21/02/2024

O turističkim vaučerima ili kako smo nasjeli?

Piše: Sanja Vasković

U zemljama zahvaćenim pandemijom virusa korona u toku je postepeni oporavak, vraćanje svakodnevnim aktivnostima, saniranje štete i posljedica nanesenih prvenstveno privrednom razvoju svake zemlje. Pojedine odluke vlada zemalja pogođenih virusom često su bile “na prvu” i nepromišljene, pa se postavlja pitanje opravdanosti uloženih budžetskih sredstava tokom pandemije. Jedan od primjera je i tzv. pokretna bolnica koju je nabavila Vlada Republike Srpske na čelu sa premijerom i komandantom Republičkog štaba za vanredne situacije Radovanom Viškovićem,  za koju opozicija u RS tvrdi da predstavlja uzaludno trošenje budžetskih sredstava, da ne postoji opravdanost za njenu kupovinu i da košta znatno manje nego što je stvarno plaćena novcem građana Republike Srpske. Odgovor premijera na zamjerke opozicije na nedavno održanoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske bio je, parafraziram: “Da je nismo kupili opet bi nas napadali“. Jasno je da su se sjednice skupštine odavno pretvorile u lične obračune pojedinih poslanika, no o tome drugi put.

U javnost je prvobitno dospjela i informacija o famoznih 100 KM koje bi trebali dobiti svi punoljetni građani Republike Srpske. Nizali su se novinski (internet) članci o mjerama Vlade i tih 100 KM po ugledu, valjda, na Republiku Srbiju koja je svojim građanima još početkom pandemije obećala novčanu pomoć od 100 evra kojim bi se pomogao lični budžet svakog građanina koji je neminovno osiromašen usljed pandemije. Broj nezaposlenih lica još uvijek se prebrojava i tamo i ovdje. 

Priča o 100 KM se pažljivim čitanjem teksta ipak pretvarala u neopipljivi novac tj. vaučer koji je moguće primjeniti samo u oblasti turizma. Nizala su se pitanja, da li se vaučer odnosi samo na turističke destinacije kojim upravlja država ili je moguće iskoristiti ga u okviru privatnog sektora. Dalje, najavljeno je postepeno emitovanje vaučera, odnosno da u prvoj fazi bude emitovano 20.000 vaučera, nakon toga dva puta po 15.000, a ako interesovanje bude veliko da nakon toga bude omogućeno dodatno emitovanje vaučera.

Zapravo nismo ni dobili informacije na koji način praktično preuzeti taj vaučer koji treba da doprinese oporavku privredne djelatnosti Srpske, s akcentom na turizam. Naknadno je objavljeno da će se zainteresovana lica prijavljivati putem aplikacije nadležnom ministarstvu!? I taman kada su građani po sistemu “daj šta daš” i “od koga je dosta je” našli neku pogodnu destinaciju u lijepoj nam Republici Srpskoj koja itekako svojim prirodnim ljepotama i turističkim potencijalima zaslužuje da je bolje upoznamo, cijenimo i razvijamo, desilo se da ti vaučeri ipak ne mogu tako “lako” da se upotrijebe.

 Naime, da bi iskoristili ove turističe vaučere u iznosu od 100 KM potrebno je da na određenoj lokaciji budete barem tri noćenja, a danas je objavljeno da ovaj vaučer ipak vrijedi za dvije turističke destinacije, dakle ne morate sve vrijeme odmora provesti na jednom mjestu. Komentari prosječnih građana na ovu mjeru Vlade bili su mahom negativni. Postavlja se pitanje odakle novac građanima Republike Srpske u kojoj se ionako teško živi, a kamoli nakon pandemije, da uplate ljetovanje u nekoj od turističkih destinacija? A i ako imaju dovoljno novca za plćanje smještaja za više od tri noćenja, onda će sigurno imati i ovih 100 KM.

U razgovoru sa prosječnim građanima saznala sam da bi im ipak bolje došao neki vaučer za subvenciju svakodnevnih troškova, ili na primjer za subvenciju računa za električnu energiju imajući u vidu brojne probleme prilikom obračuna električne energije zadnjih mjeseci i pravdanja javnih preduzeća “pandemijom” i otežanim uslovima rada. Kako onda, pobogu, nisu slučajno stigli niži iznosi računa za struju? Bitno je da je promocija ove aktivnosti u medijima dobro organizovana bez obzir na uslove realizacije ove pogodnosti.

Kako god, bilo koja mjera bolje ja od nikakve pa se nadamo da će ovi vaučeri zaista ispuniti svoju svrhu, odnosno da će pomoći oporavku turističkog sektora Republike Srpske.

1 thought on “O turističkim vaučerima ili kako smo nasjeli?

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *