Optužnica protiv bivšeg direktora bilećkog “Vodovoda” – zapošljavao nezakonito?

Da su korupcija pri zapošljavanju, namještanje javnih konkursa, pogodovanje ranije određenim kandidatima ili zapošljavanje bez javne konkurencije više pravilo već izuzetak u javnim institucijama i preduzećima, u Republici Srpskoj nije nikakva novost. Novina je, međutim, da će se jednim takvim slučajem baviti pravosudne institucije u Hercegovini.

Piše: Nikolija Bjelica Škrivan/Direkt

Naime, Okružno javno tužilaštvo u Trebinju podiglo je početkom aprila optužnicu protiv Janka Samardžića, bivšeg direktora bilećkog „Vodovoda“, a sadašnjeg odbornika Pokreta „Bileća ispred svega“, zbog sumnje da je počinio produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja, kao i produženo krivično djelo povreda prava pri zapošljavanju za vrijeme nezaposlenosti.

Optužnicu protiv Samardžića je potvrdio i Osnovni sud u Trebinju.

Prema navodima Tužilaštva, Janko Samardžić je kao direktor javnog preduzeća, u periodu od novembra 2023. do juna 2025. godine u “Vodovodu” omogućio zaposlenje za više lica, dok je drugima osobama uskratio pravo na zapošljavanje pod jednakim uslovima, suprotno važećim zakonima i propisima.

Optužnica protiv Janka Samardžića sadrži sedam tačaka koje se odnose na pojedinačne slučajeve zapošljavanja.

U prvoj tački optužnice, navodi se da je u martu 2025. godine, Samardžić zaposlio osobu inicijala K. B. na radno mjesto referenta za normativna akta i procedure, pri čemu je, kako tvrdi Tužilaštvo, diskriminisao druge pravnike sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, između ostalog i na osnovu pola. Iako je Zavodu za zapošljavanje iz “Vodovoda” dostavljen obrazac prijave potrebe za angažovanjem radnika, nije traženo javno oglašavanje niti posredovanje, već je izabrano lice primljeno na određeno vrijeme, navodno zbog povećanog obima posla. Zaposlenjem K. B. na ovaj način je oštećeno 18 lica, koja su se u istom trenutku nalazila na evidenciji biroa za zapošljavanje.

Sličan obrazac primijenjen je i u drugim zapošljavanjima dok je Samardžić bio na čelu preduzeća. Prema drugoj tački optužnice, u januaru 2025. godine u prijavi Zavodu za zapošljavanje unaprijed je ponovo definisan pol traženog radnika za radno mjesto obezbjeđenja te takođe nije traženo javno oglašavanje ili posredovanje, nakon čega je na određeno vrijeme zaposlena osoba M. V.Tužilaštvo je navelo da je time više drugih osoba diskriminisano i onemogućeno im je zaposenje pod jednakim uslovima.

U trećoj i četvrtoj tački optužnice, po istom principu se navodi zapošljavanje lica M. T. i Z. S. na određeno vrijeme tokom 2024. godine, uz diskriminaciju po osnovu pola. Pri tome je oštećeno više kandidata koji su ispunjavali uslove, a koji su se u tom trenutku nalazili na evidenciji Zaoda za zapošljavanje.

Peta i šesta tačka odnose se na zapošljavanje lica D. S. i R. I, koji su najprije primljeni na određeno vrijeme, a potom i na neodređeno vrijeme, po istom principu.

Sedma tačka optužnice odnosi se na zapošljavanje lica inicijala N. D. na radno mjesto rukovaoca na aparatima za detekciju, takođe uz, kako se tvrdi, kršenje zakonskih procedura.

Okružno javno tužilaštvo u Trebinju smatra da je Samardžić na ovaj način iskoristio svoj službeni položaj kako bi pojedinim osobama pribavio korist u vidu zaposlenja, dok je drugim licima uskratio pravo na ravnopravan pristup zapošljavanju.

Samardžić: Optužbe neutemeljene

Janko Samardžić javno se oglasio u decembru 2025. godine kada je Policijska uprava Trebinje objelodanila da je izvještaj o navodno počinjenom krivičnom djelu u ovom predmetu dostavila nadležnom tužilaštvu.

U reakciji pojedinim medijima, Samardžić je tada rekao da su tvrdnje o zloupotrebi službenog položaja neutemeljene, jer je riječ o odlukama koje su bile nužne za funkcionisanje sistema i koje su donesene u skladu sa realnim potrebama preduzeća i važećim aktima.

“Sve odluke donesene su isključivo u interesu kontinuiranog i urednog snabdijevanja građana vodom, bez ikakve namjere pribavljanja protivpravne koristi bilo kome… Napominjemo da gotovo identična praksa zapošljavanja postoji u svim operativnim sistemima i drugim javnim institucijama… Suština cijelog slučaja odnosi se na zapošljavanje manjeg broja radnika na operativnim, nužnim i slabije plaćenim poslovima, isključivo na radnim mjestima predviđenim važećom sistematizacijom, a koja su ostala upražnjena odlaskom prethodno zaposlenih radnika u penziju ili njihovim premještanjem na druga radna mjesta. Bez popunjavanja tih pozicija, JP „Vodovod“ nije moglo nesmetano da funkcioniše”, rekao je tada u pismenom obraćanju Janko Samardžić.