Upozorenja ne piju vode: Dodik odlučio resurse RS-a “na tanjiru” predati Kini

U periodu od 6. do 25. aprila proveo je do sada najveću političku “ofanzivu” kako bi dobio spasonosne kredite, ali… Cenić: Ko ne poznaje Kinu, može samo tako da razmišlja.

 

IZVOR: Fokus/Amil Dučić

 

Dok Sjedinjene Američke Države, a sve više i Evropska unija, kao opasnost vide aspiracije Kine prema Zapadnom Balkanu izražene u beskrupuloznim poslovnim aranžmanima i postepenim nametanjem moći koja je strana liberalnoj demokratiji, vlasti Republike Srpske gotovo sve resurse nude Kini “na tanjiru”. O tome svjedočimo gotovo iz dana u dan.

 

Budući da je RS u ogromnoj finansijskoj dubiozi, predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik krenuo je u akciju „sve ili ništa“, a kako bi RS spasio od bankrota.

 

Samo u periodu od 6. do 25. aprila, dakle za nepune tri sedmice, proveo je do sada najveću diplomatsku ili političku „ofanzivu“ usmjerenu prema Kini, a kako bi po svaku cijenu ishodovao kineska (spasnosna) kreditna sredstva za entitet na čijem je čelu.

 

Ogromni dugovi

 

Naime, entitet RS u ovoj godini, kao nikada do sada, mora vratiti čak 1,150 miijardi KM duga! Također, ukupni vanjski i unutrašnji dug RS-a veći je od samog budžeta te iznosi zaključno s 31. 12. 2022. godine 6,5 milijardi KM! Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, vanjski dug RS-a iznosi 4,2 milijarde KM, a unutrašnji se popeo na 2,3 milijarde KM.

RS se tako, radikalno se zadužujući u proteklim godinama, po prvi put izjednačila s FBiH, čiji ukupni dug također iznosi 6,5 milijardi KM. S tim da je unutrašnji dug RS-a duplo veći od unutrašnjeg duga FBiH.

Prema zvaničnim informacijama o zaduženosti iz dokumenta Ministarstva finansija i trezora BiH, RS se nije samo putem obveznica 2021. godine zadužila na Londonskoj berzi za 586,7 miliona KM. Također, posjeduje i obveznice na Bečkoj berzi, a to zaduženje iznosi 328,5 miliona KM. Dakle, RS se putem tzv. euroobveznica ukupno na unutrašnjem planu zadužila za 915.328 KM!

Uz nabrojano, mora i Izvozno-uvoznoj banci Mađarske (Exim banka), po osnovu ranijeg aranžmana, vratiti 215,1 milion KM.

 

Dakle, za nepune tri sedmice u aprilu premijer RS-a i visoki zvaničnik SNSD-a Radovan Višković održao je u Kini susrete s predstavnicima Kaiyuan fonda, Shanxi International Trust fonda i Jiyuan Zaihua Management fonda, odnosno s kineskim fondovima od kojih su očekivali novac.

 

Dogovora očito nije bilo, budući da je nastavak pregovora najavljen u narednom periodu u Banjoj Luci.

 

Dan kasnije, Višković se u Kini sastao s predstavnicima China State Construction Engineering Group, kao i s kineskom nacionalnom farmaceutskom grupom Sinofarm. S predstavnicima Kineske državne željeznice (China Railway Enginerring Group Limited – CREC) razgovarao je 8. aprila.

 

Ova kompanija od RS-a je nedavno dobila posao izgradnje dionice autoputa dužine 17 kilometara od Bijeljine do Brčkog, o čemu je pisao Fokus.

 

 

Isti dan susreo se i s predstavnicima kompanije Shandong International Economic & Technical, zatim Kineske nacionalne aerotehnološke korporacije (Avic), a dan kasnije s predstavnicima China Energy Energineering Group Co. Ltd. Od 9. od 12. aprila susreo se s čelnicima kompanije Powerchina Corporation od China Ltd, te kompanije za komunikacije i izgradnju (China Communications Construction Company (CCCC).

 

Ništa od obveznica

 

Prema izvorima Žurnala iz Vlade RS, Višković je de facto bio emisar Milorada Dodika u Kini, pokušavajući da izvidi da li su kineski investitori zainteresirani za kupovinu entiteskih obveznica u iznosu od 165 miliona eura.

 

Kinezi, navodi se u istom tekstu, nisu uopće željeli da se bave time, jer ta cifra za njih nije ni kap u moru finansijskih transakcija koje ima ta zemlja. Osim toga, oni su veoma spori u procedurama, koje bi u ovom slučaju trajale mjesecima, za šta Vlada RS nije imala vremena.

