Суб. дец 3rd, 2022

Da li je virus oslabio, štiti li nas BCG vakcina, da li je O krvna grupa otpornija, hoće li biti drugog talasa, kako se zaštititi…?

Da li je COVID 19 oslabio? Hoćemo li na jesen doživjeti drugi val pandemije koronavirusa? Koliko moramo provesti sa zaraženom osobom da bi se i sami inficirali? Štiti li nas BCG vakcina i da li je O krvna grupa otpornija na virus? Da li smo prerano popustili mjere? Hoćemo li se uskoro vratiti normalnom životu ili je „novo normalno” ono čemu se moramo prilagoditi?

Ovo su samo neka od pitanja na koja je odgovor pokuša dati prof.dr. Zarema Obradović, epidemiolog, profesorica na Fakultetu zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu i predsjednica Sekcije epidemiologa BiH tokom online webinara Novo normalno – Društveni život i društvena distanca.

Podsjećajući da je prošlo tek nešto više od tri mjeseca od prvog slučaja COVIDA-19 u našoj zemlji i šest mjeseci od kada smo za njega prvi put čuli, nesumljivo je, kaže Obradović, da danas znamo puno više o tome kako se virus prenosi i kako se možemo zaštititi od infekcije. 

KAKO SE MOŽEMO ZARAZITI

U početku se, naglalasila je, nije pouzdano znalo kako se virus prenosi, sumnjalo se da se prenosi zrakom, što se na sreću ispostavilo kao pogrešno. Ono što se danas sa sigurnošću može reći jeste da znamo puteve njegovog prenosa, a to su – direktno s čovjeka na čovjeka, kapljičnim putem, pri govoru ili kašljanju ili kihanju, indirektno putem predmeta, površina koje je neko dirao, ako je recimo kašljao u dlan pa onda rukom dirao neke predmete. Na taj način se virus s ruke prenese na predmete, a onda ako neko drugi dira te predmete virus može rukama da unese u nos ili u oči.
Pokazalo se, istakla je dr. Obradović, i da virusu pogoduje vlažno vrijeme, što je vjerovatno i jedan od odgovora zašto je Brazil u ovolikoj mjeri pogođen koronavirusom.  I za našu zemlju, pretpostavlja, biće povolnije kada prestanu kiše i dođe sunčano i stabilno vrijeme. 

Virusu pogoduje i društvena sredina, tako da svi koji žive u zbijenom smještaju jesu u većem riziku: “Mi smo ne tako davno imali situacije da su ljudi koji su pozitivni bili u kućnoj izolaciji. Možete zamisliti kućnu izolaciju osobe koja živi u 30 kvadrata sa još osoba i onda se postavlja pitanje gdje ta osova jede, gdje pije, gdje ode u toalet. Jednostavno su neke stvari bile nemoguće za izvesti, a mi smo to proklamovali”.

KAKO SE MOŽEMO ZAŠTITITI

Ono čega se danas moramo pridržavati kako bi se zaštitili jeste fizička distanca od najmanje metar i po metra, higijena ruku i predmeta koji su često u upotrebi, te nošenje zaštitne maski i rukavica kada je to potrebno.  Takođe znamo i da se virus ne može tako brzo prenijeti na drugu osobu- potreban je kontakt od minimum 15 minuta.  
“Obzirom da virus u naš oragnizam ulazi preko respiratornog takta, nosa i usta, važne su nam zaštitne maske. Naglasila bih da to nisu maske za usta ili kako ih neki nose na vratu, jer time se ne štitimo. Najveći dio vazduha ulazi u naš organizam ulazi preko nosa, ne srećemo baš ljude koje dišu otvorenih usta, stoga maska treba da bude na ustima i nosu, jer samo nošena na taj način ona nas i štiti”, pojasnila je dr. Obradović.

KOLIKO SE VIRUS ZADRŽAVA NA PLASTICI, METALU, PAPIRU…

Posljednjih mjeseci svjedočili smo brojnim obajvama u medijima da se virus na pojedinim predmetima zadržava satima, a na nekima danima, čak sedmicama. Ovakve vijesti treba uzimati sa rezervom jer je riječ o istraživanjima koja se radi u laboratorijama u eksperimentalnim uslovima, te se rezultati do kojih dolaze apsolutno ne mogu prenijeti u realni život:  “Gdje god se ljudi kreću postoji cirkulacije vazduha, imamo različitu osunčanost, vlažnost. Jako je bitno ko živi u toj prostoriji, da li živi neko ko stalno izbacuje virus ili je u pitanju prodavnica u koju je ušla jedna osoba koja je zaražena izbacila virus i otišla i onda smo došli mi i mnogi drugi i taj virus pomjerali kroz  prodavnicu i možda izbacili vani. Znači budite oprezni kada čitate sve ove natpise, nemojte im previše vjerovati jer uopšte nije isto posmatrati nešto u laboratorijskim uslovima i stvarnom životu”.

KO JE SVE PODLOŽAN INFEKCIJI

Nažalost podaci sa treena, istiće Obradović, stalno nas opominju da se zaraziti mogu svi, odnosno da postoji opšta osjetljivost. Nešto češće oboljevaju osobe treće životne dobi i one koje imaju prethodna oboljenja. Upravo je i najveća smrtnost kod osoba koje imaju prethodna oboljenja. Posljednjih par sedmica, kaže, stižu i vjesti da oboljevaju i djeca, ali sa drugačijim simptomima, tako da se ovom pitanju treba posvetiti dodatna pažnja. 
U posebnom riziku su osobe koje su u konstantnom kontaktu sa pozitivnim osobama kao što su zdravstveni radnici, ali i njegovatelji drugih osoba- bilo u starčkim domovima, vrtićima ili u privatnim kućma. Podložni su i svi oni sa lošim imunitetom. 
 

O KRVNA GRUPA I BCG VAKCINA

Što se tiče otpornosti na novi virus, dr. Obradović kaže da se niko nije pokazao potpuno imun na njega iako novije studije govore da osobe sa krvnom grupa O rijeđe oboljevaju. Ipak, upozorava, da to ne znači da imaju imunitet, i da bi se sa ovim istraživanjima trebalo ići detaljnije kako bi se ispitalo šta su te osobe po zanimanju i koliko su bili izloženi virusu. 
“Za nas na Balkanu se pričalo da manje oboljevamo zbog BCG vakcininacije. Međutim nije to baš striktno vezano za samu vakcinu, više je vezano za neke receptore koje zahvata ta vakcina, ali u svakom slučaju ta prethodna vakcinacija BCG vakcinom ima pozitivan efekat”. 
Specifičnog lijeka za COVID 19 još uvijek nema iako su se za liječenje inficiranih koristili najratličitiji poznati lijekovi, dok su se kao najdjelotvorniji pokazali antimalarici. 

DA LI JE BIH PRERANO POPUSTILA MJERE 

Što se tiče mjera popuštanja doktorica Obradović je stanovišta da se prerano krenulo sa popuštanjima nekih mjera, prije svega otvaranja kafića i granica.  “U jednom momentu ste imali sve zabrane, a samo dan kasnije one su ukinute. Tu prije svega mi epidemiolozi mislimo na otvaranje kafića jer evo za fakultete se još uvijek dvojimo kako i kada organizovati nastavu, a ti isti studenti sjede u kafiću pored nas u zbijenom prostoru bez maske. Takođe smatramo da se prerano krenulo i otvaranje granica, što se već pokazalo kao veliki problem jer ovih je dana jedan gospodin iz Švedske došao autobusom i ispostavilo se da je pozitivan”.
Prokomentarisala je i situaciju sa trenutno aktuelnim klasterima u Tešnju i Modriči. Naglasila je kako su oni vezani za industrijske pogone te da se moralo shvatiti da se ne može vratiti na radna mjesta na način kako je to ranije bilo: “Mora se obezbjediti distanca među ljudima, mora se obezbjediti zaštita, održavanje higijene. Zbog nekih od tih propusta pretpostavljam da se i desilo ovo stanje koje danas imamo”. 

ČEKA LI NAS DRUGI TALAS

Ono što trenutno sve zabrinjava jeste čeka li nas drugi talas pandemije na jesen. Međutim u ovom moment na ovo pitanje nema preciznog odgovora: “Definitivno se svi plašimo drugog talasa, ako on bude došao kada dolazi gripa, odnosno krajem oktobra, početkom novembra jer je to vrijeme kada smo svi u zatvorenim prostorima, kada su oboljenja koja se šire zrakopm i kapljičnim putem znatno češća i plašimo se da bi to bio jako veliki udar na zdravstveni sistem. Ono što u ovom momentu možemo reći jeste da u prilog drugog talasa ide činjenica da će se virus zadržati, da nema imuniteta i da je populacija imunološki naivna, dok protiv drugog talasa iznose dvije teze a to su da će virus oslabiti i da će biti dostupna vakcina. Nažalost za vakcinu još uvijek ne znamo kada bi je mogli imati, a i o slabljenju virusa malo toga možemo reći. Ono što nam stručnjaci sada govore jeste da se nije radilo samo o jednom tipu virusa, a to je, kako mi sebi objašnjavamo, što je virus u BiH dolazio iz različitih zemalja i vjerovatno je već negdje tamo bila mutacija, a to uvijek ne znači slabljenje virusa, nažalost mutacijom nekada virus jača. Ovo je još poprilično nepoznato i nezahvalno je na tu temu još bilo šta tvrditi”.

Doktorica Obradoviće je takođe istakla da je za sve osobe starije životne dobi važno da se vakcinišu protiv sezonskog gripakako bi se smanjio rizik da dobiju još jedno oboljenje koje je vrlo često, a koje takođe uzrokuje smrt. 
Stoga važno je shvatititi, zaključak je webinara, da sve nas čeka  jedno novo “normalno” vrijeme u kome će ljudi morati smisliti vlastite načine življenja s virusom. To će biti drugačije za svaku osobu na osnovu njihove tolerancije na rizik i zbog toga je jako važno da su ljudi budu dobro informisani o rizicima i kako da se rizik minimizira.

Webinar je održan  uz podršku Fondacije Konrad Adenauer u BiH.

Autor: Tatjana Čalić/Buka magazin

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *