ŠTA JE POKAZALA ANALIZA PREDMETA HASTAHANA: Centralna banka BiH će tražiti raskid ugovora s Opštinom Centar?
Nakon pravne analize dokumentacije u predmetu Hastahana koju je naručila Centralna banka BiH, a u koju su novinari Žurnala imali uvid, advokatski tim dao je prijedlog da Centralna banka sudskim putem raskine ugovor s Općinom Centar. Iako su nam iz Centralne banke odgovorili kako je podizanje tužbe najizvjesnija opcija, nezvanično saznajemo da je većina članova Upravnog vijeća Centralne banke ipak za opciju da se pokuša dogovoriti sporazumni raskid ugovora, uz zaštitu interesa Centralne banke. Dok se čeka rasplet situacije, tužilaštva i dalje ne donose tužilačke odluke kada je riječ o slučaju Hastahana…
Piše: Dino Cviko/ Žurnal
Višegodišnja trakavica u vezi s najavljenom izgradnjom poslovne zgrade Centralne banke Bosne i Hercegovine u sarajevskom parku Hastahana uskoro bi mogla biti završena, saznaje Žurnal.
Naime, nedavno su Centralna banka BiH i guverner Senad Softić naručili pravnu analizu dokumentacije u predmetu Hastahana, a prijedlog pravnog tima koji je sačinio analizu je da se pokrene postupak raskida ugovora zaključenog između Centralne banke BiH i Općine Centar.
„Centralna banka Bosne i Hercegovine, kako smo već u nekoliko navrata i informisali javnost i medije, s izabranim pravnim timom intenzivno radi na analizi ovog predmeta i razmatra najbolje opcije kojima će zaštititi svoja prava i interese. To naravno uključuje i mogućnost podizanja tužbe sa zahtjevom za raskid ugovora i naknadu kompletne do sada nastale štete koju je pretrpjela CBBiH, što je najizvjesnija opcija“, odgovorili su Žurnalu iz Centralne banke.
U dokumentu na nekoliko stranica detaljno su opisani svi postupci koji su prethodili zaključenju ugovora između Općine Centar i tadašnjeg načelnika Nedžada Ajnadžića s jedne, te Centralne banke BiH s druge strane.
Kratko podsjetimo da je Centralna banka BiH krajem 2019. godine kupila dio zemljišta za 4.764.228 KM, a uplaćeno je još 501.816 KM u svrhu uplate naknade iz osnova prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture – renta.
Advokatski tim koji je radio analizu zaključio je kako su cjelokupna procedura koja je prethodila zaključenju ugovora, te samo zaključenje ugovora, bili zakoniti i pravno valjani.
Međutim, Centralna banka BiH nije uspjela ishodovati urbanističku saglasnost za izgradnju poslovnog objekta. Ukratko, Općina Centar na čelu s načelnikom Srđanom Mandićem odbila je zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti, a uzaludne su bile i žalbe Centralne banke BiH.
S tim u vezi, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je 2. novembra 2020. godine, istina nakon zaključenja ugovora između Općine Centar i Centralne banke BiH, donijela odluku kojom se proglašava Historijski urbani krajolik Sarajeva nacionalnim spomenikom BiH. Njihov stav je da predložene intervencije izgradnje poslovne zgrade nisu u skladu s tom odlukom. Upravo ovo je bio razlog neizdavanja urbanističke saglasnosti.
Dalje, sama analiza pokazuje da Centralna banka ima tri opcije na raspolaganju:
- Opcija bez pokretanja postupka raskida ugovora
- Sporazumni raskid ugovora
- Jednostrani raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti
Kada je riječ o prvoj opciji, analiza pokazuje da bi Centralna banka BiH bila prinuđena čekati rezultate arheoloških istraživanja i eventualno novi stav Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, a nema procjena koliko bi sve to moglo trajati.
Što se tiče sporazumnog raskida ugovora, pravnici ističu da bi, u slučaju izbora ove opcije, trebalo iskazati jasnu namjeru da se ugovor raskine, da se zatraži povrat oko 4,7 miliona maraka, sa zakonskim zateznim kamatama, te čak i da se traži naknada štete zbog povećanja cijene izradnje zgrade u budućem periodu.
Konačno, ako bi se guverner Senad Softić i saradnici odlučili na jednostrani raskid ugovora, u praksi bi to, ističe se u analizi, značilo podnošenje tužbe protiv Općine Centar sa zahtjevom da sud raskine ugovor, te obavezivanje Općine Centar za povrat uplaćenih sredstava.
Zbog svega navedenog, zaključuje se, prijedlog advokatskog tima je da Upravno vijeće Centralne banke BiH prihvati inicijativu za pokretanje raskida ugovora, i to da se raskid ugovora inicira podnošenjem tužbe.
„S obzirom na to da je CBBiH u potpunosti izmirila sve svoje ugovorne obaveze prema Općini Centar, a da je onemogućena u korištenju svog prava vlasništva u one svrhe u koje je zemljište kupljeno, a to je rješavanje pitanja adekvatnog i uslovnog prostora za rad Glavne jedinice Sarajevo, primorani smo na ovakav korak. U pitanju je zahtjev u višemilionskom iznosu, konačni detalji bit će poznati nakon što se izvrši kompletna analiza predmeta i nastale štete, te potrebne procjene od strane stručnih lica“, pojašnjavaju nam iz Centralne banke.
Međutim, bez obzira na prijedlog advokata, Žurnal nezvanično saznaje da je većina članova Upravnog vijeća Centralne banke BiH ipak za opciju da se pokuša dogovoriti sporazumni raskid ugovora, uz zaštitu interesa Centralne banke.
Ipak, upitno je kako postići dogovor. Naime, a kako nam je ranije potvrdio načelnik Općine Centar Srđan Mandić, novac koji je uplatila Centralna banka BiH već je potrošen i to ne u obnovu parkovskog prostora na lokalitetu Hastahane, o čemu smo već pisali.
U svakom slučaju, o eventualnom raskidanju ugovora trebali bi odlučivati i općinski vijećnici. Jedna od mogućnosti je, i dalje, da se Centralnoj banci BiH da zemljište na drugoj lokaciji.
Ono što je svakako simptomatično je što se baš sad ponovo aktueliziralo ovo pitanje. Odgovor na pitanje zašto možda se krije i u formiranim tužilačkim predmetima kada je riječ o slučaju Hastahana.
Podsjetimo, nedavno je objavljeno kako je Tužilaštvo BiH formiralo predmet na osnovu krivične prijave protiv guvernera Centralne banke BiH Senada Softića, a jedna od stvari koje bi Tužilaštvo trebalo ispitati je i kupovina dijela zemljišta u parku Hastahana.
„U vezi vašeg upita, možemo odgovoriti da je Tužilaštvo BiH na temelju prijave formiralo predmet u vezi kupovine zemljišta koje navodite u vašem upitu, te da se sa SIPA preduzimaju mjere i radnje s ciljem eventualnog utvrđivanja osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu. Prijavljena osoba jeste g. Senad Softić. Predmet se nalazi u fazi provjere navoda iz podnesene krivične prijave, te će nakon donošenja tužilačke odluke javnost biti informirana“, odgovoreno je Žurnalu.
Na naše pitanje Tužilaštvu Kantona Sarajevo da li imaju formiran predmet zbog slučaja Hastahana, a protiv, prije svih, bivšeg načelnika Općine Centar Nedžada Ajnadžića, stigao nam je sličan odgovor:
„Tužilaštvo KS u navedenom predmetu poduzima radnje u cilju provjere navoda iz anonimne prijave. Još nije donesena tužilačka odluka.“
Ranije nam je iz Općine Centar potvrđeno kako su, na zahtjev Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), dostavili traženu dokumentaciju u vezi sa slučajem Hastahana.