 

-Ponestalo im je para i misle da ih Kina dijeli šakom i kapom. No, ko ne poznaje Kinu, može samo tako da razmišlja. Kina to ne radi tako i to je za njih sitna cifra. Također, Kina ono što investira u inostranstvu, ako ostvari profit, nastoji da to zadrži u inostranstvu, da ne vraća u zemlju iz vrlo jednostavnog razloga. To nije nikakav altruistički pohod, nego ta devizna sredstva idu u Centralnu banku Kine, tu se mijenjaju za lokalnu valutu. Dakle, to je jedan bankarski ili investicijski rezon – kazala je za Fokus ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić.

 

-Ponestalo im je para i misle da ih Kina dijeli šakom i kapom. No, ko ne poznaje Kinu, može samo tako da razmišlja. Kina to ne radi tako i to je za njih sitna cifra. Također, Kina ono što investira u inostranstvu, ako ostvari profit, nastoji da to zadrži u inostranstvu, da ne vraća u zemlju iz vrlo jednostavnog razloga. To nije nikakav altruistički pohod, nego ta devizna sredstva idu u Centralnu banku Kine, tu se mijenjaju za lokalnu valutu. Dakle, to je jedan bankarski ili investicijski rezon – kazala je za Fokus ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić.

 

Zoran Pavlović, poslovni savjetnik i ekonomski analitičar, kaže za naš portal da je odlazak Viškovića u Kinu uglavnom bio vezan za poslovne aranžmane izgradnje hidrocentrale “Dabar” za koju je potpisan ugovor prije osam godina, ali nikako da se počne realizirati.

 

-Kako stvari stoje, izgleda da je njihova banka prihvatila garancije Vlade RS-a za nastavak radova. Jer to je princip kineskih firmi, 15 posto platite odmah, a ostatak date garanciju. Po definiciji Kinezi rade s državnim garancijama, nisu baratali s obveznicama kao garancijom entiteta, ali izgleda da su to prihvatili. Kinezi rade ono što je nekada radila Jugoslavija u Africi – istaknuo je Pavlović.

 

SNSD i Komunistička partija Kine

 

Na tlu BiH Dodik i njegove stranačke kolege su nastavili, kao nikada do sada, s aktivnostima intenziviranja političkih i svakih drugih odnosa s Kinom. U Istočnom Sarajevu je tako 24. aprila održan sastanak delegacija SNSD-a i Komunističke partije na kojem je, kako je saopćeno, potvrđeno „strateško partnerstvo“ dvije političke stranke.

 

Delegaciju SNSD-a predvodio je Staša Košarac, koji je samo dan ranije odlučio da kao resorni ministar ne ide na Energetski samit u Neumu, koji organizira Ambasada SAD-a u BiH. Košarac je potvrdio da je ovu odluku donio u skladu s odlukom Vlade RS-a kojom je od institucija RS-a i njenih predstavnika u institucijama na nivou BiH zatraženo da prekinu saradnju s ambasadama SAD-a i Velike Britanije.

 

Na spomenutom sastanku, održanom 24. aprila, “izražena je opredijeljenost za učvršćivanje strateškog partnerstva dviju političkih stranaka, koje je formalno uspostavljeno 2016. godine”. Spomenute 2016. godine sam Dodik je u Pekingu ozvaničnio saradnju SNSD-a i Komunističke partije.

 

Javnosti je manje poznata činjenica da je te iste godine saradnju s Komunističkom partijom Kine uspostavila i Stranka demokratske akcije (SDA), no ni blizu plodonosnu kao SNSD.

 

Inače, Komunistička partija Kine nakon oktobarskog kongresa započela je novu dimenziju konfrontacije u odnosima sa SAD-om, a to je posebno do izražaja došlo tokom puštanja u atmosferu špijunskih balona koji su obarani na tlu SAD-a.

 

Stav Američkog kongresa

 

Predstavnički dom Američkog kongresa prije nekoliko mjeseci osnovao je i Odabrani odbor za strateško nadmetanje između SAD-a i Komunističke partije Kine, a s početkom marta održao je saslušanje u udarnom terminu pod nazivom “Prijetnja Komunističke partije Kine Americi”.

 

Upravo u ovakvoj situaciji između SAD-a i Kine, ili možda baš zbog toga (budući da je Vlada RS-a zvanično donijela odluku o prekidu saradnje s Ambasadom SAD-a u BiH), Dodik se pokušava dodatno približiti ovoj državi na Dalekom istoku.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *