Gradonačelniku Drašku Stanivukoviću nisu potrebne građevinske dozvole

Dok stoji pred građanima, priča o novom licu grada i najavljuje desetljeće gradnje, gradonačelnik Draško Stanivuković zaboravi da spomene da prije početka radova nije pribavio potrebne građevinske dozvole. To radi usput, dok radovi uveliko traju. Mogu li tako i građani, Žurnalu nije odgovorio.

 

Piše: Žana Karić Gauk/Žurnal

 

Banjaluka je dobila svoju najveću kružnu raskrsnicu, poručio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković 9. decembra, nakon što je obišao lokaciju kod “Ekvatora”.

Istakao je, pisali su mediji, da je ova „raskrsnica otvorila potpuno novu dimenziju grada“.

“Naša ideja je bila prvenstveno saobraćajna funckionalnost, koju smo i dobili. Ovdje se radi o velikoj kružnoj raskrsnici koja u svojoj unutrašnjosti ima još nekoliko ostrva, a sve to na najbolji mogući način tretira saobraćaj na ovom dijelu grada”, pojasnio je pa nastavio:

„Jedna od najvećih znamenitosti Banjaluke, tvrđava Kastel, koja se vidi sa ove kružne raskrsnice, biće konačno osvijetljena“.

U graditeljskom zanosu ipak izostavio je bitnu činjenicu – način na koji je došao do građevinske dozvole. Dok su radovi uveliko trajali, sve je završio sam, u gradskom Odjeljenju za prostorno uređenje.

Prvom zakopanom lopatom gradilište je otvoreno polovinom septembra. Iako nije imao nijedan prateći dokument, Stanivuković se ponosio radovima, a onda je na teren izašla republička Urbanističko-građevinska inspekcija. U političkom prepucavanju SNSD skupštinske većine i gradonačelnika, koji su svađe iz gradskog parlamenta prenijeli na ulice, u predizbornoj kampanji koja je, očigledno, za sve aktere počela mnogo prije nego što joj je vrijeme, na strani republičkih inspektora bio je i zakon. Na gradilište je stavljena crvena traka i ono je zapečaćeno. Grad se žalio, a žalba je odbijena.

Foto Jelena Jevđenić/Impuls

Skoro dva mjeseca kasnije, 7. novembra, gradska vlast je saopštila da ne samo da ima građevinsku dozvolu, već da je ona i pravosnažna. Iza sabotaže, tvrdili su, stajali su Vlado Đajić, predsjednik Gradskog odbora SNSD-a, i Srđan Amidžić, SNSD-ov aktuelni ministar finansija Bosne i Hercegovine.

„Važećim regulacionim planom na osnovu koga je izdata građevinska dozvola kod zgrade ‘Ekvatora’ planirana je izgradnja kružne raskrsnice“, saopšteno je iz Gradske uprave, a u odbranu gradonačelnika stala je i njegova desna ruka, Vuk Višekruna, ovlašteni potpisnik iz Odjeljenja za prostorno uređenje.

Tri dana kasnije na vrata kabineta gradonačelnika zakucala je krim-policija. Grohotom se smijao, rekao je, i istakao da je Ljubo Ninković, SNSD predsjednik gradske Skupštine, pokrenuo postupak ukidanja dozvole. Istog dana oglasio se i resorni ministar Bojan Vipotnik, čije je Ministarstvo potvrdilo nalaz republičkih inspektora, koji su naredili rušenje i vraćanje u prvobitno stanje, jer na vrijeme nije obezbijeđena potrebna dokumentacija:

„Ne bih da licitiram da li će radovi na kružnoj raskrinici u centru Banjaluke biti nastavljeni, ili će se sve rušiti i biti vraćeno u prvobitno stanje, jer je sad sve u rukama republičke inspekcije“.

Rušenja nije bilo, vozači se uveliko gube u novootvorenom kružnom toku.

I KROZ MOTIKE NELEGALNO

Stanivuković, koji je svojevremeno u kampanji bio legalista, pozivao se na zakone i procedure, ne žuri sa papirologijom. Kružni tok kod „Ekvatora“ nije jedini primer u njegovoj trogodišnjoj vladavini gradom.

„U prilogu vam dostavljamo fotografije prije i poslije rekonstrukcije Ulice kralja Aleksandra I Кarađorđevića. Podsjećamo, gradonačelnik Draško Stanivuković obići će danas u 16 časova  rekonstruisanu Ulicu kralja Aleksandra I Кarađorđevića.“

Bila je ovo vikend najava za 7. oktobar 2023. dostavljena novinarima na mail adrese iz Gradske uprave Banjaluka. Pitanje Žurnala da li je gradonačelnik, prije obilaska saobraćajnice, kada to već nije učinio prije početka gradnje, pribavio neophodnu građevinsku dozvolu, po običaju, ignorisano je.

I nije je pribavio. Do danas nije kompletirao proceduru, koju je trebalo da završi prije izvođenja građevinskih radova. Ni gradonačelnik ni nadležni u njegovim odjeljenjima, kojima je dopis proslijeđen, nisu željeli javno da govore o prekršenim zakonima o uređenju prostora i građenju RS i javnim putevima RS, a građevinci su u razgovoru za Žurnal naveli dva razloga za ovakvo postupanje – ili nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi na putu kroz Motike ili je u pitanju bahatost, koja je svojstvena i aktuelnoj i prošlim gradskim vlastima.

Prema ranijim uvjerenjima Stanivukovićevog tima, kojem je modernizacija i rekonstrukcija isti pojam, za ovakve radove nije potrebna dozvola, jer bi moglo da se smatra redovnim održavanjem. Ipak, Stanivuković na pomenutom putu kroz naselje Motike ima i nove putne objekte, kao na primjer – most.

 

Istom logikom vodila se i prethodna SNSD vlast kada su asfaltirani putevi po selima za potrebe predizbornih kampanja. Ako bi gledali kako rade oni koje su birali ni Banjalučani koji grade kuće ne bi morali da pribave građevinske dozvole, jer, krajnje apsurdno, mogli bi da navedu da modernizuju livadu.

Ipak, i Stanivukoviću i svima koji rade mimo propisa sve piše prvo u Zakonu u uređenju prostora i građenju RS. Član 2.

Potom, i Zakon o javnim putevima RS. Član 23, Stav 2:

4,5 MILIONA KM ZA NELEGALNE RADOVE NA KUĆI MILANOVIĆA

Sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda Stanivuković je ne tako davno obilazio kuću Milanovića u centru grada.

“Obnova ovog objekta predstavlja jednu od najvećih investicija u kulturu u proteklom periodu. Nakon završetka radova dobićemo prvi kulturni centar u Banjaluci– od vremena bana Tise Milosavljevića. Sa predstavnicima MMF-a obišli smo objekat i uvjerili se u kvalitet i snažnu dinamiku radova”, naglasio je.

Foto Grad Banjaluka

Nakon kompletne obnove, koju zaokružuje na 4,5 miliona KM, ovo mjesto će okupljati umjetnike.

Ipak, i ovaj posao gradska vlast završava  bez potrebne građevinske dozvole.

TRAFIKA KOJA JE PROGUTALA 53 MILIONA KM 

Dozvola nije bilo ni za gradnju teniskog kompleksa za potrebe održavanja turnira „Srpska Open“. Javnost još od početka godine čeka da joj se obrate čelnici Teniskog saveza RS, kako bi objasnili gradnju bez dokumentacije i provedenih tenderskih procedura. Iako je premijer RS Radovan Višković rekao da je Vlada dala 28 miliona KM, ranije računice predsjednika RS Milorada Dodika govorile su drugačije.

Još 11. aprila objavljeno je da je Vlada RS „pojačala“ grant Teniskom savezu RS sa dva, na sedam miliona KM. Do tada se pretpostavljalo da je, bez ijedne sprovedene tenderske procedure, potrošeno 30 miliona KM. Četiri dana kasnije, 15. aprila, oglasio se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik:

„Vlada RS je do sada na tom planu dala 34 miliona KM, a grad Banjaluka 11 miliona KM. Da nije bilo svih nas, ne bi bilo turnira.“

34 miliona KM + 11 miliona KM = 45 miliona KM!

Međutim, gradonačelnik Stanivuković nije bio saglasan. Grad je, potvrdio je medijima, u cijeloj priči učestvovao sa 17 miliona KM.

34 miliona KM i 17 miliona KM = 51 milion KM!

Foto Adi Kebo/Žurnal

Šest dana kasnije, 21. aprila, cifra je ponovo rasla. Za novo upumpavanje u nevjerovatno skup projekat, čija je isplativost itekako upitna, bio je zadužen generalni sekretar vladajućeg SNSD-a i direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović.

„Na prijedlog generalnog direktora Luke Petrovića, turniru je odobrena donacija od dva miliona maraka. Odluku je, po posebnom postupku, donio Nadzorni odbor preduzeća. Novac će biti isplaćen iz preostalog budžeta za donacije iz 2022. godine. Dozvolu za ovaj transfer dala je Vlada Republike Srpske. Po ustaljenoj praksi, to je izostavljeno iz dnevnog reda kao i iz saopštenja za javnost nakon sjednice“, pisao je portal Capital.

34 miliona KM + 17 miliona KM + 2 miliona KM = 53 miliona KM!

 

Objašnjenje za neprovođenje tendera bilo je da Teniski savez RS nije ugovorni organ i da ne podliježe Zakonu o javnim nabavkama BiH pa je sve urađeno bez ijedne zakonske procedure. Javni novac je prebacivan na račun Saveza, a ovaj je dalje istim raspolagao kako je htio. Teniski kompleks izgrađen je i mimo regulacionog plana, dok su građevinski radovi bili „pokrivani“ dozvolom za pripremne radove. Ti poslovi plaćani su konzorcijumu firmi pod rukovodstvom prnjavorskog “Gradipa”.

Stanivuković je i tada tvrdio da su za gradnju kompleksa obezbijeđene sve dozvole, ali predsjednik TS Draško Milinović je priznao:

„To što nemamo u ovom trenutku i što i nismo imali prošli mjesec, vaše je apsolutno i legitimno pravo da ukažete na to, ali ja vam objašnjavam da nismo ušli bezglavo u ovu priču i da dan i noć radimo, jer je riječ o hiljadu i hiljadu papira.“

GRAĐANI, STRUKA, BANJALUKA

Grad Banjaluka u posljednje tri godine potpuno je promijenio lice. Nelegalna gradnja, arhitektonsko-građevinski sporan ukus gradonačelnika i njegovog tima, nakandno izdavanje dozvola, mijenjanje regulacionih planova i pogodovanje tajkunima postali su svakodnevica. Urbanistički plan, iako završen, nije na dnevnim redovima, jer bi značajno ograničio sadašnje mogućnosti aktuelne gradske vlasti.

Profesori banjalučkog Arhitektonsko-građevinskog fakulteta o investitorskom urbanizmu govorili su u maju prošle godine. Povod je bila takozvana rupa, lokacija u centru grada na kojoj je mrkonjićki tajkun Mladen Milanović Kaja izgradio ogroman stambeno-poslovni kompleks.

„Sama inicijativa za izmjenom dijela regulacionog plana u potpunosti je nelegitimna (iako legalna) i zasnovana je jedino i isključivo u namjeri gradske administracije da izađe u susret maksimalističkim zahtjevima špekulatnske izgradnje, a na očiglednu štetu javnog interesa… Umjesto poštovanja konkursa, procedura, kontinuiteta i dobrog ukusa, dobili smo komični i uvredljivi igrokaz navodnog biranja ‘idejnog rješenja’, kojim se prikrivalo skoro dvostruko povećanje spratnosti iznad tzv. ‘rupe’. Novi Nacrt plana ne samo da odobrava 10, 11 (u praksi i više) spratova na datoj lokaciji, nego dodaje svim ostalim građevinskim markicama u bloku po jednu ili dvije dodatne etaže. Nad ulicama Bana Lazarevića i Srpskom, samo uz legalna prekoračenja, nadvijaće se devet-deset nadzemnih etaža (prizemlje, šest ili sedam spratova, jedan mogući dodatni, te povučena etaža, skoro identična običnoj)“, napisali su u otvorenom pismu.

Upravo to Banjaluka je i dobila.

Foto MG Mind

Javnim raspravama u Gradskoj upravi prisustvovao je i aktivista Ozren Perduv. Danas o novoj Banjaluci ogorčeno kaže:

„Bilo bi veoma interesantno vidjeti šta bi nekadašnji Stanivuković radio da je i dalje u ulozi navodnog prvog opozicionara u gradu, a da sve ovo što on sada radi u gradu radi SNSD. Mnogima, pa i meni, se čini da se sa našim gradom igra kao sa dječjom igračkom. Poslušna marioneta u rukama krupnog kapitala i tajkuna. Zbog te poslušnosti i servilnosti može da radi šta god hoće i kako god hoće, pa zbog toga i ne treba da čudi što se poslovi rade bez ikakvih dozvola. Takvima dozvole ne trebaju. I nije ni čudo što to smatraju eto nekim tamo formalnostima. Zamislite da običan građanin ovog grada počne da se ponaša na isti takav način. Naravno, inspekacija bi se pojavila u vrlo kratkom roku, zabranila dalje aktivnosti i naredila uklanjanje urađenog. Ali, u ovom društvu pravila nisu jednaka za sve. Vi građani morate da poštujete zakone i procedure, ali mi, koje ste birali i platili i koji treba da vam služimo – pravila poštovati ne moramo. Izruguju nam se u lice, bez imalo srama i stida i, nažalost, – prolazi im sve nekažnjeno. Za sada. Podnošene su krivične prijave zbog nezakonitih radova gradske vlasti, ali kao što rekoh – ne vjerujem u sudski epilog svega toga, jer krupni kapital, gradska vlast i skupštinska većina sinhronizovano djeluju na štetu budžeta grada, a u svoju ličnu korist i korist onih kojima služe. A, to svakako nisu građani“, rekao je za Žurnal.

Grad Banjaluka ignorisao je pitanja Žurnala:

  1. Da li je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković naknadno pribavio građevinsku dozvolu za rekonstrukciju Ulice kralja Aleksandra I Karađorđevića? Da li su neriješeni imovinosko-pravni odnosi bili razlog kršenja zakona o uređenju prostora i građenju RS i putevima RS?
  2. Zbog čega je bez građevinske dozvole građena kružna raskrsnica kod „Ekvatora“?
  3. Prema riječima gradonačelnika Stanivukovića, obnova kuće Milanovića na kraju će koštati oko 4,5 miliona KM. Zbog čega ni za ovaj objekat nije pribavljena građevinska dozvola?
  4. S obzirom na to da je najavio da je ovo decenija gradnje u Banjaluci, znači li to da će svaki objakat biti građen ili rekonstruisan bez prateće dokumentacije? Znači li to i da građani ne moraju da pribavljaju dokumentaciju za gradnju, na primjer, individualnih objekata?

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *