28/02/2024

Istočno Sarajevo- Aktivisti i umjetnici upozoravaju: Moramo se izboriti sa problemom otpada

Aktivisti i umjetnici upozoravaju da se u Bosnu i Hercegovinu uvozi otpad iz inostranstva, dok zemlja nema efikasan sistem prikupljanja i reciklaže ni za otpad koji sami proizvodimo. I Istočno Sarajevo suočava se sa poblemom otpada, prije svega ilegalne deponije Krupačke stijene za koju nadležni nemaju rješenje, a koja sve više ugrožava zdravlje stanovnika Sarajevsko- romanijske regije.

 

Sve je više komunalnog otpada širom svijeta, posebno plastike koja se raspada stoljećima, pri tome zagađujući zrak, vodu i tlo i prodirući u sama živa bića u vidu mikročestica. Mnoga društva, pa i bosanskohercegovačko, suočavaju se stoga s problemom adekvatnog odlaganja i reciklaže otpada. Upravo ovaj globalni problem je tema rada dvoje umjetnika: austrijskog režisera Nikolausa Geyrhaltera i bosanskohercegovačke umjetnice Iman Della Luna Glušac. 

 

U subotu, 30. septembra aktivisti Fondacije Atelje za društvene promjene ACT organizovali su u Kulturnom centru u Lukavici projekciju dokumentarnog filma “Izvan prostora i vremena” cijenjenog austrijskog režisera Nikolausa Geyrhaltera, a nakon toga i izložbu ”GUBIM – 2024” umjetnice Iman Della Luna Glušac. Projekciji filma i izložbi prisustvovali su brojni građani, aktivisti kao i predstavnici Austrijskog kulturnog foruma Sarajevo koji je podržao organizaciju ovog događaja u okviru inicijative Imagine Arts & Ideas.

 

“Naše prirodne ljepote preplavljene su smećem. Procjenjuje se da širom BiH postoji oko 10.000 divljih deponija na kojim završava otprilike četvrtina otpada u BiH. Službeni podaci o recikliranom ambalažnom otpadu se ne objavljuju, ali je procjena da se reciklira manje od 10%. Zato smatramo da su ovakvi događaji važni za podizanje svijesti naših sugrađana i sugrađanki o rapidnom porastu količine otpada u kojem svi na neki način doprinosimo, ali i o problemu neefikasnog sistema odlaganja i recikliranja otpada na nivou cijelog društva,” rekla je Sunčica Kovačević, aktivistkinja Fondacije Atelje za društvene promjene ACT.

 

Upravo nas Geyrhalterov oštar, rigorozni prikaz provocira da razmišljamo o ogromnim količinama smeća koje smo prinuđeni stvarati u svakodnevnoj kulturi jednokratne upotrebe. Otpad na planinama, otpad na obalama rijeka, na dnu mora i okeana, duboko u zemlji. Sam naslov filma upućuje na odbačene predmete koji su se našli tamo gdje im nije mjesto. A takvih je mnogo na mjestima koje autor ovog dokumentarnog filma posjećuje.

 

Otpad se u BiH i uvozi. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH iz 2019. godine, u našu zemlju je uvezeno 1,72 miliona kilograma papira za reciklažu i 4,02 miliona kilograma ostataka plastične mase. Podaci o vrstama i količinama otpada koji se uvozi i prerađuje u tvornicama širom BiH ne objavljuju se dovoljno transparentno i redovno.

 

“Kada smo preko društvenih mreža i medija saznali da se u Vlasenici planira puštanje u rad postrojenja koje bi prerađivalo otpad uvezen iz zemalja Evropske unije, saznali smo i da u našoj zemlji postoji zakonska odredba koja kaže da je dozvoljen uvoz otpada ako postoji postrojenje za njegovu preradu ili reciklažu. To nam je svima bio alarm da počnemo sa djelovanjem jer je apsurdno da u opštini kakva je Vlasenica, koja ima totalno neuređen sistem odlaganja svog otpada, dođe još i ogromna količina otpada iz Evrope. U našoj opštini se nalazi ogromna ilegalna deponija koja je formirana možda čak i prije više od 30 godina. Nikada se ništa nije uradilo po pitanju njene sanacije, a deponija je sve veća. To je najbolji dokaz da nismo u stanju riješiti problem ni svog otpada koji gori i truje nas, s pravom se pitamo – šta bi se tek dešavalo s ovim uvezenim? Zato su bitni ovakvi filmovi, moramo se trznuti kao društvo. Problem otpada mora postati prioritet javnih ustanova i preduzeća, a moraće se mijenjati i društvena svijest, bez toga je svaka borba uzaludna,” ističu iz organizacije Eko aktivisti Vlasenica.

 

Oko 77% stanovnika BiH u ruralnim i urbanim sredinama ima pristup uslugama prikupljanja otpada, s tim da je taj procenat znatno niži za ruralna područja. Posljedica toga je da su ruralne zajednice prisiljene da same organizuju sakupljanje i transport otpada, što često znači i odlaganje otpada na divlje deponije. Na ovaj problem kroz svoj umjetnički rad upozorava i Iman Della Luna Glušac, pa je zbog toga u subotu predstavila svoju umjetničku instalaciju “GUBIM – 2024”.

 

 

“Kroz umjetničku instalaciju ‘GUBIM – 2024’ želim potaknuti na razmišljanje o dva ključna ekološka izazova koji pogađaju Bosnu i Hercegovinu. Divlje deponije preplavile su naše prekrasne krajolike, dakle, zagađuje se priroda, a istovremeno se propušta prilika da se otpad reciklira i tako ponovo dobije upotrebnu vrijednost”, objašnjava autorica izložbe Iman Della Luna Glušac.

 

Koristeći u svom radu reciklirane materijale, Glušac stvara simboličku reprezentaciju gubitka prirode. “GUBIM – 2024” snažno upozorava na hitnost situacije i nastoji probuditi našu odgovornost prema okolišu. Umjetnica svojim djelom želi pokrenuti diskusiju o ovom problem, ali i djelovanje, da bismo zajedno zaustavili uništavanje naše prirode. Pored toga, ova umjetnica će u sklopu projekta “Umjetnost u izlogu”, danas 2. oktobra, u 18 sati u Galeriji ULUPUBiH predstaviti i svoje radove na izložbi “Plastična dekonstrukcija: Ciklus 1”. Ovi radovi odražavaju njenu duboku predanost ekološkim pitanjima i strast prema modi.

 

Svijet trenutno stvara preko 2 milijarde tona komunalnog čvrstog otpada godišnje. Najveći dio se odlaže na deponije. Barem jednom trećinom se ne upravlja na ekološki siguran način. Projekcije pokazuju da se očekuje da će globalna proizvodnja otpada porasti na 3,4 milijarde tona godišnje, do 2050. godine. Ogromne količine otpada koje proizvodi moderno društvo stavljaju pred sve nas veliki zadatak – smanjenje količine i adekvatno zbrinjavanje otpada. 

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *