Пет. дец 9th, 2022

Trebinjska ekološka svijest

Piše: Đorđe Vučinić/blog

Posljednjih dana u Trebinju “gore” društvene mreže. Fotografije divljih deponija, kao i otpada neodgovornih pojedinaca koji bacaju u prirodu, glavna su tema Trebinjaca.

Postavlja se pitanje ko je odgovoran za ovaj, nimalo bezazlen problem.

S jedne strane smeće po ulicama, a pogotovo u prirodi, izgleda užasno, a sa druge strane to povlači sa sobom i mnogo veći problem od onog vidljivog golim okom. Ekološki sistem se zagađuje, što na direktan ili indirektan način uništava naše zdravlje.

Jesu li uzalud sve one lekcije još iz osnovne škole? Ili je školski program tu samo da se prođe “pro forme”? Škola je, kako smo to mogli čuti u školskim klupama na desetine (a neću slagati – i stotine) puta vaspitna i obrazovna ustanova.

Hajde što neko nije volio učiti, što je preskakao lekcije, ali kako to da se nije naučio pravilima lijepog i društveno-odgovornog ponašanja?!

Bonton se spominje još od prvih dana školovanja, a bacanje smeća gdje mu nije mjesto je jedna od glavnih lekcija, odmah nakon lične higijene i persiranja.

Drugo odgovorno lice jeste roditelj. Roditelj koji ne “usadi” svom djetetu u glavu da se smeće ne baca mimo kante ili kontejnera. Što kaže dobro poznata rečenica: “Sve se nosi iz kuće”.

Ipak, svakakve djece, ali i svakakvih roditelja ima, tako da krivca u porodici ne možemo tražiti. Možemo ga naći, ali smo ga proizveli kao društvo.

Odgovorno preduzeće za otpad i smeće (čak se i rimuje) jeste Komunalno a.d. Trebinje. Što se tiče kabastog otpada, Komunalno se oglašavalo u više navrata, ali očigledno nedovoljno jer nije doprlo do dobrog dijela stanovnika grada Trebinja. Zato imamo užasne prizore.

Ono što je najveći problem, jeste to da niko ne snosi posljedice za ekocid. Prosječan Trebinjac ostaje nijem i na sječu parka, a onaj koji siječe (ili naredi da se siječe), logično je – nije kažnjen, a ni “osuđen” sa više od 2-3 Fejsbuk statusa. Zato se vremenom stvara nepisana društvena norma da za uništavanje prirode niko neće odgovarati.

Pogotovo ako se ima u vidu gradnja mnogih MHE, od kojih isključivo multimilioneri imaju korist, kako bi “zgrnuli” još poneki milion, onda ta jedna kesa smeća postaje bagatelna.

Jedna po jedna, a onda dolazimo do scenarija koji je nedavno zadesio rijeku Drinu:

maxresdefault

Ipak, čini se da ovo nije novi i nadolazeći problem, već da je tek u posljednje vrijeme u Trebinju skrenuta pažnja na ovaj problem na društvenim mrežama. To je rezultiralo da javno osudimo anonimne sugrađane, ali i da vidimo mnoge koji samoinicijativno skupljaju otpad za neodgovornima. To je sjajna vijest sa jedne, ali sa druge strane baš i ne, s obzirom da je Komunalno a.d. Trebinje dobitnik laskavog priznanja.

To priznanje je potvrda dugogodišnjeg sistemskog i kvalitetnog rada koji dobitnike tog sertifikata svrstava u sami vrh domaće privrede, rame uz rame sa preduzećima iz EU, za koji se primjenjuju isti, rigorozni i dokazani kriterijumi. Tako barem stoji na sajtu Bisnode.

106212071_733719920750484_287759521455128481_n

Dokaz smeća na ulicama Trebinja, nedostatka kanti za smeće, npr. na šetalištu prema Arslanagića mostu, nikako ne može biti dobar pokazatelj da “poslovni subjekt spada u najviši razred bonitetne izvrsnosti u Bosni i Hercegovini.” Ili može, ali onda treba staviti prst na čelo pa se zapitati kakvi su ostali poslovni subjekti u BiH.

Ruku na srce, radnici Komunalnog preduzeća nisu krivi za takvo stanje, pogotovo ne za nedostatak kanti za smeće i nerijetko nedostatak kontejnera u nekim naseljima (što je već druga tema, tema “uhljebljivanja” partijskih kadrova u fotelje), već MI koji se bezobzirno odnosimo prema prirodi i gradu. I sve dok se ne ukine ružna navika Trebinjaca, džaba će biti i 3 preduzeća gradske čistoće.

Ono što država treba obezbijediti, jeste “dobra” kazna za sve koji ne poštuju prirodu, ali prvo mora poći od sebe i svojih struktura. Ni seljačko ponašanje koje rezultira zagađenjem naše okoline, a ni kapital zbog kojeg se grade MHE i siječe drveće ne smije biti ispred prirode.

IZVOR: https://citamolise.com/2020/06/30/trebinjska-ekoloska-svijest/?fbclid=IwAR1OJ4iDRsvxkiWuZOK5KtSmr-o901xrNl0Fbqlf3mot_EokOtSWK4j-yso

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *