stoji da nema nikakvih dugovanja prema bankama, kako na lično ime, tako ni na ime supruge. Umjesto kreditnih obaveza, Đerić je prijavio ušteđevinu od 48.687 KM na računu, a u dijelu o rashodima naveo je i podatak da je za ljetovanje u 2024. godini izdvojio 6.000 KM. Porodica Đerić vozi dvije „škode octavije“, od kojih je novija (2019. godište) registrovana na suprugu.

Tužiteljka Jasmina Habul ima jedno kreditno zaduženje u NLB banci sa preostalim dugom od oko 20.200 KM, dok na računu drži 448 KM. Ona u vlasništvu ima automobil „audi Q3“ proizveden 2021. godine, čija je nabavna vrijednost iznosila 90.000 KM, za koji plaća i godišnju kasko polisu osiguranja od preko 2.600 KM.

Osim imovinskih detalja, sudija Cerović-Bojović u kartonu je prijavila da joj je u bliskom srodstvu Ankica Vukadin, koja obavlja funkciju tužiteljke u Okružnom javnom tužilaštvu.

Uprkos ovim novim objavama, suština priče o transparentnosti pravosuđa ostaje nepromijenjena. Javnost u Republici Srpskoj i BiH i dalje nema uvid u imovinu većine sudija i tužilaca.

Tako je u Istočnom Sarajevu javnosti dostupno tek šest izvještaja o imovini i interesima o kojima smo pisali u tekstovima koje možete čitati ovdje i ovdje dok ostali izvještaji i dalje čekaju svoju objavu u bazi VSTS-a.

Novi podaci iz Istočnog Sarajeva: Šta je od imovine prijavila glavna tužiteljka Halida Vrabac?

Sistemski problem: Kašnjenje izvještaja i prekršajni postupci

Svojevrsno kapanje podataka na kašičicu u regiji Istočnog Sarajeva gdje je do sada javno objavljeno tek nekoliko kartona dio je šireg problema sa transparentnošću na nivou cijele BiH. 

Iz VSTS-ovog registra vidljivo je da baza nije kompletirana, a jedan od razloga je što je proces prikupljanja i objave imovinskih kartona za 2023. i 2024. godinu započeo tek sredinom 2025. godine. 

Prema zvaničnim podacima VSTV-a s početka jula ove godine, čak 35 sudija i tužilaca nije ispunilo zakonsku obavezu dostavljanja izvještaja o imovini i interesima za 2025 godinu. Riječ je o deset aktivnih nosilaca pravosudnih funkcija i 25 funkcionera kojima je mandat istekao, a od kojih su mnogi već pod lupom disciplinskih i prekršajnih organa.

Zbog ignorisanja obaveze prijavljivanja imovine, Odjel za provjeru izvještaja VSTS-a već je proslijedio više od 20 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka pred nadležnim sudovima, dok je Kancelarija disciplinskog tužioca pokrenula postupke protiv aktivnih sudija i tužilaca, kako je izvijestio Detektor, bez preciziranja imena. Za neodazivanje i nesaradnju sa Odjelom zakon predviđa novčane kazne od 2.000 do 10.000 KM.

Spin info će aktivno pratiti bazu VSTS-a te blagovremeno izvjestiti o svim kartonima koji budu dostupni javnosti kada je riječ o području Istočnog Sarajeva.