Gašenje ruralnih područja u BiH: Smijeh i graju zamijenila je tišina

Iz godine u godinu, ruralna područja polako se gase.

 

Piše: Ivana Đurđević/ Buka

 

Depopulaciona politika uzima danak. Dok gotovo svakodnevno mladi odlaze iz zemlje jer ne vide perspektivu ostanka na ovim prostorima, prosječna starost seoskog stanovništva je iznad 60 godina. Iz godine u godinu, ruralna područja polako se gase.

Zvono stada sa pašnjaka i poštarskog bicikla

Majevičko selo Lipovice broji više od stotinu neženja. Smijeh i graju, priča nam 80-godišnji Milivoje Ilić, zamijenilla je tišina.

“Ovdje još samo možeš čuti zvonce od stada sa pašnjaka ili kada naiđe poštar. Rijetko ko i prođe ovuda. U ovim kućama, dijete moje, nekada je živjelo po devetoro. Bila sloga, veselje. A sada, nema u selu 20-tak živih kuća, sve ostale su prazne, niko u njih i ne dolazi”, kaže za Buku deda Milivoje Ilić.

Nerazvijena komunalna infrastruktura i nedostatak radnih mjesta ključni su problemi ruralnih sredina. Taj problem, upozoravaju stručnjaci, traje već decenijama.

“Situacija je vrlo složena, tj. nepovoljna. I to nije nešto što se dešava u kratkom roku. Ako pogledamo period od nekih 50-tih godina do danas, to je nekih preko 70 godina i tada možemo shvatiti te trendove. Već 60-tih je došla demografska tranzicija, promjene u rađanju i umiranju. Sustigla ju je ekonomska tranzicija i to su velike promjene. Kada govorimo o broju stanovnika u BiH, statistički podaci govore jedno, ali realnost je drugačija”, kaže za Buku prof. dr Stevo Pašalić, demograf.

Školsko zvono sve je tiše

Školsko zvono u većini ruralnih područja odavno je utihnulo. Uprkos postojanju lokalnih strategija ruralnog razvoja, broj đaka u školskim klupama iz godine u godinu manji je za 30-50%.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, na početku školske 2018/19. godine u 687 škola upisano je 90.003 učenika, dok su na početku ove školske godine u 668 škola upisana 84.643 osnovca.

Zbog nedovoljnog broja učenika, sve su češća kombinovana odjeljenja.

“Migracije stanovništva dovele su do toga da u školama u ruralnim područjima mahom imamo kombinovana odjeljenja. Zakon je to propisao da mogu biti dvokombinacije, trokombinacije, pa i četverokombinacije. Dok imamo čak i slušaj petokombinovanog odjeljenja. Tako u nekim područnim školama imamo čak da sjede zajedno u odjeljenju učenik 1., 3. i 5. razreda. Imamo i četverokombinacije: 2.,3., 4. i 5 razred, tako da je jako teško i učiteljima da se posvete svakom uzrastu i pruže neophodnu pažnju”, kaže za Buku predsjednik Aktiva direktora Osnovnih škola regije Bijeljina Predrag Račanović.

main image

Područna Osnovna škola u Gornjem Dragaljevcu nekada je, pričaju nam mještani, bila jedna od najbrojnijih na području sembersko-majevičke regije.

“Pamtim vrijeme kada je iz našeg sela u ovu školu dolazilo po 800 đaka. Učionice su bile prepune. Sjećam se, ljeti dok radimo u polju, pa kada se nastava završi, ovim seoskim putem prođe rijeka djece. Danas, od I do IX razreda ima ukupno 80 učenika. Evo, ove godine je u 1. razred upisano samo jedno dijete. Iduće godine neće biti nijedno. Niko neće da živi na selu”, priča nam Božo Ilić, mještanin ovog sela.

Strategija ruralnog razvoja

Za izrazito visok migracioni saldo i negativan prirodni priraštaj u BiH, nadležni nemaju adekvatan odgovor ni smjernice za pravac vođenja populacione politike, kažu analitičari, čije su procjene da će ovaj negativni trend i u narednom periodu biti u znatnom porastu.

” Ako uzmete zvaničnu statistiku, procjene su da BiH ima negdje 3,3 miliona stanovnika. Naravno da nema, daleko je to od realnosti. Prema nekim modelima koje sam ja radio, ima 2,9 miliona stanovnika. Unutar toga, RS je na 1, 2, a Federacija na 1,8. Brčko Distrikt je, prema mojim podacima, na oko 83.000. I evo, uzmimo primjer, žene su nekada rađale petoro djece u prosjeku, a danas je 1,3 pa i manje. To se zove “tempo efekat”, a to je odgođeno rađanje, odgođeno sklapanje brakova i iseljavanje stanovnika”, kaže demograf prof. dr Stevo Pašalić za Buku.

main image

Foto: Prof. dr Stevo Pašalić

Od 90-tih godina, do danas, iz BiH je otišlo 1,3 miliona ljudi ,kaže Pašalić.

Polovina lokalnih zajednica spada u kategoriju nerazvijenih

Primjera radi, gotovo polovina lokalnih zajednica spada u kategoriju nerazvijenih ili srednje razvijenih opština. U RS-u takvih je oko 50%, a naseljava ih oko 250.000 stanovnika.

Kako iz takvih sredina spriječiti odlazak mladih, koji će te lokalne zajednice dodatno osiromašiti? Na ovo pitanje gotovo niko nema siguran odgovor. Godinama unazad, kroz Strategije razvoja i subvencione mjere, nastoji se zadržati i vratiti život na selo.

Pronatalitetna politika, subvencija za kupovinu seoskih imanja…

U selima na obroncima Majevice gotovo svaka treća kuća je prazna, a 30-ak mjesnih zajednica sa područja opštine Lopare, koja je sa ciljem zadržavanja mladih pokrenula projekat natalitetne politike, ima tek oko 5.000 stanovnika.

“Lokalna zajednica, kroz Strategiju ruralnog razvoja, nastoji da omogući lakši pristup školama kroz izgradnju lokalnih puteva, kao i renoviranje postojećih školskih objekata, ekonomsku pomoć. A pokrenut je i projekat natalitetne politike, kojom se pruža podrška višečlanim porodicama sa troje i više djece. Tu su i donacije u oblasti poljoprivredne proizvodnje, koje imaju za cilj da se ove porodice ekonomski osnaže i motivišu da ostanu na selima. Pa, ipak, sve to nije dovoljno da bi se veći dio mladih porodica zadržao u ruralnim područjima”, kaže za Buku Željko Kerović načelnik Odjeljenja za privredne i društvene djelatnosti Opštine Lopare.

U Semberiji, život na selo nastoje vratiti kroz subvencije za kupovinu seoskih domaćinstava. Bespovratnim sredstvima, Grad Bijeljina sufinansira kupovinu seoskih kuća s okućnicom na teritoriji ovog grada, u iznosu od 50% ukupne vrijednosti nepokretnosti.

“Projekat je namijenjen mladim bračnim i vanbračnim parovima. Usloi nisu rigorozni. Podnosilac zahtjeva mora da ispunjava uslov da je njegova starosna dob do 45 godina, takođe uslov je i da nemaju na sebi nepokretnosti, osim eventualno poljoprivrednog zemljišta “, kaže Sreten Vučković šef Odsjeka za poljoprivredu i privredu Grada Bijeljina i dodaje da su odzivom zadovoljni “Javni poziv je raspisan u aprilu prošle godine, a prvi ugovori za sufinansiranje kupovine kuća potpisani su u decembru. Raduje nas činjenica da postoje mladi parovi koji su zainteresovani za učešće u ovom projektu i koji svoj život žele graditi na selu”, kaže Vučković.

main image

Demografija i ekonomija idu pod ruku

Iako ovakvi projekti ulivaju nadu i optimizam, demografi smatraju da je potrebno mnogo više kako bi se spriječio odlazak stanovništva.

“Ne nazire se bilo šta čime bi to mogli ozbiljnije zaustaviti bez razvoja ekonomskog tržišta rada, zapošljavanja mladih ljudi kako bi stvarali svoj život ovdje. Ne možemo mi nekome ponuditi dječiji dodatak, novčana davanja, a on ne radi. Sva novčana davanja dobro dođu, ali nema tu efekta. Dakle, tržište rada je prva, sigurna, stabilna mjera. A to znači da tu trebaju krupni uspjesi. Demografija i ekonomija idu pod ruku” kaže za Buku prof. dr Stevo Pašalić, demograf.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *