Bileća: Riješen višegodišnji problem smrzavanja u klupama
Na nastavi smo bili u bundama i jaknama.
Andrea Komad završila je odličnim uspjehom školovanje u Srednjoškolskom centru “Golub Kureš” u Bileći, i upravo je uspješno položila prijemni ispit na Pravnom fakultetu u Banja Luci. Njena generacija posljednja je koja se tokom cjelokupnog školovanja tokom zimskih mjeseci smrzavala na nastavi, s obzirom da je školska zgrada izgrađena davne 1946. i nije imala riješenu toplotnu izolaciju uz lošu, dotrajalu stolariju te oštećenu krovnu konstrukciju, što je u decembru 2022. godine napokon riješeno okončavanjem projekta utopljavanja školske zgrade.
“Sjećam se kad smo bili prvi i drugi razred, uslovi grijanja bili su dosta lošiji, zimi smo na nastavi bili u bundama i jaknama, znali smo zbog hladnoće prekidati nastavu i ići kućama da se ugrijemo. Otkako se sve renoviralo dosta je bolje, lakši su uslovi za rad, dosta je toplije u školi i u učionicama i to mnogo znači i olakšava rad. Brzo smo se navikli na to da i zimi ne moramo sjediti u jaknama”, kaže Andrea čija mlađa sestra sljedeće godine upisuje treći, dok mlađi brat kreće u prvi razred iste škole:
“Drago mi je da oni nastavljaju školovanje u puno boljim uslovima, kada već moja i ranije generacije nisu bile te sreće”.
Znali smo raditi u kapama i rukavicama
Građevinski radovi na toplotnim slojevima izolacije vanjskih zidova, zamjena prozora i vrata i utopljavanje krova objekta sa pratećim radovima obavljeni su kroz projekat “Zeleni ekonomski razvoj” koji finansira Švedska, a provodi UNDP u BiH. Snežana Marović sekretarka je škole već deset godina, bila je i učenica škole od 1999. do 2003. godine, i kaže da je ovo vjerovatno najznačajniji građevinski projekat u ovoj školi poslije postavljanja kamena temeljca 1946. godine:
“Teško je izabrati prave riječi, a da se opiše značaj promjene za nas. Ranije uslove u školi iskusila sam kao uposlenica, a ranije i kao učenica škole. Dok smo bili učenici u klupama, tokom zimskih dana nikad nismo mogli skinuti jakne, a kasnije kad sam počela da radim, sve zimske mjesece smo provodili u jaknama, kaputima i bundama, a ako bismo nekada tokom januarskog raspusta imali administrativnih poslova, znali bismo raditi bukvalno s kapama i rukavicama”, priča Snežana Marović, dodajući kako se čak dešavalo da ih je na ulasku u hodniku dočekivala niža temperatura nego je vani. Nakon obnove, kaže, puno je drugačija priča:
“Sada i zimi ulazimo u školu normalno, radni dan provedem u košulji i sakou kao i svi drugi, sada imamo normalne uslove za rad, tako da je zaista teško naći pravu riječ i opisati nivo promjene. Čak su i ljudi koji nam dostavljaju poštu i drugi koji su povremeno dolazili u školu primijetili promjenu i bili pozitivno iznenađeni kada ih je u hodniku dočekala topla atmosfera. Pored toga, sada kako je vani toplo, osjetimo da je u školi dosta svježije”.
Napokon radimo u adekvatnim uslovima
Školu u kojoj danas predaje fiziku 1978. godine je završila i profesorica Mira Salatić koju za oko tri godine čeka zaslužena penzija. Kaže da je i u vrijeme njenog školovanja zimi u školi bilo hladno, a tada su se učionice zagrijavale starim pećima na ugalj. Nakon ugradnje kotlovnice situacija s grijanjem se nije mnogo popravila s obzirom da se veiki dio toplote gubio zbog nepostojanja izolacije. Nakon što je završeno utopljavanje zgrade, Mira kaže da napokon radi u adekvatnim uslovima:
“Ne ulazimo više sa kapama i u jaknama, ni mi ni učenici, nego onako kako dolikuje profesorima i učenicima u 21. vijeku. Najvažnije što su prvo učenici zadovoljni, pa onda svi mi ostali. Od moje generacije, ranijih i svih poslije mene, svi su imali problem s grijanjem, i ovo je sad prvi put da ni učenici ni mi profesori nemamo taj problem. Zaista je bio predivan osjećaj ući u toplu učionicu, kad pred kraj radnog vijeka doživite nešto lijepo to ostaje trajno”.
Otvoren prozor je bio nezamisliv
Profesor informatike Goran Gušić kaže kako je okončanje ovog projekta od velikog značaja ne samo za školu, već i za grad:
“Bio sam učenik ove škole, završio sam 2005., i znam kakva je bila situacija. Sada je neuporedivo bolje, skinuli smo napokon jakne na časovima, čak sam više od pola vremena držao otvoren prozor na kabinetu, što je prije bilo nezamislivo”, kaže, dodajući da je poseban problem na njegovim časovima predstavljalo to što je zbog hladnoće djeci bilo teško raditi za računarima:
“Pored svega, kabinet je u dijelu koji nije bio obasjan suncem i bio je jedan od najhladnijih u cijeloj školi. Vrlo teško, posebno u situaciji kad su djeca morala imati i rukavice na rukama. Ali snalazilo smo se nekako”.
Nastava je kvalitetnija
Srednjoškolski centar “Golub Kureš” u Bileći pohađa oko 350 učenica i učenika u gimnaziji i na smjerovima ekonomije, poljoprivrede i mašinstva. Škola se do 2020. godine grijala na lož ulje, prelaskom na pelet i odvajanjem sa zajedničke kotlovnice na kojoj su bili još obližnji vrtić i osnovna škola stanje se dijelom popravilo, ali bez adekvatne izolacije, stolarije i popravke krova problem nije mogao biti riješen do kraja. Direktorica Zdravka Miličević, također nekadašnja učenica škole, kaže kako su imali veliku sreću da prođu na projekat s UNDP-om u koji su polagali velike nade:
“Prvi put nakon toliko godina imamo uslove dostojne učenika i profesora. Nastava se odvijala normalno tako da smo svi osjetili da je to pun pogodak. Već smo primijetili i uštede na peletu, nismo imali kompletnu sezonu pa ćemo tačnu uštedu znati nakon okončanja sljedeće, ali evidentno je da se škola lakše i brže ugrije sa manje peleta. Kada ujutro dođemo, škola je već topla, postiže se optimalna temperatura koja je potrebna, tako da ne moramo više preko noći da ložimo, što je bila ranija praksa”, kaže Zdravka Miličević, dodajući kako je sada rad mnogo lakši:
“Ranije smo u zimskim mjesecima skraćivali časove na 30 minuta, nekada smo uspijevali održati samo tri časa do odmora i onda djecu pošaljemo kući jer se jednostavno nije moglo više raditi, pa smo nadoknađivali sve subotama u toplijem periodu, za šta ove školske godine nije bilo potrebe, nastava se odvijala redovno i časovi su trajali puno vrijeme i sve je bilo bez problema. Dobili smo puno i na kvalitetu nastave, i na uslovima. Svi su zadovoljni, i roditelji i učenici i zaposleni, tako da je taj problem napokon riješen”.
Zgrada zadržava toplotu
Zadovoljan je i domar i ložač Božidar Popara:
“Sada zgrada zadržava toplotu, puno je lakše ugrijati i sigurno je dosta bolje. Zamijenjeni su prozori, postavljena adekvatna izolacija, i to bukvalno ne da školi da se ohladi nikako tokom zime”.
GED
Projekat „Zeleni ekonomski razvoj“, uz finansijsku podršku Švedske, implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Fondom za zaštitu okoliša FBiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, entitetskim ministarstvima prostornog uređenja, entitetskim ministarstvima za energiju, kantonalnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave te drugim partnerima. Projekt ima za cilj stvoriti uslove za investicije u projekte energetske efikasnosti, povećati broj ”zelenih radnih mjesta“, te doprinijeti razvoju tržišta što vodi ka privrednom razvoju BiH.
IZVOR: GED
