21/02/2024

Republika Srpska kladionici mora isplatiti 30 miliona KM?

S obzirom da je cijela stvar od samog početka sporna sa više aspekata – od davanja monopolističkog položaja Radišićevoj „Lutriji RS“, namještenog tendera i izbora firme iz Švajcarske za partnera, neizvršavanja sudskih presuda i propuštanja rokova za žalbe od Ministarstva finansija RS, veoma je izgledno da će „Premier Sport“ dobiti spor, a da će odšteta biti plaćena iz budžeta RS.

 

piše: Ljiljana Kovačević/Žurnal

 

Budžet Republike Srpske bi veoma lako mogao ostati bez najmanje 30 miliona konvertibilnih maraka, koliko pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci potražuje kladioničarsko društvo „Premier Sport“ iz Istočnog Sarajeva za naknadu štete u vidu izgubljene dobiti. Ukoliko sudska presuda bude u korist „Premier Sporta“, za gubitak 30 miliona KM biće najodgovornija ministarka finansija Zora Vidović, koja je ignorisala sve prethodne sudske presude u ovom slučaju, odbijajući da ih izvrši i tako umanji štetu ili propuštajući da u zakonskom roku uloži žalbe na sudska rješenja.

 

POSLJEDICE ZAKONA IZ 2019.

 

Slučaj spora „Premier Sporta“ i Ministarstva finansija RS zapravo je posledica Zakona o igrama na sreću, usvojenog 12. marta 2019. godine, kojim je Lutriji RS u vlasništvu Mileta Radišića, kuma Milorada Dodika, dat monopilistički položaj u priređivanju elektronskih igara na sreću.

 

Društvo Premier Sport d.o.o. Istočno Novo Sarajevo podnijelo je Okružnom privrednom sudu u Banjaluci tužbu za naknadu štete u vidu izgubljene dobiti, potražujući oko 30 miliona KM, te očekujemo da ista bude riješena u našu korist, jer zbog nezakonitog djelovanja Ministarstva finansija RS, a što je dokazano i presudama, nismo mogli priređivati naše najpopularnije igre (elektronske igre Bingo i Utrke pasa) gotovo tri godine“, potvrđeno je Žurnalu iz „Premier Sporta“.

 

Ovo društvo je posjedovalo licencu na deset godina za priređivanje elektronskih igara na sreću na uplatno- isplatnim mjestima, koja je važila do 17. marta 2019. godine. Društvo „Premier Sport“ potom podnosi zahtjev za produženje licence, ali je on odbačen kao neblagovremen, mada iz ovog društva tvrde da su ga podnijeli u zakonskom roku, najkasnije 6 mjeseci prije isteka roka.

 

U međuvremenu je na snagu stupio novi Zakon o igrama na sreću, kojim je priređivanje elektronskih igara dozvoljeno samo Lutriji RS, u vlasništvu Mileta Radišića, i firmi koju je Lutrija RS tek trebala s nekim osnovati. Kao partner Lutrije RS pojavljuje se firma „Casinos Austria VLT AG“ iz Švajcarske, koja „pobjeđuje“ na tenderu „Lutrije RS“ i zajedno s Radišićevom firmom osniva preduzeće „Elektronska Video Lutrija“ (EVL). Novim Zakonom o igrama na sreću RS toj novoosnovanoj firma dato je ekskluzivno pravo priređivanja elektronskih igara na sreću.

 

Do danas nije poznato ko je vlasnik „Casinos Austria VLT AG“, a posebno je indikativno to što je ova firma osnovana svega devet dana prije nego što je objavljen tender Lutrije RS. U tenderu je bilo precizirano da firma-partner Lutrije RS treba da ima deset godina iskustva u priređivanju igara na sreću i minimalno tri milijarde evra prometa u poslednje tri godine poslovanja. „Casinos Austria VLT AG“ sve to je uspio postići u svega devet dana.

 

Ispostavilo se, što je potvrdio i Ustavni sud RS, da je Vlada Republike Srpske prilikom izbora partnera za osnivanje preduzeća „EVL“ prekršila Ustav, jer je pogodovala da upravo firma iz Švajcarske bude izabrana. Potom su Lutrija RS i švajcarska firma preko zajedničkog preduzeća „EVL“ iz Bugarske naručili hiljadu aparata za kockanje, koje su postavili u objektima širom RS, izbacujući iz igre sve ostale kladionice.

 

Iz „Premier Sporta“ navode da je danas, tri godine nakon stupanja spornog Zakona o igrama na sreću, „EVL“ najjači priređivač elektronskih igara na tržištu Republike Srpske. Ta firma ima 908 lokacija i čak 2233 postavljena aparata, čak i u ugostiteljskim objektima gdje elektronske igre čini dostupne maloljetnicima.

 

Premier Sport, koji je svoj posao razvijao 15 godina, s mjesta najjačeg priređivača, trogodišnjim prisilnim nepriređivanjem elektronskih igara, gurnut je na margine i nanesena nam je enormna šteta“, naveli su iz ovog društva.

 

Pošto je postalo jasno da iza cijele priče stoji vlast, koja je u ovom slučaju Dodikovom kumu Miletu Radišiću omogućila monopolistički položaj na tržištu igara na sreću, „Premier Sport“ je krenuo u pravnu bitku, a po tužbama ovog društva protiv Ministarstva finansija RS vodili su se/još se vode sporovi pred više sudova u RS i BiH.

 

Vrhovni sud RS je 8. decembra 2021. godine donio presudu kojom je uvažen zahtjev „Premier Sporta“ za vanredno preispitivanje, te je ukinuta odbijajuća presuda Okružnog suda u Banjaluci i predmet vraćen nižestepenom sudu na ponovno odlučivanje.

 

IGNORISANJE PRESUDA

 

Slijedi presuda Okružnog suda u Banjaluci od 4. januara 2022. godine, kojom je uvažena tužba „Premier Sporta“ protiv Ministarstva finansija RS. Istom presudom Ministarstvu finansija RS je naloženo da u roku od 30 dana od dana prijema presude postupi po presudi i donese drugi akt u korist „Premier Sporta“. Jednostavnije rečeno, da tom društvu izda licencu za priređivanje igara na sreću na razdoblje od deset godina.

 

 

Zora Vidović je ignorisala sudsku presudu, zbog čega je društvo „Premier Sport“ 18. februara 2022. godine podnijelo zahtjev za donošenje rješenja u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima. Ministarstvo finansija RS se uopšte nije očitovalo u vezi sa ovim zahtjevom u zakonskom roku, zbog čega je „Premier Sport“ 11. marta 2022. godine uputio banjalučkom Okružnom sudu zahtjev za izdavanja licence za priređivanje elektronskih igara na sreću u kladionicama na razdoblje od 10 godina. Četiri dana kasnije Ministarstvo finansija RS, kao neosnovan, odbija zahtjev „Premier Sporta“ za produženje licence.

 

Zbog odbijanja Ministarstva finansija RS da postupi po do tada donesenim presudama, Okružni sud Banjaluka 16.juna 2022. godine donosi novu presudu kojom poništava upravni akt Ministarstva i direktno odobrava „Premier Sportu“ produženje licence za priređivanje kladioničarskih elektronskih igara za period od 17. marta 2019. godine do 17. marta 2029. godine.

 

 

Valjda je u tom trenutku i sama Zora Vidović shvatila kakve sve štete mogu nastati po budžet RS, pa je Ministarstvo finansija 21. jula 2022. godine podnijelo zahtjev Ustavnom sudu RS da preispita odluku banjalučkog Okružnog suda. Koliko Zora Vidović zaista vodi računa o javnom novcu i interesu pokazuje činjenica da je Ustavni sud odbio zahtjev ministarstva na čijem je ona čelu i to „zbog neblagovremenosti“. Riječju, propustili su zakonske rokove da ulože žalbu.

 

U konačnici, društvo „Premier sport“ odlučilo se da Okružnom privrednom sudu u Banjaluci podnese tužbu za naknadu štete za izgubljenu dobit, potražujući oko 30 miliona maraka.

 

S obzirom da je cijela stvar od samog početka sporna sa više aspekata – od davanja monopilističkog položaja Radišićevoj „Lutriji RS“, namještenog tendera i izbora firme iz Švajcarske za partnera, neizvršavanja sudskih presuda i propuštanja rokova za žalbe od Ministarstva finansija RS, veoma je izgledno da će „Premier Sport“ dobiti spor, a da će budžet RS biti manji za najmanje 30 miliona maraka. U ovakvom raspletu situacije, sasvim je izvjesno da će biti obračunate i kamate za svaki dan izgubljene dobiti kladioničarskog društva iz Istočnog Sarajeva, čime bi ukupna šteta po budžet RS bila značajno veća.

 

Na pitanje Žurnala da li se razmišlja o izmjenama Zakona o igrama na sreću, kojim je monopol u toj oblasti dat jednoj, vlasti veoma bliskoj firmi, iz Ministarstva finansija su odgovorili da oni u „kontinuitetu analizira primjenu zakona“, te da eventualne izmjene tog zakona mogu uslijediti ako za tim ukaže potreba „nakon određenih analiza“.

 

Još su naveli da je od donošenja novog Zakona o igrama na sreću prihod od naknada od priređivanja i poreza na dobitke u ovoj oblasti iznosio 43 miliona KM u 2019. godini, 48,88 miliona KM u 2020. godini, 68,25 miliona KM u 2021. godini i 94,16 miliona KM u 2022. godini. Naveli su da su ti prihodi značajno veći u odnosu na vrijeme važenja prethodnog zakona – u 2018. godini taj prihod je bio 27,9 miliona KM, a godinu dana ranije 24,9 miliona KM.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *