U tri opštine Istočnog Sarajeva povećana cijena usluga vodosnabdijevanja

U tri opštine Istočnog Sarajeva cijena usluga vodosnabdijevanja povećana je za 30 feninga po kubiku utrošene vode. Dok je za građane ovo još jedan udar na kućni budžet, nadležni pojašnjavaju da je korigovanje cijena neminovno, jer je uz inflaciju, povećana i cijena sredstava za rad.

 

https://youtu.be/sPyL7gzrENs

 

Ovako građani Istočnog Sarajeva sa kojima smo razgovarali komentarišu rast sa 0,80 feninga na marku i 10 za kubik utrošene vode. Gradonačelnik pojašnjava, cijene komunalnih usluga moraju rasti zbog porasta cijena goriva, troškova radne snage kao i potrebe za obnovom mehanizacije. S njim je saglasan i direktor komunalnog preduzeća Vodovod i kanalizacija Ljubiša Lalović.

 

 LJUBIŠA ĆOSIĆ, gradonačelnik Istočnog Sarajeva

 

„Cijene komunalnih usluga diktiraju uslove čistoće i načine isporuke vode u našim sredinama ne htjeli priznati. Funkcionalnost i likvidnost i solventnost tih preduzeća je bila dovedena u pitanje, jednostavno nije bilo druge odluke nego prevaliti to na građane iskreno.“

 

LJUBIŠA LALOVIĆ, direktor preduzeća „Vodovod i kanalizacija“, Istočno Sarajevo

 

„Mi smo radili proračune da jedna prosječna tročlana porodica uzimajući u obzir da po međunarodnim standardima prosječna potrošnja po glavi stanovnika jeste 4 kubika će plaćati račun za malo više od 4 KM.“

 

Odbornici Skupštine opštine Istočno Novo Sarajevo usvojili su Odluku da se prema spisku Centra za socijalni rad subvencionišu troškovi komunalnih vodnih usluga socijalno ugroženim korisnicima.

 

JOVAN KATIĆ, načelnik Opštine Istočno Novo Sarajevo

 

„Trenutno je nešto više od 250 korisnika koji je Centar za socijalni rad prema opštinskoj upravi poslao i to podrazumijeva tri metra kubna po korisniku, ne po domaćinstvu nego po korisniku socijalnih usluga na mjesečnom nivou koliko bi opštinska uprava trebalo da subvencioniše.“

 

Povećanje cijena usluga vode usaglašeno je sa opštinama Istočna Ilidza i Trnovo, i kako zaključuju nadležni u skladu je sa tarifnom metodologijom i rastom troškova održavanja mreže radi obezbjedjivanja redovnog i urednog snabdijevanja stanovništva.

 

IZVOR: BHRT/Ana Samardžić

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *