Sutjeska u raljama investitora: Male hidroelektrane ugrožavaju i Nacionalni park

„Bitka za Sutjesku“, borba aktivista i mještana sela Izgori na području opštine Gacko, počela je prije dvije sedmice. Cilj je zaustaviti gradnju dvije mini hidroelektrane na rijeci Sutjesci i jednu na njenoj pritoci – Jabušnici. 

Piše: Slađan Tomić

Ovo je tek početak borbe za spas rijeka od namjera investitora da ih stavi u cijevi i tako trajno naruši prirodu na graničnom području Nacionalnog parka „Sutjeska“, poručuju mještani i aktivisti. 

„Problem je što nam uništiše rijeku na svim lokalitetima. Svakodnevno prolazim ovuda, prvo što sam primijetio su bageri, kamioni, mutna rijeka. Ovo je ekološka katastrofa. Vidjeli ste šta se radi, sva voda ide u cijevi“, kaže za Spin info mještanin sela Izgori Dejan Janković.  

Miloš Elez, jedan od aktivista za spas rijeka, kaže kako su dvije rijeke kojima prijeti devastacija biser prirode, da one mnogo znače mještanima i ljubiteljima prirode koji ne mogu shvatiti osobe kojima je profit jedina vrijednost. 

„Borićemo se svim silama i svim pravnim sredstvima i ubijeđen sam da ćemo zaustaviti uzurpaciju prirode i ovog mjesta, sela Izgori i ovih rijeka. Nećemo dozvoliti da rijeke odu u cijevi. Turisti koji su obišli cijeli svijet ovdje dolaze i dive se ovoj nataknutoj prirodi, i ovoj ljepoti. Nevjerovatni su predjeli ovdje, i dive se kako se ovdje živi“, kaže Elez. 

MHE se već grade

Izvođač radova privodi kraju radove na izgradnji MHE na Jabušnici, dok su radovi na MHE na Sutjesci u toku. Mještani kažu da je izgradnja problematična iz više razloga, ali prvi i osnovni je što ih za radove i narušavanje prirodnog krajolika niko nije pitao. U subotu su održali prve prosteste za spas dvije rijeke koje se nalaze uz Nacionalni park „Sutjeska“. 

„To je nekako sve skriveno, sklonjeno od očiju, ja nisam primijetio da se gradi dok nisam otišao na lokaciju i vidio šta se dešava. Ići ćemo dalje, ukoliko ne zaustave izgradnju, biće još protesta“, kaže Janković. 

Upitan kako će izgradnja MHE uticati na život lokalnog stanovništva, odgovara:

„Sigurno će se život ovdje promijeniti. Sam tok rijeke je već izmješten.“

Duško Vuković jedan od aktivista za Spin info je rekao da mještani moraju odbraniti Sutjesku i Jabušnicu koji su simboli tog geografskog područja. 

„To su čiste rijeke iz kojih se voda može piti bez ikakvih problema. Druga stvar što je ovo na samom ulazu u nacionalni park. Nažalost Jabušnica je skoro čitavim svojim tokom stavljenja u cijevi, zamislite sada da se stavi i Sutjeska. Sutjeska samo što nije presušila, zamislite sada kada dođe investitor kojem je bitan samo profit on će i to malo što bude u Sutjesci da stavi u cijevi, a one nisu duge 10,15,20 metara nego kilometar, dva ili tri. Dakle, ona uopšte neće da teče svojim tokom. Oni po zakonu trebaju napraviti puteve za ribu, da riba ne uđe u cijevi i ne dođe do tribine“, kaže Vuković. 

Mještani sumnjaju da izvođač ne poštuje propise prilikom izgradnje, ali za sada ne mogu više o tome govoriti jer čekaju nalaze inspekcije. 

„Mi smo išli kod ekološkog inspektora u Gacko. Rekao nam je da kod njega još nikakve dozvole nisu stigle, uputio nas je na načelnicu Odjeljenja za urbanizam. Nismo je uspjeli dobiti. Ekološki inspektor bi trebalo da bude danas s nama ovdje“, poručuje Vuković. 

Aktivistkinja Bojana Mastilo govori kako su radovi na dvije rijeke, dok pokazuje rukom na ušće Jabušnice u Sutjesku, zločinački nasrtaji na prirodu. 

„Mi smo se okupili sa zajedničkim ciljem da pošaljemo snažnu poruku da se prestane uništavanje naše rijeke i nacionalnog parka jer će izgradnjom štetnih projekata biti potpuno uništena i sama rijeka Sutjeska i Nacionalni park Sutjeska“, kaže Mastilo. 

Pojašnjava da se još ne zna koje područje NP Sutjeska je zaštićeno pa su projekti izgradnje MHE i zbog toga sporni. 

„Svakako da će biti štetno za cijeli biodiverzitet. Ova rijeka je naš ponos i naš identitet“, govori Mastilo. 

Ministarstva štite investitore, a ne prirodu

Dok traje izgradnja MHE na Jabušnici izvođač za gradnju koristi šljunak iz Sutjeske. Javna ustanova „Vode Srpske“ ugovorom iz jula ove godine imenovale su „GRANDE-TRIVIĆ“ iz Laktaša da taj šljunak eksploatiše. Administrativnim jezikom radi se „dislokacija i vađenje materijala iz vode“, no za aktiviste ovo je zločin nad prirodom. 

Aktivistkinja i predstavnica NVO ACT Sunčica Kovačević za Spin info kaže da ako gledamo odluke resornog ministarstva za ekologiju pomislili bismo da su naši resursi neiscrpljivi i beskonačni. 

“Nažalost projekti koji se realizuju u posljednje vrijeme pokazuju da naši organi vlasti prirodne resurse stavljaju na pijacu gdje svako može sve kupiti. Gradnja male hidroelektrane na Sutjesci pred nas ponovo postavlja pitanje kako da zaustavimo odluke državnih organa koje su destruktivne po naše društvo, zajednicu i prirodu. Učešće javnosti u donošenju odluka je zakonsko pravo, ali nažalost ne daje rezultate koje bi trebalo, jer i kada se iznese ogromna količina materijalnih i drugih dokaza, dokumentacije, kao i izjava relevantnih lica i svjedoka o šteti koje projekat ima njihova realizacija se nastavlja”, kaže Kovačević. 

Projekat izgradnje MHE podržava nekolicina mještana koja decenijama živi bez struje I adekvatnih puteva. Nadaju se da će eksploatacija prirodnih bogatstava pobolšati kvalitet njihovog života. Dok od lokalnih vlasti odavno ništa ne očekuju investitori su im jedina nada. No, većina mještana je svjesna da je od ovih projekata daleko više štete nego koristi. 

“Pitanja je kako je moguće da većina građana bude protiv nekog projekta, a da se uprkos negativnom stavu zainteresovane javnosti ide u njegovu realizaciju. Ono što je svakako specifično u ovom slučaju jeste mjesto gradnje jer je riječ o području sa najvažnijim prirodnim vrijednostima. Ako je ministarstvo dozvolilo da se gradi ovdje znači da su otvorena vrata gradnje na svim rijekama i da nijedna rijeka nije sigurna. Dok ne otvorimo institucije da čuju probleme, stavove i brige građana o ovakvim projektima, naša nada ostaje sudska kontrola izdatih dozvola, ali i svi ljudi koji su na terenu jer je njihovo prisustvo jedini način da obezbijedimo sprovođenje zakona i zaštitimo najvrijednije što imamo”, upozorava Kovačević. 

Vlasti su dozvoljavale i štetnije projekte poput gradnje MHE u samom nacionalnom parku. Tu borbu aktivisti su dobili 2019. Uvjereni su da će i ovaj put pobijediti.