Svi naši blokovi: Ko će odgovarati za milionske gubitke Elektroprivrede BiH?

Nejasna strategija razvoja Elektroprivrede BiH, niz korupcijskih afera te izostanak političke hrabrosti u kontekstu izgradnje Bloka 7, generacijskog projekta ključnog za stabilnost elektroenergetskog snadbijevanja građana FBiH, faktori su koji su doveli u pitanje tržišnu poziciju ove državne kompanije koja danas, prema procjenama, akumulira gubitak preko 80 miliona konvertibilnih maraka.

 

Piše: Elmedina Šabanović/Tačno.net

 

Nakon skoro 18 godina dobija svoj epilog – od gradnje se odustaje. Projekat izgradnje Bloka 7 nekoć je smatran generacijskim i perspektivnim projektom koji je trebao zamijeniti dotrajale objekte u vlasništvu Elektroprivrede BiH. Međutim zbog niza dešavanja i odluka predstavnika vlasti tokom posljednjih 18 godina, ovaj je projekat ostao na čekanju, a posljedice nerealizacije ovog projekta već se ogledaju na poslovanje jednog od najznačajnijih državnih preduzeća.

 

Potvrdu o odustajanju od Bloka 7 dao je i sam premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, u svojoj izjavi za Federalnu televiziju krajem 2023. godine, gdje je najavio da se Blok 7 definitivno neće graditi te je dodao da je sada pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor u vezi s tim.

Blok tebi, blok meni

 

Podsjećamo, već 2000-ih godina javlja se potreba za zamjenom dotrajalih blokova 3, 4 i 5 Termoelektrane Tuzla, u vlasništvu Elektroprivrede BiH. Upravo je Blok 7, koji je bio najavljivan kao najveći energetski projekat u historiji BiH, trebao zamijeniti te dotrajale blokove.

 

Početkom je 2006. godine Vlada FBiH bez konkursa posao izgradnje osam velikih energetskih objekata, među kojim je i Blok 7, povjerila austrijskom konzorciju „Austrian Power and Environment Technology“ – APET-u. Nedugo nakon dogovora s austrijskim APET-om, Vlada FBiH odlučila je ipak objaviti konkurs, a kao novi strateški partner za izgradnju Bloka 7 pojavljuje se njemačka kompanija „EnBW“. Međutim njemačka se kompanija iz nepoznatih razloga povlači iz ovog projekta. Vlada FBiH potom, zajedno s Elektroprivredom BiH, na novom pretkvalifikacionom konkursu potpisuje ugovor sa švicarskom kompanijom „Alpiq“, koja je samo godinu dana ranije bila sudionik afere kupovine viškova električne energije, kojim je Elekroprivreda BiH oštećena za 18 miliona eura.

 

Godine 2010. došlo je do promjene vlasti u Federaciji BiH, a samim time i promjene na rukovodećoj poziciji Elektroprivrede BiH. Tako umjesto Amera Jerlagića na poziciju generalnog direktora Elektroprivrede BiH dolazi Elvedin Grabovica, kadar SDP-a.

 

Promjenom rukovodeće pozicije u Elektroprivredi BiH došlo je i do poništenja pretkvalifikacijskog konkursa te je i švicarska kompanija „Alpiq“ izbačena iz strateškog partnerstva. Elektroprivreda BiH u augustu 2012. godine objavila je novi konkurs na kojem su prihvaćene dvije ponude – japanske kompanije “Hitachi Power System” i kineskog državnog konzorcija “China Gezhouba Group”. Zbog tadašnjih društveno-političkih zbivanja u BiH japanska se kompanija povukla, nakon čega je potpisan ugovor s kineskim konzorcijem. Ugovor o finansiranju projekta s “Gezhouba Groupom” potpisao je Bajazit Jašarević, nasljednik Elvedina Grabovice na poziciji direktora Elektroprivrede BiH.

 

Kao podizvođač radova izabrana je američka kompanija “General Electric”. Nakon što je “General Electric” otkazao saradnju, kineski su izvođači ponudili zamjensku opremu. No nakon povlačenja američkog isporučioca ključne opreme, zamjenskog je podizvođača stručni tim, koji je angažovala Elektroprivreda BiH, ocijenila nezadovoljavajućim u odnosu na uslove tenderskog dokumenta. Dosad su upućene tri opomene kineskom konzorciju pred raskid Ugovora. Za ovaj projekat potrošeno je već oko 300 miliona konvertibilnih maraka, od čega je samo za avans dato 200 miliona konvertibilnih maraka.

 

Mjesto gradnje Bloka 7 Tuzla – Foto: Arhiv

 

I ko će odgovarati?

 

Imenovanja na čelu Elektroprivrede BiH, jednog od najvećih državnih preduzeća, većinom su bila političkog karaktera. U periodu od 18 godina, koliko traje projekt izgradnje Bloka 7, smjenjivali su se različiti direktori Elektroprivrede BiH – od Amera Jerlagića, preko Elvedina Grabovice, Bajazita Jašarevića, Admira Andelije pa do v. d. Sanela Buljubašića.

 

Amer Jerlagić vršio je dužnost generalnog direktora EPBiH od 2008. godine do 2011. Jerlagićev mandat bit će obilježen istragom Tužilaštva Kantona Sarajevo zbog navodne zloupotrebe položaja i ovlasti koju je utvrdila finansijska policija FBiH. Predmet ove istrage bila je prodaja viškova električne energije, zbog čega je EPBiH oštećena za osam miliona konvertibilnih maraka.

 

Amer Jerlagić, foto: N1

 

Nakon Jerlagićevog odlaska na mjesto generalnog direktora dolazi SDP-ov prijedlog, Elvedin Grabovica. No ni Grabovicin mandat na čelu ove kompanije nije prošao nezapaženo. Mediji su ranije aktualizirali poslovanje kompanije “BS Telecom Solution” s Elektroprivredom BiH. Podsjećamo, ova privatna kompanija dovodi se u vezu upravo s tadašnjim direktorom EPBiH. O konekcijama ove kompanije s Grabovicom portal Tačno.net je ranije pisao.

 

Elvedin Grabovica, foto: FENA

 

Grabovicu je na ovoj poziciji zamijenio Bajazit Jašarević ispred SDA, koji je potpisao zvanični ugovor s kineskim izvođačem radova za Blok 7. Također, EPBiH u Jašarevićevom je mandatu podigla kredit od 145 miliona konvertibilnih maraka za finansiranje Bloka 7 kod komercijalnih banaka, prevođene tadašnjom ruskom Sberbankom. Ruska banka dobila je založno pravo nad Blokom 6 i upravnom zgradom EPBiH.

 

Bajazit Jašarević, foto: Klix.ba

 

Mandat Admira Andelije, koji je na mjesto generalnog direktora došao ispred tadašnje koalicije SDA – DF, bit će obilježen procesom revitalizacije Bloka 6 Termoelektrane Tuzla.

 

Naime, EPBiH na čelu s Andelijom raspisala je tender koji je dobio bosansko-kineski konzorcij za revitalizaciju Bloka 6. Ukupna vrijednost projekta bila je oko 29,7 miliona konvertibilnih maraka. Kako su ranije naveli iz EPBiH, realizacija projekta revitalizacije kotla Bloka 6 bila je planirana i za 2023. godinu, u trajanju od pet mjeseci i to u periodu od 01. 03. do 31. 07. 2023. godine. Prema informacijama portala Tačno.net, Blok 6 ponovo je počeo s radom, u testnoj fazi, tek u decembru 2023. godine.

Admir Andelija, foto: Klix.ba

 

Tako je najpotentniji energetski objekat u sastavu EPBiH, Blok 6, u prošloj godini radio tek s neznatnim kapacitetom zbog kašnjenja u procesu revitalizacije ovog objekta koji je povjeren kinesko-bosanskom konzorciju.

 

Podsjećamo, portal Tačno.net ranije je aktuelizirao posljedice kašnjenja ovog projekta koji je dodijeljen građevinskoj kompaniji ITC Zenica te kineskim državnim kompanijama “Donfang Electric” i “Dongfang Boiler” sa snažnim političkim konekcijama s vrhom vlasti u RS-u.

 

Srce, ruke i lopata

 

Godinama energetski analitičari naglašavaju kako je Blok 7 propao projekat te kako političari nisu imali dovoljno hrabrosti da to priznaju. O posljedicama propasti projekta Bloka 7 Almir Muhamedbegović, energetski analitičar, za Tačno.net istakao je kako nam nedostaju stručne analize koje u ovom momentu nemamo.

 

„Kada govorimo o budućnosti, prije svega treba da sagledamo gdje smo sad i zašto smo tu gdje jesmo. FBiH nikad nije dobila elektroenergetsku strategiju koja je bila predviđena Zakonom o električnoj energiji. Kada nemate takav dokument koji postavlja gdje će biti elektroenergetika u narednih 20 do 30 godina (koji je trebalo da usvoji Vlada FBiH), vi ne znate šta trebate raditi jer nemate ni odredište gdje trebate stići“, istakao je Muhamedbegović.

 

Almir Muhamedbegović, foto: Emina Muhamedbegović

 

U kontekstu odustajanja od projekta Bloka 7 provlači se i pitanje budućnosti same Elektroprivrede BiH kao državnog preduzeća. Za 2023. godinu očekuje se da će gubitak Elektroprivrede BiH biti preko 80 miliona konvertibilnih maraka, a EPBiH također se suočava i s nedovoljnom proizvodnjom uglja u rudnicima Koncerna.

 

Damir Miljević, energetski analitičar, za Tačno.net navodi kako je i s Blokom 7 i bez njega EPBiH u vrlo teškoj situaciji, prvenstveno zbog toga što se čitav niz godina nije vodilo računa o razvoju i svemu onome što se dešava u okruženju te zbog činjenice da su rudnici uglja koji su u sastavu EPBiH u istoj, ako ne i goroj situaciji nego što su bili kada ih je EPBiH preuzela.

 

„Ne ulazeći u razloge zašto je to tako, jer su oni u sferi politike i netransparentnog i nedomaćinskog poslovanja uobičajenog za javna preduzeća u BiH, činjenica je da se EPBiH sada suočava prvenstveno s političkom odlukom u kojem pravcu krenuti. Kada kažem političkom odlukom, mislim na stratešku odluku koju treba donijeti prvenstveno u vezi s budućnošću rudnika koji nisu u stanju da na ekonomski isplativ način obezbijede ugalj za funkcionisanje termoelektrana u sastavu EPBiH pa se poseže za kupovinom uglja na tržištu, što opet značajno podiže cijenu koštanja proizvodnje električne energije iz termoelektrana i čini je nekonkurentnom, pa se nastavak takve politike svodi na donošenje odluke na koga ili šta će se prevaliti gubitak u poslovanju – na samu elektroprivredu ili na građane i privredu“, ističe Miljević.

 

O problemima koji se odnose na kupovinu uglja van Koncerna EPBiH, mediji su ranije pisali. Unatoč negativnom poslovanju, EPBiH je tokom prethodnih godina kupovala ugalj od privatnih rudnika i to po cijeni većoj od procijenjene vrijednosti, što su utvrdili i federalni revizori. Tako je u Izvještaju o finansijskoj reviziji Elektroprivrede BiH za 2022. godinu navedeno da prilikom nabavke uglja iz Stanara i Posušja, EPBiH nije poštovala Zakon o javnim nabavkama jer, kako stoji, prihvaćene su ponude i zaključeni su ugovori čija je vrijednost za oko 25 miliona konvertibilnih maraka veća od njihove procijenjene vrijednosti.

 

Također, budućnost poslovanja Elektroprivrede BiH dovodi se u pitanje i zbog procesa proizvodnje električne energije. EPBiH trenutno proizvodi oko 82% struje iz uglja, a svega 18% struje proizvedeno je iz obnovljivih izvora energije. Električna energija u BiH, koja se proizvodi i izvozi iz termoelektrana na ugalj, u narednim godinama više neće biti profitabilna, ali ni poželjna, jer Evropska unija planira da u narednom periodu nametne takse na CO2.

 

Damir Miljević, foto: D. Božić

 

Miljević smatra kako pitanje Bloka 7 više nije u domenu ekonomije nego politike, jer, ekonomski posmatrano, svakome treba biti jasno da u konkurenciji s cijenom električne energije iz obnovljivih izvora i u uslovima kada će se emisije CO2 oporezivati, izgradnja ovog Bloka ne može biti rentabilan projekat u vremenskom periodu koji je pred nama.

 

„Sve navedeno dovodi EPBiH u vrlo nezavidan položaj jer, jednostavno, nema ni kadrovskih ni tehničkih niti finansijskih kapaciteta da se izbori sa svim izazovima, a strateške političke odluke u kojem pravcu treba ići – nema. Imajući sve navedeno u vidu, po mom mišljenju, za EPBiH, a i za sistem u cjelini, najbolje bi bilo da se prije svega izdvoji regulisana djelatnost, tj. distribucija, što je inače obaveza koja se ne izvršava već duži niz godina, a da se onda krene u restruktuiranje proizvodnog portfolia kompanije prvenstveno kroz izdvajanje obnovljivih izvora energije u posebnu poslovnu cjelinu koja bi se mogla fokusirati na ravoj obnovljivog portfolia“, pojašnjava Miljević.

 

Pored navedenog, navodi Miljević, EPBiH kao i druge državne elektroprivrede u BiH, morala bi da shvati  da je u njihovom direktnom interesu da preuzme ili otkupi svaki kWh koji privreda već danas proizvodi, a građani u skorijoj budućnosti budu proizvodili iz obnovljivih izvora, a ne da zabranjuju puštanje viška proizvedene energije u sistem kao što to danas čine.

 

„Budućnost EPBiH kao, uostalom, sve i jedne moderne elektroprivrede u svijetu nije više isključivo u proizvodnji nego u uslugama i servisima koje pružaju decentralizovanim proizvođačima električne energije i kupcima. Što prije to shvate i prihvate pa fokus poslovanja pomjere ka obnovljivim izvorima i uslugama, to će brže i bezbolnije proći kroz proces restruktuiranja“, zaključuje Miljević.

 

Portal Tačno.net obratio se i premijeru Vlade FBiH, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije s upitom za informacije, ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovor. Kako su nas obavijestili, jedina adresa za naše upite jeste Elektroprivreda BiH.

 

 

Iz Elektroprivrede BiH, po sada većoj ustaljenoj praksi, nismo dobili odgovor na naš upit.

 

Muhamedbegović ističe kako u revidiranom planu rada 2023–2025. JP EPBiH izgradnja Bloka 7 i dalje postoji te da Parlament još uvijek nije zvanično rekao NE projektu Bloka 7.

 

„Vlada FBiH odluku o pokretanju arbitražnog postupka protiv kineske kompanije prebacit će na Parlament FBiH. Nisam optimista da će na arbitražnom postupku uspjeti da se vrati svih 300 miliona konvertibilnih maraka. Kinezi su ozbiljni u svakom poslu. Oni znaju kako se pobjeđuje u međunarodnim arbitražama. S druge su strane ‘naši’ diletanti i stranački postavljeni ljudi iz JP EPBiH i Vlade FBiH, koji će angažovati, kao i uvijek, advokate koje će masno platiti. Sjetite se kako je izgubljen postupak protiv Strabaga za projekat HE Vrnaduk. Stoga mi je teško da budem optimist u vezi s ishodom sada već vrlo izgledne arbitraže“, pojašnjava Muhamedbegović.

 

Šta je za Elektroprivredu 300 miliona konvertibilnih maraka

 

Delegatkinja u Domu naroda FBiH, Sanela Klarić, na pitanje da li je u Parlament FBiH upućena inicijativa za raskid ugovora s kineskim izvođačima radova na Bloku 7, istakla je kako dijelovi ugovora između EPBiH i kineskih partnera nisu javni te da ni zastupnici ne znaju detalje procedure raskida.

 

„Kroz zastupnička pitanja i inicijative razumjela sam da je ugovor stroga poslovna tajna te da niko izvan EPBiH ne zna tačno šta slijedi. Kroz Parlament FBiH nije data dozvola potpisivanja ugovora te zato ne znamo sadržaj. Mi jesmo u Parlamentu dali odobrenje za kredit i državnu pomoć, što je bilo dijelom naše diskusije, i mi tada u klubu ‘Naše stranke’ jedini nismo glasali za to odobrenje jer je Energetska zajednica sve nas upozorila da je takvo odobrenje bilo nezakonito. Ja ne očekujem da Parlament razmatra ‘dozvolu’ za raskid ugovora“, navodi Klarić.

 

Sanela Klarić, foto: Imrana Kapetanović

 

Klarić također naglašava kako su više puta tražili da se osude krivci za propast velikog energetskog projekta.

 

„Šta god bilo, propašće velike pare. Pitanje je samo da li 30 ili 300 miliona konvertibilnih maraka. Odnosno da li će se EPBiH znati izboriti da kineski partneri, koji nisu ispunili ugovor, vrate sav dosada uloženi novac, jer oni su ti koji nisu ispoštovali ugovor. Najvažnije pitanje, ponavljam, jeste ko će sve odgovarati za to, ko će pripremati optužnicu i da li će biti u stanju dokazati krivce, ali i prepoznati eventualna krivična djela počinjena dosad. Projekat predugo traje, veliki je broj potpisnika koji su se mijenjali na čelu EPBiH koji moraju preuzeti odgovornost“, zaključuje Klarić.

 

Ekonomski analitičar Igor Gavran za Tačno.net ističe da bez obzira na privremene gubitke koji su sada ostvareni i loše poslovanje ili, bolje rečeno, loše upravljanje Elektroprivredom BiH prethodnih godina, EPBiH ima najjači potencijal u BiH kada je riječ o energetici.

 

„Posljednje izjave premijera Nikšića u ovom kontekstu bile su u najbližu ruku kontradiktorne, gdje se govorilo da je ovaj projekat propao, a s druge strane da ima smisla ulagati u neku novu obnovu, rekonstrukciju postojećih blokova, što je besmisleno. Postojeći su blokovi zaostali tehnološki, odavno im je istekao vijek trajanja. Već je to produženo skoro nasilu. Nenormalno je očekivati, ako je uopće tehnički izvodljivo ulaganje u te stare blokove, da oni ikada mogu doći do nivoa i ekološke i energetske efikasnosti, s kojim bi bio Blok 7 s ovim partnerom“, ističe Gavran.

 

Navodi kako je sasvim jasno da ćemo izgubiti bilo kakav arbitražni spor ukoliko raskinemo ugovor.

 

„Ono što se trenutno najavljuje jeste da mi ne napravimo novi Blok 7, da platimo svejedno sve dosadašnje troškove i plus, vjerovatno, naknadnu štete u budućnosti kineskom izdvođaču te da istovremeno bacimo pare za pokušaj rekonstrukcije odavno isteklih starih blokova, koji će i dalje zagađivati više i imat ćemo dodatne troškove, nećemo moći izvoziti struju itd.“, zaključuje Gavran.

 

Igor Gavran, foto: Screenshot/N1

 

Zakašnjelo odustajanje od projekta izgradnje Bloka 7, kašnjenje u realizaciji projekta revitalizacije kotla Bloka 6, kupovina uglja od rudnika koji se nalaze izvan Koncerna po većoj ugovornoj cijeni te na kraju negativni rezultati poslovanja – samo su neki od javnih podataka koji ukazuje da je poslovanje Elektroprivrede BiH u ozbiljnom problemu. Muk rukovodstva Elektroprivrede BiH, ali i muk ministarstva samo potvrđuju sumnje da se vlast guši u problemima koji se već dugi niz godina pokušavaju gurnuti pod tepih. No zvanični podaci jasno ukazuju u kojem smjeru poslovanje i rukovodstvo ide.

 

Ovi podaci zajedno s netransparentnom prodajom električne energije, aferama koje se tiču nabavke već godinama obilježavaju poslovanja ovog preduzeća, ali otvaraju i pitanje odgovornosti bivših uprava za sadašnje stanje u ovoj kompaniji.

 

Nedostatak političke hrabrosti za rješavanjem nagomilanih problema Elektroprivrede BiH, ali i nepostojanje efikasnih strategija ovog preduzeća mogle bi ugroziti u budućnosti sam položaj ovog državnog preduzeća, a isto tako ugroziti i samo elektroenergetsko snabdijevanje građana BiH.

 

U tom kontekstu mogu se analizirati i najave o mogućnosti revitalizacije postojećih blokova termoelektrana u sastavu Elektroprivrede BiH.

 

Iz Kineske ambasade u BiH nisu odgovorili na upite portala Tačno.net o eventualnoj prenamjeni sredstava isplaćenih za propali projekat izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *