Petina mladih u BiH nije pročitala nijednu knjigu
U Bosni i Hercegovini više od 18 posto mladih nije pročitalo nijednu knjigu, pokazuje prošlogodišnje istraživanje njemačke fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung.
Zemlja na državnom nivou nema Zakon o mladima, pa se popularizacijom čitanja pokušavaju baviti niži nivoi vlasti . Nevladin sektor konkretno radi na tome.
U vrijeme sveprisutnih ekrana, malo je onih koji će radije pročitati knjigu, budući da su potrebni veći mentalni napori za čitanje knjige nego npr. za gledanje nekog prosječnog filma, pa će mladi radije ostati ušuškani u svoju komfor zonu.
Osim toga, poražavajuće je to da savremene tehnologije omogućavaju djeci školskog uzrasta da lektire ne moraju čitati nego jednostavno „skinuti“ sa interneta. Ovakva forma obrazovanja šteti daljem razvoju i edukaciji djece, a dugoročno ostavlja posljedice na urušavanje društvenog sistema i njegovih vrijednosti.
Naučno je dokazano da čitanje ima veoma veliki uticaj na naš mozak. U neurološkom smislu, čitanje je zahtjevno jer iziskuje koncentraciju i intelektualnu aktivnost. U svakom slučaju, ono nam pomaže da otvorimo svoj um za nove ideje i nove poglede na svijet. Mnogobrojne su koristi koje nam pruža svakodnevno čitanje.
Stoga, poražavajući su podaci Agencije za statistiku BiH prikupljeni popisom stanovništva iz 2013. da u našoj državi živi gotovo 90.000 nepismenih osoba. U Udruženjima civilnog društva upozoravaju da se radi o visokom nivou nepismenosti s obzirom na tehnološko vrijeme u kojem živimo, a ovaj trend nepismenosti se izgleda nastavlja ako je suditi o broju mladih ljudi u BiH koji nisu pročitali nijednu knjigu.
