21/02/2024

šta će niknuti na Jahorini, kranovi ili šuma?

Nacrt Regulacionog plana opštine Trnovo naišao na neodobravanje.
„Mještani su i ovom prilikom izrazili svoju zabrinutost zbog predloženih planova koji uključuju betoniranje već ograničenog prostora od 15 hektara.“, navodi se u saopštenju za javnost Aarhus centra, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.
IZVOR: Antikorupcija

Mještani naselja Šator na području Jahorine se svaki dan pitaju šta će ih sutra probuditi, cvrkut ptica ili zvuk mješalice.

Priča oko olimpijske ljepotice i prekomjerne gradnje ide sve dalje i dalje. U nastojanju da očuvamo šumu i spriječimo dalje betoniranje tim Aarhus centra u BiH je prisustvovao javnoj raspravi o Nacrtu Regulacionog plana “Sportsko-rekreativno područje Jahorina na području opštine Trnovo” (revizija plana), a koja se održala 21.12. sa početkom u 13h.

Mještani su i ovom prilikom izrazili svoju zabrinutost zbog predloženih planova koji uključuju betoniranje već ograničenog prostora od 15 hektara.

Razlog neodobravanja Nacrta Regulacionog su primjedbe građana pristigle na adresu UNIS Instituta, nosioca izrade Nacrta, a koje ukazuju na brojne nepravilnosti prilikom izrade istog. Iz Instituta su potvrdili da su sve primjedbe građana osnovane, te da će zbog toga ostaviti rok od 10 dana za nove primjedbe i komentare na Nacrt, nakon čega su se građani pobunili zaprijetivši tužbom zbog kratkog roka. Podsjećamo da je predloženim Nacrtom bilo planirano proširenje postojećih stambeno-poslovnih objekata i izgradnje novih što bi dovelo do dodatnog uništavanja već osiromašenog šumskog fonda.

Mještani smatraju da se prilikom izrade novog Nacrta Regulacionog plana mora izdvojiti više vremena od planiranih 15 dana, kako bi izrada istog bila kvalitetna, u skladu sa zakonom i interesom građana, a ne investitora.

Pored toga, važno je istaći da su Elektrodistribucija, Vodovod i Olimpijski centar Jahorina izrazili svoje neodobravanje prema Nacrtu, ističući da isti nije u skladu s očuvanjem prirodnih resursa i očuvanjem specifičnosti ovog područja, te da nije uzeto u obzir preopterećenje postojeće elektro i vodovodne mreže. Svjesni smo da su stručna mišljenja Elektrodistribucije i Vodovoda, kao i stav Olimpijskog centra Jahorina, ključni u donošenju odluka koje će imati dugoročne posljedice na naše okruženje. Njihovo nedvosmisleno negativno mišljenje o Nacrtu dodatno potvrđuje ozbiljnost situacije te ukazuje na hitnost potrebe za preispitivanjem planova.

Kao društvo koje je već suočeno s nuspojavama prekomjerne urbanizacije, svjesni smo da bi daljnje širenje betona na ovom području ozbiljno narušilo prirodnu ljepotu naše planine, kao i osnovna ljudska prava. Jahorina, već sada pogođena negativnim posljedicama urbanih intervencija, suočava se s trajnim oštećenjem koje može imati dugoročne ekološke implikacije.

Mještani naselja Šator na Jahorini ostaju posvećeni zaštiti planine od ekocida i apeluju na odgovorne da prepoznaju važnost očuvanja prirodnih resursa te da se pronađe održivo rješenje koje će Jahorinu sačuvati za buduće generacije.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske odgovorno je za zaštitu prirodnih područja, te se poziva na odredbe Zakona o zaštiti prirode RS-a koje ukazuju na potrebu za zaštitom Jahorine kao “zaštićenog prirodnog pejzaža”. Također, traži se podrška da se zakonski propisi o zaštiti prirode i Prostorni plan Republike Srpske ispoštuju.

Naime, nedavno su se mještani sa područja Jahorine obratili ministru Vipotniku i zatražili da djeluje po planovima iz Prostornog plana Republike Srpske,  gdje se u tabeli 4, na str. 105. pod rednim brojem 12. a) predlaže zaštita Jahorine, kao “zaštićenog prirodnog pejzaža” sa ukupnom površinom od 11547 ha.  Iako ministar Vipotnik nema nadležnosti da djeluje na izmjene lokalnog Regulacionog plana, ipak ima sveobuhvatnu ovlast za adekvatnu zaštitu životne sredine na području RS-a, gdje prema čl. 60. Zakona o zaštiti prirode Republike Srpske ima mogućnost da predlaže Vladi RS-a proglašenje zaštićenih područja. To je upravo ono što od njega očekuju mještani sa područja Jahorine.

Zajedno možemo zaustaviti ekocid i sačuvati jedno od naših najdragocjenijih prirodnih blaga.

Aarhus centar u BiH uz podršku lokalnog stanovništva i udruženja, nastavlja  se zalagati za zaštitu planine Jahorine i drugih prirodnih resursa. Pozivamo sve relevantne institucije da transparentno djeluju kako bismo zaustavili daljnje degradiranje našeg okoliša.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *