Istočnohercegovačkim funkcionerima više od 70.000 KM za “bijeli hljeb”
Nakon što su, sa posljednim lokalnim izborima, izgubili funkcije, pravo na “bijeli hljeb” iskoristiće sedam istočnohercegovačkih bivših funkcionera, saznaje “Direkt”. Za njihove neto plate biće izdvojeno više od 70.000 maraka javnog novca ukoliko svi ovu naknadu budu primali šest mjeseci, kako im je zakonom omogućeno.
Najviše novca za ovu namjenu izdvojiće opština Gacko koja će “bijeli hljeb”, u mjesečnom iznosu od 2.627,50 KM, plaćati bivšem predsjedniku Skupštine Jovanu Kovačeviću te bivšem zamjeniku načelnika Radojici Antunoviću u iznosu od 2.362,80 KM mjesečno.
U Ljubinju su pravo na “bijeli hljeb” iskoristili bivši načelnik opštine Darko Krunić , koji će primati oko 1.315 KM mjesečno, te njegov bivši zamjenik Marko Gordić za koga će biti izdvajano oko 1.120 KM mjesečno.
Bivši bilećki načelnik Miljan Aleksić na ime ove naknade primaće 2.077,40 maraka mjesečno. Pravo na “bijeli hljeb” iskoristio je i bivši predsjednik bilećke Skupštine Srđan Rogan, za šta je mjesečno primao 1.764 marke. Međutim, Roganu je, na lični zahtjev, nakon dva mjeseca obustavljena isplata ove naknade zbog, kako saznajemo, zaposlenja na Rudniku i termoelektrani Gacko.
U Trebinju ovu naknadu prima bivši potpredsjednik Skupštine Mijat Šarović, a, prema njegovim tvrdnjama, ona iznosi oko 1.600 maraka mjesečno. Za razliku od svih ostalih istočnohercegovačkih opština, Grad Trebinje nije “Direktu” dostavio tražene podatke o naknadama za “bijeli hljeb”. Polovinu Šarovićeve naknade Gradu Trebinju refundira republički Fond za dječiju zaštitu.
U Nevesinju i Berkovićima niko nije zatražio ovu naknadu, ali niko od funkcionera nakon izbora nije ni ostao bez funkcije – ili je ostao na istom mjestu, ili je prešao na drugo.
Zakon koji funkcionerima omogućava pravo na “bijeli hljeb” donesen je 2005. godine, a do 2017. godine u istočnoj Hercegovini iskoristilo ga je 28 bivših predsjednika i potpredsjednika skupštine, te bivših gradonačelnika, načelnika i njihovih zamjenika. U njihove džepove, na ovaj način, do tada se slilo skoro pola milona maraka narodnog novca.
Pravo na “bijeli hljeb” regulisano je Zakonom o statusu fukncionera jedinica lokalne samouprave RS koji predviđa da funkcioner po prestanku funkcije ima pravo na naknadu plate u trajanju od šest mjeseci u visini plate koju je imao u vrijeme prestanka funkcije.
Sa druge strane, nakon što ostanu bez posla obični građani pravo na novčanu naknadu od šest mjeseci imaju tek nakon pet godina radnog staža i to ne u visini plate koju su imali u vrijeme prestanka radnog odnosa, već je, najčešće, riječ o minimalcu od 416 maraka.
Pitanje ukidanje ovog prava ovdašnji političari uglavnom potežu kako bi ubrali političke poene kod potencijalih glasača, jer, iako mnogo puta inicirano, ukidanje ove privilegije u RS nikada nije usvojeno. Posljednji takav prijedlog u skupštinsku proceduru početkom ove godine uputio je potpredsjednik NSRS Milan Petković (Ujedinjena Srpska), ali je on, očekivano, odbijen.
IZVOR: DIREKT/Jelena Denda Borjan
